Pokušavajući potencijalnu ekološku katastrofu „rebrendirati“ kao umjetni greben, INA već tri godine ignorira 332 tone čelika koje su nekada crpile plin na pučini dok danas leže na 42 metra dubine Jadranskog mora. Na ponašanje naftne kompanije, i neobično strpljenje države, jučer su upozorili aktivisti iaktivistice Greenpeacea koji su pred upravnu zgradu INA-e u Novom Zagrebu donijeli šest metarsku skulpturu „Umjetnički greben”. Unatoč hladnom i kišnom danu svoj su zagrebački performans odradili do kraja. Rješenjem iz rujna 2021. godine, Državni inspektorat RH naložio je izvlačenje 65 metara visoke platforme IVANA-D u roku od godine dana. Naftna kompanija ovaj rok ignorira već više od 15 mjeseci unatoč reakcijama Inspektorata i Ureda pučke pravobraniteljice. „INA-ina platforma nije ništa drugo nego greben pogodnosti”, ocijenio je morski biolog i analitički kemičar iz Znanstvenog odsjeka Greenpeacea International, dr. David Santillo.

Odlagalište smeća na Jakuševcu u manje od mjesec dana odronilo se dva puta. Ovaj put s puno težim posljedicama - i za radnike, ali i za građane, prvenstveno novozagrebačkih četvrti, koji se čitav dan guše u smradu premda se ne bilježi prekoračenje škodljivih čestica u zraku. U incidentu koji se dogodio nešto prije sedam sati ujutro, ozlijeđena su trojica radnika. Začuli su eksploziju, a onda ih je zamalo žive zatrpao odron smeća koji je provalio kroz ogradu prema savskom nasipu. Jedan od njih, Josip T., koji je bio pred samim odlaskom u mirovinu, ostao je bez lijeve ruke sve do nadlaktice, slomljena su mu tri rebra i kralježak. Gradonačelnik Tomislav Tomašević, kojemu je glavna osovina kampanje bila sanacija zagrebačkog odlagališta otpada, ponovo je izrazio žaljenje i upro prstom u četiri tvrtke koje upravljaju Jakuševcem.

Unatoč svim razlikama u metodologiji rada, povjerenici za antisemitizam često dijele slične funkcije: kada su na vijestima, to je uglavnom zato da nekoga optuže za antisemitizam. Upravo kao što se Klein pod reflektorima pojavio nakon što je napao Mbembea, Hessenov Becker došao je na naslovnice upirući prstom na svakoga - od bivšeg nogometaša Frankfurta Amina Younesa do njemačko-izraelskog sociologa Moshe Zuckermanna. Berlinski povjerenik Salzborn po novinama se žalio na antisemitizam među učiteljima, umjetnicima i ljevičarima. Nedavno, povjerenik za Hamburg, Stefan Hensel, za antisemitizam je optužio Židova iz Južne Afrike, fotografa Adama Broomberga, naglašavajući njegovu potporu BDS-u. Napadajući, ne samo fotografa, već i hamburšku Akademiju umjetnosti koja ga je zaposlila, primjećuje Broomberg, Hensel je pokušao utjecati na Akademiju, koga zapošljava te što i kako podučava.

Nakon dvije godine zakašnjenja te jedne ozbiljne opomene Europske komisije, konačno je 15. studenog i Hrvatska usvojila „Pravilnik o ambalaži, ambalažnom otpadu, jednokratnoj plastici i ribolovnom alatu koji sadrži plastiku”. Njime je, između ostaloga, planirano proširenje sustava povratne naknade kao i uvođenje obveze korištenja višekratnih spremnika za hranu i napitke u ugostiteljskim objektima u kojima se hrana i piće konzumiraju na licu mjesta. Obje novosti predložila je Platforma za borbu protiv zagađenja jednokratnom plastikom koju čine Zelena akcija, Greenpeace Hrvatska, Udruge Tatavaka, Zelena Istra, Eko-Zadar i Udruga za nezavisnu medijsku kulturu. Novi Pravilnik ne predviđa jednu od najbanalnijih mjera za smanjenje potrošnje plastike kao što je zabrana plastičnih vrećica čija potrošnja, prema posljednjim podacima o potrošnji plastike, raste.

Zloglasni arhitekt Nixonove vanjske politike vječno će biti upisan uz najgore masovne ubojice u povijesti. Još veća sramota veže se pak za zemlju koja ga slavi. Uvijek vrijedi poslušati tonove pune poštovanja kojima se američke elite obraćaju svojim monstrumima. Kada kissingeri umiru, njihova je humanost, smisao i žrtva uglednicima uvijek na prvome mjestu. U jugoistočnoj Aziji Kissinger je uništavao. No, u Čileu je pomogao izgraditi obrazac za svijet u kojem i danas živimo. Pinochetove tamnice za torturu bile su rodilište neoliberalizma, djeteta koje je uz vriske i krv porodio Henry Kissinger. To je taj, kako kaže Hillary Clinton, „pravedan i liberalni svjetski poredak” koji je Kissingerovo životno djelo. Koliko god gorčine je Henry Kissinger tijekom posljednjih dana mogao osjetiti zbog dezintegracije životnog djela, to je vrlo mala utjeha milijunima njegovih žrtava.

Festival posvećen ljudskim pravima, Human Rights Film Festival, ponovno se ukazuje u Zagrebu s cijelim nizom sjajnih uradaka koje ne bi trebalo propustiti. Mjesto otvaranja je zagrebačka Kinoteka, s početkom u 19 sati, a za uvod je važno istaknuti kako je ulaz na sve filmske programe slobodan. Kao i inače i ovogodišnji, 21. po redu. Human Rights Film Festival u fokusu ima autorske filmove i filmove koji se bave pitanjima ljudskih prava. Osim u Kinoteci, festival će se održavati i u Dokukinu Kulturno informativnog centra (KIC), što je ujedno i adresa govorničkog dijela programa. U tom dijelu programa održat će se tribine na razne teme o ljudskim pravima. Festival će trajati sve do subote, 9. prosinca, a već dobro poznati organizatori su Multimedijalni institut društveno-kulturnog centra MaMa i Udruženje za razvoj kulture (URK) kluba Močvara. Festival otvara film „Što da se radi?“ nagrađivanog Gorana Devića.