POGODOVANJE PRIVATNIM INTERESIMA

„Pod utjecaj lobija potpali su zastupnici svih ideologija“

ritn by: L.T. | 03.12.2023.
POGODOVANJE PRIVATNIM INTERESIMA: „Pod utjecaj lobija potpali su zastupnici svih ideologija“
Nakon dvije godine zakašnjenja te jedne ozbiljne opomene Europske komisije, konačno je 15. studenog i Hrvatska usvojila „Pravilnik o ambalaži, ambalažnom otpadu, jednokratnoj plastici i ribolovnom alatu koji sadrži plastiku”. Njime je, između ostaloga, planirano proširenje sustava povratne naknade kao i uvođenje obveze korištenja višekratnih spremnika za hranu i napitke u ugostiteljskim objektima u kojima se hrana i piće konzumiraju na licu mjesta. Obje novosti predložila je Platforma za borbu protiv zagađenja jednokratnom plastikom koju čine Zelena akcija, Greenpeace Hrvatska, Udruge Tatavaka, Zelena Istra, Eko-Zadar i Udruga za nezavisnu medijsku kulturu. Novi Pravilnik ne predviđa jednu od najbanalnijih mjera za smanjenje potrošnje plastike kao što je zabrana plastičnih vrećica čija potrošnja, prema posljednjim podacima o potrošnji plastike, raste.

Prisustvo mikroplastike zabilježeno je u 80 posto morskih organizama koje je testirala grupa stručnjaka za zaštitu morskog ekosustava Ujedinjenih naroda. Ove čestice promjera manjeg od pet milimetara predstavljaju nevidljivu, ali opasnu, prijetnju morskom ekosustavu s potencijalnim negativnim posljedicama na hranidbeni lanac, ribolovnu industriju i zdravlje ljudi za čijim stolom završavaju plastični morski plodovi. Izvori mikroplastike su brojni, a među najvećim zagađivačima su kozmetička i tekstilna industrija. 

Samo na Europskom kontinentu godišnje se proizvede gotovo 60 milijuna tona plastike od čega gotovo 600.000 tona završi u Mediteranskom moru. 

„Različite vrste plastike tretirane su kemijskim agensima, na primjer, kako bi se plastika lakše modelirala. Nakon što završe u moru, postoji mogućnost da se kemijski agensi otpuste u vodi. Štoviše, plastika može pokupiti i transportirati kemijske supstance i druge zagađivače koji se potom razgrađuju ili direktno ulaze u morske organizme”, ispričala je u razgovoru za Wired Francesca Santoro iz Unescove Oceanografske komisije dodajući kako je Direktiva Europske komisije za zabranu jednokratne plastike „ključna u obrani mora i cijelog ekosustava”. 

Nakon dvije godine zakašnjenja te jedne ozbiljne opomene Europske komisije, konačno je 15. studenog i Hrvatska usvojila „Pravilnik o ambalaži, ambalažnom otpadu, jednokratnoj plastici i ribolovnom alatu koji sadrži plastiku”. Njime je, između ostaloga, planirano proširenje sustava povratne naknade kao i uvođenje obveze korištenja višekratnih spremnika za hranu i napitke u ugostiteljskim objektima u kojima se hrana i piće konzumiraju na licu mjesta. Obje novosti predložila je Platforma za borbu protiv zagađenja jednokratnom plastikom koju čine Zelena akcija, Greenpeace Hrvatska, Udruge Tatavaka, Zelena Istra, Eko-Zadar i Udruga za nezavisnu medijsku kulturu. Nešto o njihovoj inicijativi smo već ranije pisali na Lupigi

Plastična ambalaža
Sustav povratne naknade neće se širiti prije siječnja 2027. godine (FOTO: Lupiga.Com)

Prihvaćeni prijedlozi Platforme ujedno su i jedine pozitivne stavke novog Pravilnika koji je „propustio priliku za sustavnu tranziciju u kulturu višekratnih rješenja za smanjenje otpada” smatra Ana-Marija Mileusnić iz zagrebačke Zelene akcije koja je ovih dana odaslala priopćenje u kojem kritizira Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja jer, kako navode, pod vodstvom ministra Filipovića ovo ministarstvo ima ozbiljan problem s produktivnošću, manjkom vizije i pogodovanjem privatnim interesima. 

„Građani, udruge, privatne i javne tvrtke iznijele su stotine konstruktivnih komentara i prijedloga u fazi javnog savjetovanja. No, ministar Davor Filipović i njegovo ministarstvo nastavili su po starom obrascu gomilanja otpada za čije se zbrinjavanje javnim novcem skupo plaćaju privatnici što opterećuje mjesečne račune građana i građanki”, objašnjava Mileusnić u ime Platforme udruga.

Novi Pravilnik ne predviđa jednu od najbanalnijih mjera za smanjenje potrošnje plastike kao što je zabrana plastičnih vrećica čija potrošnja, prema posljednjim podacima o potrošnji plastike, raste. Platforma udruga kritična je i prema dinamici uvođenja propisanih mjera pa se sustav povratne naknade neće širiti prije siječnja 2027. godine dok ćemo naplatu laganih plastičnih vrećica čekati do početka 2025. godine.

No, cijela europska legislativa o zbrinjavanju otpada prilično je otupila otkad je 2019. godine Europska komisija predložila stroža pravila s namjerom smanjenja plastične ambalaže povećanjem upotrebe višekratnih rješenja. Naime, na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta održanoj krajem prošlog mjeseca u Bruxellesu europarlamentarci su amandmanima višekratna rješenja promijenili do neprepoznatljivosti. 

„Preferirajući reciklažu u odnosu na višekratna rješenja, nove iznimke na članke 22 i 26 koje je parlament usvojio u potpunosti dovode u pitanje smisao europske legislative”, izjavio je istraživač udruge Zero Waste Europe, Raphaëlle Catté

„Povećanjem reciklaže nećemo riješiti problem otpada čak ni kada bismo mogli uvesti robusne sustave recikliranja. Zabrinjavajuće je što nije samo desni centar potpao pod utjecaj argumenata lobija već zastupnici svih ideologija”, naglašava ovaj stručnjak za zbrinjavanje otpada.

Iako će plastična ambalaža uglavnom nestati, giganti fast food industrije poput McDonald'sa, kao brojni dostavljači, i dalje mogu koristiti jednokratne spremnike za hranu i piće samo će to biti od reciklirajuće plastike ili papira. U krajnjoj liniji, količina otpada neće se bitno mijenjati

Prijedlog novog zakona koji su europarlamentarci usvojili uz brojne iznimke i amandmane biti će obvezujuć za pregovore s vladama EU. Prijedlogom je predviđeno smanjenje ambalažnog otpada u petogodišnjim intervalima od pet posto čime bi se do 2040. godine ova tipologija otpada u EU trebala smanjiti za 20 posto. Obzirom da prosječni Europljanin proizvede oko 180 kilograma plastičnog otpada godišnje, plan se čini prilično neambiciozan. Nestat će jednokratna ambalaža za sapun kao i kartonske kutijice iz kojih smo navikli izvlačiti zubnu pastu te celofan na avionskoj prtljazi. Europarlamentarci su pak „spasili” plastikom omotanu salatu, i druge proizvode na odjelima voća i povrća što će se i dalje prodavati u jednokratnim plastičnim folijama koje su jedan od najvećih izvora zagađenja plastikom.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Pixabay

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. DUNI VJETRE: Čudna smrada od Mostara grada

    28.02.2024.

    Srđan Puhalo

    DUNI VJETRE: Čudna smrada od Mostara grada

  2. LEKSIKON MARKA TOMAŠA: Glogov kolac za Gogolja

    19.02.2024.

    Marko Tomaš

    LEKSIKON MARKA TOMAŠA: Glogov kolac za Gogolja

  3. PROŠLOST JE ČINIO LAKŠOM: Pera Luković - inženjer na privremenom radu u novinarstvu

    13.02.2024.

    Bojan Tončić

    PROŠLOST JE ČINIO LAKŠOM: Pera Luković - inženjer na privremenom radu u novinarstvu

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije