Što su zapravo neprofitni mediji?
Inicijativa Neprofitni mediji izradila je analizu naziva i legislativnog položaja tzv. trećeg medijskog sektora. Na početku analize nalazi se osvrt na terminologiju uz pojašnjenje što su zapravo neprofitni mediji.
"U literaturi i pravnim aktima nalazimo širok spektar naziva za neprofitne medije, od kojih su najučestaliji 'mediji zajednice' (građana, specifičnih društvenih skupina, manjina i sl.) te 'mediji trećeg sektora' (civilnog sektora jer su im nakladnici uglavnom organizacije civilnog društva). Pod tipologijom neprofitnih medija tako nailazimo na specijalizirane medije, taktičke medije, informativne medije, medije zajednice, alternativne medije, medije civilnog društva, građanske medije, guerilla medije i tako dalje", stoji u analizi.
Pojašnjava se da neprofitni mediji u svom radu ne mogu ostvarivati dobit, tj. ako je ostvaruju, smiju je koristiti samo za unapređenje i razvoj vlastite djelatnosti.
"Interes neprofitnih medija smješten je u zajednicu i zadovoljavanje javnog interesa. Neprofitni mediji doprinose razvoju internog pluralizma medijskog sustava, poticanju društvene uključivosti, kritičkog mišljenja i medijske pismenosti te obrazovanju medijskih radnika i radnica. S obzirom na to da u svom radu nisu motivirani ostvarivanjem profita, neprofitni mediji često su jedini izvor informiranja o područjima od javnog interesa poput nezavisne kulture, radnih prava, okolišne održivosti i slično", navodi se u analizi.
U analizi se dalje ističe kako međunarodne organizacije i institucije poput Vijeća Europe, Europskog parlamenta i UNESCO-a prepoznaju važnost neprofitnih medija, ali u Hrvatskoj nije stvoreno predvidivo okruženje za njihov razvoj.
"Jasno definiran pravni položaj medija koji čine tzv. treći medijski sektor često se prepoznaje kao faktor uspješnosti učinkovitih javnih politika. Njihov položaj, međutim, ne može se jasno definirati bez prethodnog usvajanja jasne terminologije. Hrvatski pravni okvir, naime, ne poznaje 'neprofitne medije', 'medije trećeg sektora' ni 'medije zajednice', već sljedeće tri kategorije medija: i) radijski i televizijski nakladnici sa lokalnim i regionalnim koncesijama, ii) mediji nacionalnih manjina, iii) neprofitni pružatelji medijskih usluga", navodi se u analizi uz prijedlog da se neprofitne medije uvrsti kao zasebne kategorije medija u sve relevantne strateške, operativne i programske dokumente, kroz uporabu pravne kategorije neprofitnih pružatelja medijskih usluga, kojom su obuhvaćeni i mediji nacionalnih manjina.
Inicijativa Neprofitni mediji također predlaže da se u idućim izmjenama zakona koji uređuju područje elektroničkih medija i rada HRT-a uvede obveza prijenosa (tzv. must-carry) sadržaja neprofitnih medija. U analizi se napominje kako bi "javni radiotelevizijski sustav i pay-TV operateri time dobili pristup kvalitetnom sadržaju koji obrađuje zanemarene teme od javnog interesa", a doseg i utjecaj audiovizualnog sadržaja koji proizvode neprofitni mediji osjetno bi se povećao.
Projekt „FUNDME - Formalno udruživanje neprofitnih digitalnih medija “ je podržan kroz Fond za aktivno građanstvo, sredstvima Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP grantova.
Kreiranje ovog članka i analize omogućeno je financijskom podrškom Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP grantova. Sadržaj ovog članka i analize isključiva je odgovornost udruge Lupiga i ne odražava nužno stavove država donatorica i Upravitelja Fonda.
Lupiga.Com via Neprofitni-mediji.eu
Naslovna fotografija: Pixabay