ČITAJTE ZBIGNIEWA HERBERTA

Poetika kakva nedostaje na našem jeziku

ritn by: Lupiga.Com | 21.11.2023.
ČITAJTE ZBIGNIEWA HERBERTA : Poetika kakva nedostaje na našem jeziku
„Naklon moje sjenke“ zbirka pjesama, jednog od najprevođenijih poljskih autora 20. stoljeća, bit će predstavljena u zagrebačkom Kinoteka baru u utorak, 21. studenog, s početkom u 19 sati. Zbirku poezije Zbigniewa Herberta, pjesnika trpljenja, skepse, empatije i otpora, kako je o njemu govorila Đurđica Čilić, književnica i profesorica poljskog jezika na Sveučilištu u Zagrebu, objavljena je u izdanju nakladničke kuće V.B.Z. Upravo će Đurđica Čilić, inače jedna od najboljih poznavatelja poljske književnosti u Hrvatskoj, u društvu s književnikom Dragom Glamuzinom te dvojicom Lupiginih kolumnista – piscem i pjesnikom Markom Pogačarem te spisateljem Ivicom Prtenjačom – predstaviti lik i djelo ovog velikana moderne poljske književnosti čija poezija premošćuje jezične, kulturne i vremenske barijere.

„Naklon moje sjenke“ zbirka pjesama, jednog od najprevođenijih poljskih autora 20. stoljeća, bit će predstavljena u zagrebačkom Kinoteka baru u utorak, 21. studenog, s početkom u 19 sati. Zbirku poezije Zbigniewa Herberta, pjesnika trpljenja, skepse, empatije i otpora, kako je o njemu govorila Đurđica Čilić, književnica i profesorica poljskog jezika na Sveučilištu u Zagrebu, objavljena je u izdanju nakladničke kuće V.B.Z. 

Upravo će Đurđica Čilić, jedna od najboljih poznavatelja poljske književnosti u Hrvatskoj, u društvu s književnikom Dragom Glamuzinom te dvojicom Lupiginih kolumnista – piscem i pjesnikom Markom Pogačarem te spisateljem Ivicom Prtenjačom – predstaviti lik i djelo ovog velikana moderne poljske književnosti. 

Sljedeće godine, kako nam kaže prevoditeljica zbirke, Đurđica Čilić, navršit će se stota obljetnica rođenja Zbigniewa Herberta .

„Pisac golemog opusa važan je umjetnički i moralni autoritet čija je, ne samo biografija, nego i poetika, snažno određena povijesnim i političkim okolnostima u kojima je živio i stvarao. Knjiga 'Naklon moje sjenke' iako subjektivan, reprezentativan je izbor iz njegove poezije, kakva nedostaje na našem jeziku i popunit će neke praznine u našim kolektivnim i osobnim savjestima. Pod uvjetom da bude čitana", objašnjava prevoditeljica Čilić.

Zbigniew Herbert, rođen je u ukrajinskom Lavovu, 29. listopada 1924. godine, a umro je 28. srpnja 1998. godine u Varšavi. U Krakovu je završio ekonomiju, a u Toruńu studij prava. Za vrijeme Drugog svjetskoga rata bio je sudionik pokreta otpora protiv nacističkog režima. U svojoj karijeri bio je suradnik i urednik nerežimskih časopisa, a pisanjem se krenuo baviti isprva objavljujući feljtona. Njegova debitantska pjesnička zbirka pjesama „Strune svjetla“ izlazi nakon nekoliko godina Hruščove „destaljinizacije“, u doba kada cenzura više nije bila toliko snažna. 

Zbigniew Herbert
Večeras u Kinoteka baru (FOTO: V.B.Z.)

O ulozi pjesnika u društvu Herbet je govorio ovako: „Pjesnika smatramo prorokom; on nije samo tvorac verbalnih izraza ili imitator stvarnosti. Pjesnik izražava najdublje osjećaje i najširu svijest ljudi. Jezik poezije razlikuje se od jezika politike. I, uostalom, poezija živi dulje od bilo koje zamislive političke krize…“ 

Napisao je više zbirki poezije, među kojima su najistaknutije „Hermes, pas i zvijezda“ („Hermes, pies i gwiazda“, 1957.), „Studij predmeta“ („Studium przedmiotu“, 1961.) i „Gospodin Cogito“ („Pan Cogito“, 1974.). Pored angažirane poezije, pisao je i putopise eruditskih razmjera, a od kojih ne bismo trebali zaboraviti „Barbarin u vrtu“ („Barbarzyńca w ogrodzie“, 1962.), „Mrtva priroda s uzdama“ („Martwa natura z wędzidłem“, 1993.), te „Labirint na moru“ („Labyrynt nad morzem“, objavljen posthumno 2000.). Autor je nekoliko eseja i drama.

U pogovoru knjige „Naklon moje sjenke“ Đurđica Čilić govori kako su ironija i metafizički nemir, humor i historiozofska refleksija, herojstvo i visoka osjetljivost, neposredni biološki društveni kontekst i povijesna perspektiva, obilježja Herbertove poezije. Čilić, također, zaključuje da govorimo o poeziji od prije pola stoljeća na jeziku koji razumije tek nekoliko desetaka milijuna ljudi, ali da ova poezija premošćuje jezične, kulturne i vremenske barijere.

„Autor se u svom pjesničkom i esejističkom pismu oslanja na antičku tradiciju i simbole mediteranske civilizacije reflektirajući indirektno o moralnim pitanjima i duhovnom stanju suvremenog društva. Ono što pripada njegovoj neposrednoj zbilji i sadašnjem trenutku nikad nije eksplicitno unosio u svoja djela, jer mu je služilo samo kao povod da čovjeka i društvo promatra na široj skali“, u nastavku piše Čilić o njegovoj poeziji.

O tome kako je Zbigniew nezainteresiran za sve što pripada burzovnim vrijednostima o kojima odlučuju hirovite tržišne sile i čija su očigledna obilježja površnost, ispraznost i prolaznost, hrvatska književnica i prevoditeljica zbirke opisuje vrijednosna polazišta pjesnika.

„Pjesnik Herbert opsesivno je zagledan u intrinzične vrijednosti: sućut, ljudskost, pravdu.“, zaključuje Čilić u svom pogovoru. 

Kao najavu večerašnje promocije na Lupigi ćemo objaviti i jednu od pjesama iz zbirke „Naklon moje sjenke“:

"Raport iz opkoljenog grada"

Prestar sam da nosim oružje i borim se poput drugih –

velikodušno mi je dodijeljena inferiorna uloga kroničara
bilježim – ne zna se za koga – povijest opsade

moram biti precizan ali ne znam kad je počeo napad
prije dvjesto godina u prosincu rujnu možda jučer u zoru
ovdje svi boluju od gubitka osjećaja za vrijeme

ostalo nam je samo mjesto privrženost mjestu
još držimo ruševine svetišta aveti vrtova i kuća
ako izgubimo ruševine neće ostati ništa

pišem onako kako znam u ritmu beskonačnih tjedana
ponedjeljak: skladišta prazna platna valuta postao je štakor
utorak: nepoznati počinitelji ubili gradonačelnika
srijeda: pregovori o primirju neprijatelj uhapsio izaslanike
ne znamo mjesto njihova boravka dakle mjesto torture
četvrtak: nakon burne sjednice većinom je glasova odbačen
zahtjev trgovaca začinima za bezuvjetnom kapitulacijom
petak: početak kuge subota: počinio je samoubojstvo
N. N. nesalomljivi branitelj nedjelja: nema vode odbili smo
napad kod istočnih vrata zvanih Vrata Saveza

znam monotono je sve to nikoga neće ganuti

izbjegavam komentare emocije držim pod kontrolom pišem o činjenicama
navodno su samo one cijenjene na stranim tržištima
ali s određenim ponosom želim obavijestiti svijet
da smo zahvaljujući ratu odgojili novu vrstu djece
naša djeca ne vole bajke igraju se ubijanja
na javi i u snu maštaju o juhi kruhu i kosti
baš kao psi i mačke

navečer volim lutati po rubovima Grada
duž granica naše nesigurne slobode
odozgo gledam gomilu vojske njihova svjetla
slušam buku bubnjeva barbarske urlike
uistinu je nepojmljivo da se Grad još uvijek brani

opsada traje dugo neprijatelji se moraju mijenjati
ne povezuje ih ništa osim želje za našim uništenjem
Goti Tatari Šveđani Carski odredi pukovnije Isusova Preobraženja
tko će ih pobrojati
boje zastava mijenjaju se kao šuma na obzoru
od nježne ptičje žute u proljeće preko zelene crvene do zimske crne

navečer oslobođen činjenica mogu razmišljati
o stvarima davnim dalekim na primjer o našim
saveznicima na drugoj obali mora znam da iskreno suosjećaju 

šalju brašno vreće nade mast i dobre savjete
ni ne znaju da su nas izdali njihovi očevi
naši bivši prijatelji iz doba druge Apokalipse
sinovi nisu krivi zaslužuju zahvalnost dakle zahvalni smo
nisu preživjeli opsadu dugu kao vječnost
oni koje je dodirnula nesreća uvijek su usamljeni
branitelji Dalaj lame Kurdi afganistanski gorštaci

dok pišem ove riječi zagovornici pomirbe
stekli su određenu prevagu nad strankom nesalomljivih
uobičajeno kolebanje raspoloženja sudbine se još uvijek važu

groblja rastu opada broj branitelja
ali obrana traje i trajat će do kraja

i ako Grad padne a spasi se jedan
on će nositi Grad u sebi putovima progonstva
on će biti Grad

gledamo u lice gladi lice vatre lice smrti
najgore od svih – lice izdaje

i samo su naši snovi ostali nepokoreni

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Michał Kapitaniak

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. DUNI VJETRE: Čudna smrada od Mostara grada

    28.02.2024.

    Srđan Puhalo

    DUNI VJETRE: Čudna smrada od Mostara grada

  2. LEKSIKON MARKA TOMAŠA: Glogov kolac za Gogolja

    19.02.2024.

    Marko Tomaš

    LEKSIKON MARKA TOMAŠA: Glogov kolac za Gogolja

  3. PROŠLOST JE ČINIO LAKŠOM: Pera Luković - inženjer na privremenom radu u novinarstvu

    13.02.2024.

    Bojan Tončić

    PROŠLOST JE ČINIO LAKŠOM: Pera Luković - inženjer na privremenom radu u novinarstvu

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije