OTKUP GRIJEHA

Čudna logika njemačkih birokrata za antisemitizam (I. dio)

ritn by: Peter Kuras/Jewish Currents | 04.12.2023.
OTKUP GRIJEHA: Čudna logika njemačkih birokrata za antisemitizam (I. dio)
Unatoč svim razlikama u metodologiji rada, povjerenici za antisemitizam često dijele slične funkcije: kada su na vijestima, to je uglavnom zato da nekoga optuže za antisemitizam. Upravo kao što se Klein pod reflektorima pojavio nakon što je napao Mbembea, Hessenov Becker došao je na naslovnice upirući prstom na svakoga - od bivšeg nogometaša Frankfurta Amina Younesa do njemačko-izraelskog sociologa Moshe Zuckermanna. Berlinski povjerenik Salzborn po novinama se žalio na antisemitizam među učiteljima, umjetnicima i ljevičarima. Nedavno, povjerenik za Hamburg, Stefan Hensel, za antisemitizam je optužio Židova iz Južne Afrike, fotografa Adama Broomberga, naglašavajući njegovu potporu BDS-u. Napadajući, ne samo fotografa, već i hamburšku Akademiju umjetnosti koja ga je zaposlila, primjećuje Broomberg, Hensel je pokušao utjecati na Akademiju, koga zapošljava te što i kako podučava.

Peter Kuras je pisac i prevoditelj. Rođen je u Michiganu, a danas živi u Berlinu. Njegov tekst objavljen je u časopisu Jewish Currents, osnovanom 1946. godine i posvećenom bogatoj tradiciji mišljenja, aktivizma i kulture židovske ljevice. U hrvatskim prijevodu donosimo ga u tri nastavka. Prvi je pred vama.

U travnju 2020, Felix Klein, njemački najviši birokrat zadužen za borbu protiv antisemitizma, najednom je postao sveprisutan. Tog ožujka, Ruhrtriennale, prestižni festival umjetnosti i kulture u industrijskom srcu Njemačke, najavio je kamerunskog političkog filozofa Achillea Mbembea kao glavnog govornika na otvaranju. Uvaženi teoretičar postkolonijalizma, Mbembe često je pozivan kao govornik na univerzitetima i konferencijama diljem svijeta. Ipak, vijest kako će se pojaviti na Ruhrtriennaleu izazvala je iskru koja je dovela do omanjeg incidenta. Lorenz Deutsch, član Slobodne demokratske stranke desnog centra, poslao je otvoreno pismo direktoru festivala tvrdeći kako je Mbembe antisemit. Optužio ga je za "relativizaciju holokausta" jer je usporedio holokaust s kolonijalizmom, osudivši ga jer je povukao "nedopustivu" usporedbu između izraelske vlasti nad Palestincima i aparthejda u Južnoj Africi. Isprva, pismo je privuklo tek ograničenu pažnju medija. Onda se ubacio njemački Savezni povjerenik za Židove i borbu protiv Antisemitizma - Klein.

U intervjuu za Westdeutsche Allgemeine Zeitung, Klein je ponovio brojne Deutschove primjedbe, ovoga puta one su pak bile poduprte snagom njegova položaja. Optužio je Mbembea za podržavanje BDS-a (palestinski pokret koji se zalaže za bojkot, uskraćivanje investicija i sankcije Izraelu op. prev.) koji je neobvezujućom rezolucijom parlamenta 2019. godine proglašen antisemitskim. Mbembe je potpisao peticiju kojom podržava akademski bojkot Izraela te je u svojim akademskim radovima Izrael usporedio s aparthejdom u Južnoj Africi, no rekao je i kako "nema nikakve veze" s pokretom BDS. 

"Kao povjerenik za antisemitizam, osjećam se prozvanim da interveniram u ovu debatu", rekao je Klein karakterističnim birokratskim jezikom u intervjuu radiju Deutschlandfunk Kultur kasnije toga mjeseca (travanj 2020. godine, op.prev.). Nakon Kleinova intervjua, debata oko Mbembeova planiranog gostovanja na Festivalu zagušila je i eter i novinske kolumne širom Njemačke. Općoj galami pridružili su se i drugi činovnici za antisemitizam. Uwe Becker, povjerenik za antisemitizam njemačke države Hessen i tadašnji predsjednik Njemačko-izraelskog društva, najveće udruge za zagovaranje interesa Izraela u zemlji financirane od Ministarstva vanjskih poslova Njemačke, tvrdio je da Mbembeu ne treba samo poništiti poziv, već bi direktorica Festivala, Stefanie Carp, trebala dobiti otkaz (Carp, čiji je ugovor s Ruhrtriennaleom završio 2020. godine, ovom listu je rekla kako od tada u Njemačkoj nije mogla naći posao).

Nije prošlo puno, a počeli su se redati problemi koji su se nastavili i nakon što je sam Festival otkazan zbog pandemije. Početkom svibnja, grupa akademika - stručnjaka za antisemitizam, nacizam, kolonijalizam i genocid - objavila je pismo izražavajući zabrinutost zloupotrebama problema koje proučavaju. Više od 400 učenjaka, uključujući Judith Butler i Noama Chomskog, potpisalo je drugo otvoreno pismo "protiveći se ideološkim ili političkim uplitanjima u Njemačkoj". Nekoliko desetaka uvaženih židovskih akademika potpisalo je i treće otvoreno pismo, pozivajući njemačku vladu da smijeni Kleina optužujući povjerenika zbog "ozbiljnog profesionalnog i moralnog propusta" koji je posebno "neprihvatljiv... obzirom na njegovu ulogu i odgovornost". Uz Kleina, na Deutschlandfunku, javnom radiju s nacionalnom koncesijom, gostovala je i njemačka filozofkinja i istraživačica njemačkog sjećanja, Susan Neiman, koja se istaknula u promociji prvog otvorenog pisma. Ona je primijetila kako bi, po Kleinovoj definiciji antisemitizma, katedru u Njemačkoj danas izgubili i Albert Einstein i Hannah Arendt koji su u svojim protestnim pismima iz 1948. godine u više navrata izraelsko nasilje karakterizirali "fašističkim". U nedavnom razgovoru, Neiman mi je otvoreno rekla kako je "to mnogo izraženija kritika izraelske politike u usporedbi s onim što je Mbembe ikada izrazio". Ipak, to nije impresioniralo Kleina. Optužio je Neiman da je svoj povijesni primjer istrgnula iz konteksta kako bi zaradila političke poene. 

"Ovakve povijesne usporedbe smatram neprimjerenima. Takvim se argumentima koriste desničari i poricatelji korone", izjavio je. Upitan ovog svibnja da li žali što je Mbembea denuncirao kao antisemita, odgovorio je, "Ne vidim potrebu za isprikom".

Achille Mbembe
Achille Mbembe ostao je bez isprike (SCREENSHOT: YouTube)

Kleinov ured službeno je utemeljen početkom 2018. godine, nakon što je na protestu zbog odluke Donalda Trumpa da premjesti američku ambasadu u Jeruzalem, pred Brandenburškim vratima zapaljena izraelska zastava. Taj je incident pokrenuo nacionalnu kampanju kojom je upregnuta vojska tehnokrata posvećena identifikaciji i prozivanju antisemitskih zločina. 

Trenutno u Njemačkoj postoji povjerenik za antisemitizam u 14 od 16 saveznih zemalja, dok je "uspostava ureda u tijeku u posljednje dvije", tvrdi Klein. Iako je glavni eksponent sistema, brzorastući aparat je, u stvarnosti, vrlo decentraliziran: Njegov formalni utjecaj na državne povjerenike, koje biraju i organiziraju savezne zemlje, minimalan je. U bogatim južnim regijama Baden-Württemberg i Bavarska, državni povjerenici za borbu protiv antisemitizma, Michael Blume i Ludwig Spaenle, u okviru svog tužiteljstva imaju potporu dodatnih službenika za antisemitizam. Sjeverna Rajna-Vestfalija, država na granici s Nizozemskom, imenovala je 22 povjerenika za antisemitizam u okviru postojećeg Državnog ureda za tužiteljstvo. Izvan vlade, brojne religiozne i nevladine organizacije, uključujući škole i crkve, preuzele su praksu postavljanja vlastitih povjerenika za antisemitizam. U pripremi ovog članka, razgovarao sam s povjerenicima za antisemitizam u policijskim upravama i sinagogama, kao i s državnim i federalnim službenicima.

Raznolika priroda njemačkog službenog aparata za borbu protiv anisemitizma čini gotovo nemogućom bilo kakvu generalizaciju o tome kako taj sustav zapravo funkcionira. Dok je za neke povjerenike, poput Kleina, to posao s punim radnim vremenom, drugi imaju dodatne dužnosti. Na primjer, povjerenik u Turingiji, Benjamin Immanuel Hoff, još je i voditelj Državne kancelarije te ministar kulture, federalnih i europskih poslova. Dodatno je zbunjujuće i to što ne postoji univerzalno razumijevanje što zapravo "borba protiv antisemitizma" podrazumijeva. Neki, poput Hoffa, tretiraju položaj povjerenika kao sinekuru koja podrazumijeva tek malo više napora od održavanja govora. Drugi pak, poput Blumea, povjerenika u Baden-Württembergu, na ovu temu piše knjige, posjećuje škole gdje o problemu raspravlja, dok je i vrlo aktivan na društvenim mrežama. No drugi, poput Beckera i berlinskog povjerenika Samuela Salzborna, vode otvoreni kulturološki rat prozivajući za antisemitizam agresivno koliko god mogu. Neki su promatrači izrazili skepsu oko učinkovitosti njihovih napora. 

"Znamo da je zapravo iznimno komplicirano poduzeti bilo što oko antisemitizma", kako mi je rekla Stefanie Schüler-Springorum, voditeljica Centra za istraživanje antisemitizma na Tehničkom fakultetu u Berlinu. 

"No, ukoliko imenujete povjerenika za antisemitizam, već ste nešto napravili", zaključuje Schüler-Springorum.

Unatoč svim razlikama u metodologiji rada, povjerenici za antisemitizam često dijele slične funkcije: kada su na vijestima, to je uglavnom zato da nekoga optuže za antisemitizam. Upravo kao što se Klein pod reflektorima pojavio nakon što je napao Mbembea, Hessenov Becker došao je na naslovnice upirući prstom na svakoga - od bivšeg nogometaša Frankfurta Amina Younesa do njemačko-izraelskog sociologa Moshe Zuckermanna. Berlinski povjerenik Salzborn po novinama se žalio na antisemitizam među učiteljima, umjetnicima i ljevičarima. Nedavno, povjerenik za Hamburg, Stefan Hensel, za antisemitizam je optužio Židova iz Južne Afrike, fotografa Adama Broomberga, naglašavajući njegovu potporu BDS-u. Broomberg mi je rekao kako je iznimno zabrinut Henselovim pokušajem da se koristi optužbama kako bi utjecao na kulturni život u Hamburgu. Napadajući, ne samo fotografa, već i hamburšku Akademiju umjetnosti koja ga je zaposlila, primjećuje Broomberg, Hensel je pokušao utjecati na Akademiju, koga zapošljava te što i kako podučava. 

„Meni to djeluje kao iznimno opasna rabota“, zaključio je Broomberg.

Iako je prozivanje antisemitizma središnja uloga povjerenika, nije jasno što kvalificira te povjerenike da mogu presuditi što je antisemitizam. Klein je, na primjer, na svoju poziciju došao nakon što je bio vladin predstavnik pri židovskim organizacijama. No, prije toga, većinu radnog vijeka proveo je na nevezanim zadaćama u okviru vanjskih poslova radeći u Kamerunu i Italiji. Kada sam ga prošlog travnja posjetio u njegovu berlinskome uredu, samo je Menora (sedmokraki ili osmokraki svijećnjak koji se u židovskoj kulturi koristi pri slavlju Hanuke op. prev.) na vitražu dala naslutiti prirodu njegove pozicije. Klein mi je rekao kako ne postoje standardizirani programi za osposobljavanja povjerenika niti obrazovni standardi koje bi oni morali zadovoljavati prije imenovanja. 

Felix Klein
Nije jasno što kvalificira Felixa Kleinea i druge povjerenike da mogu presuditi što je antisemitizam (SCREENSHOT: YouTube)

Schüler-Springorum primijetila je kako su, unatoč tome što reference na holokaust leže u pozadini svakog aspekta njemačkog sustava za borbu protiv antisemitizma, mnogi od povjerenika daleko od stručnjaka za povijesni problem kojim se bave

"Fantastično je koliko malo znaju o nacional-socijalizmu", požalila se. 

Niti jedan od povjerenika za antisemitizam, kako u saveznoj vladi, tako i u saveznim zemljama, nije etnički Židov što, prema Kleinu, nije slučajno. 

"Borba protiv antisemitizma problem je čitavog društva. To nije problem s kojim se židovska zajednica treba boriti sama", rekao mi je Klein dodavši kako najveći problem s antisemitizmom ne leži među Židovima.

Uistinu, kada Židovi dolaze u direktni doticaj sa sustavom, to je uglavnom u slučajevima kada su naznačeni kao mete sustava. Klein je u intervjuu Berliner Zeitungu objavljenom u siječnju 2021. godine izjavio kako bi "berlinski Židovi s ljevice trebali razumjeti posebnu povijesnu odgovornost koju ima Njemačka kada kritiziraju Izrael". U očima povjerenika, ovo bi još više trebalo vrijediti za muslimane i Arape, posebno Palestince, koji podupiru Palestinu. 

"Palestinci su trn u kulturi njemačkog sjećanja", rekla je Jewish Currentsu njemačka odvjetnica palestinskih korijena Nadija Samour. Oni su "jednokratni i lako odbacivi", ali i "ključni za njemački identitet ... ukoliko uistinu želite pokazati koliko ste civilizirani, ili koliki ste filosemit, najlakše vam je to pokazati tako da se namjerite na Palestince", objašnjava nam odvjetnica poziciju Palestinaca u trenutnoj klimi.

Predanost ciljevima Izraela, što zahtijeva discipliniranje Židova kao i gušenje govora Palestinaca, promatrače je navela na stav kako sustav povjerenika za antisemitizam postoji više kako bi se umirilo njemački osjećaj krivnje zbog holokausta, a manje kako bi zaštitio Židove. Uistinu, za vrijeme posjeta Mahmouda Abbasa, kada je upozorio predsjednika Palestinske uprave zbog usporedbe izraelskih zločina s holokaustom, Klein je naglasio koliko antisemitizam boli Nijemce. 

"Relativizirajući holokaust, predsjednik Abbas nije imao takta prema nama, njegovim domaćinima", rekao je Klein. 

Emily Dische-Becker, njemačka novinarka židovskih korijena i lijeve političke orijentacije, ovom je listu izjavila kako njemački napori da zaustave antisemitizam nisu vođeni brigom za Židove

"Na kraju krajeva, to je zapravo pitanje politike njemačkog identiteta", rekla je. 

Susan Neiman
"Mislim kako su stvari posljednje tri godine otišle van kontrole" - Susan Nieman (FOTO: Flickr/boellstiftung)

Neiman, čija se knjiga "Učiti od Nijemaca", objavljena 2019. godine, vodi tezom kako je Njemačka primjer drugim zemljama koje se bore s teretom kolektivnog sjećanja, rekla mi je kako ju je uspostavljanje sustava povjerenika, te verifikacija rezolucije protiv BDS-a u parlamentu, natjerala da preispita svoje stajalište

"Od izlaska knjige stvari su se dramatično promijenile. Još uvijek mislim da je Njemačka učinila jedinstvenu stvar time što je vlastite zločine postavila u središte narativa o naciji. No, mislim i kako su stvari posljednje tri godine otišle van kontrole. Ovakav sustav povjerenika za antisemitizam samo je radio krive korake", kaže ona.

Njemačka židovska zajednica je mala. Prema podacima vlade, u zemlji je 2019. godine živjelo oko 225.000 Židova. Iako su neki ostali ili se vratili nakon Drugog svjetskog rata, većina Židova u Njemačkoj danas zapravo su imigranti iz istočne Europe koji su došli nakon kolapsa Sovjetskog Saveza. Recentniji dolasci bilježe se iz Izraela te Sjedinjenih Država te su privučeni kulturnom klimom Berlina i ekonomskom sigurnošću. 

Ova mala zajednica drži ogromnu simboličku vrijednost u zemlji koja borbu protiv antisemitizma doživljava kao moralni dug Holokausta. Tijekom komemoracije za oslobođenje Auschwitza u siječnju 2022. godine, kancelar Olaf Scholz Holokaust je nazvao najvećim zločinom protiv čovječnosti, ustvrdivši kako njemački napori u borbi protiv antisemitizma predstavljaju način da se žrtvama oda počast. Treba primijetiti kako je njegov govor tek ovlaš spomenuo "milijune drugih koji su stradali od nacističkog terora", Sinti i Romi, LGBT, komunisti, politički disidenti, masoni, poljski intelektualci, Jehovini svjedoci ... koji su također stradali u koncentracijskim logorima. Scholz je, dakle, slijedio dugu tradiciju njemačkih državnika koji su naglasili napore da komemoriraju njemačko nasilje nad Židovima od onog nad drugim žrtvama. Kao što njemački pisac židovskog porijekla, Max Czollek, tvrdi u knjizi "De-Integriraj!" - Židovima je namijenjena "uloga modela za žrtve zločina koje je počinio nacizam".

Nastavit će se ...

Objavljeno u časopisu Jewish Currents 18. srpnja 2023. godine

Za Lupigu preveo Mladen Barbarić

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: HINA/EPA/Filip Singer

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. DUNI VJETRE: Čudna smrada od Mostara grada

    28.02.2024.

    Srđan Puhalo

    DUNI VJETRE: Čudna smrada od Mostara grada

  2. LEKSIKON MARKA TOMAŠA: Glogov kolac za Gogolja

    19.02.2024.

    Marko Tomaš

    LEKSIKON MARKA TOMAŠA: Glogov kolac za Gogolja

  3. PROŠLOST JE ČINIO LAKŠOM: Pera Luković - inženjer na privremenom radu u novinarstvu

    13.02.2024.

    Bojan Tončić

    PROŠLOST JE ČINIO LAKŠOM: Pera Luković - inženjer na privremenom radu u novinarstvu

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije