OTKUP GRIJEHA

Čudna logika njemačkih birokrata za antisemitizam (II. dio)

ritn by: Peter Kuras/Jewish Currents | 21.06.2024.
OTKUP GRIJEHA: Čudna logika njemačkih birokrata za antisemitizam (II. dio)
Kao i većina napora Njemačke koji je usmjeren na suzbijanje antisemitizma, gušenje protesta odražava nepokolebljivu predanost državi Izrael. Kancelar Zapadne Njemačke, Konrad Adenauer, još je 1949. godine sažeo ono što je i do danas ostala prevladavajuća pozicija zemlje po tom pitanju proglasivši Izrael "vidljivim centrom svih Židova na svijetu", zagovarajući tvrdnju kako je stoga razumljivo što čelnici Izraela "zahtijevaju reparacije za nepravdu koju su Židovi pretrpjeli u ime Nijemaca". Nekoliko godina kasnije, Njemačka je Izraelu počela isplaćivati reparacije što je bio ključ uspostave, kako izraelske ekonomije tako i Njemačke unutarnje predodžbe o zemlji koja je spremna pomiriti se sa svojom brutalnom prošlošću. Više od 70 godina kasnije, ta predodžba i dalje dominira Njemačkom politikom. U govoru koji je lani održao Sholz naglasio je kako srž njemačke borbe proti antisemitizma uključuje i suprotstavljanje onima koji "kleveću Izrael".

Peter Kuras je pisac i prevoditelj. Rođen je u Michiganu, a danas živi u Berlinu. Njegov tekst objavljen je u časopisu Jewish Currents, osnovanom 1946. godine i posvećenom bogatoj tradiciji mišljenja, aktivizma i kulture židovske ljevice. Tekst je objavljen još na ljeto 2023. godine prije intenziviranja novih ratnih sukoba na Bliskom istoku. U hrvatskom prijevodu donosimo ga u tri nastavka. Ovo je drugi, a prvi možete pročitati na ovom linku.

Dok je nekada njemačka borba protiv antisemitizma bila usmjerena prema sebi, na primjer njemački školarci prolaze edukaciju o ostavštini Holokausta, danas se učestalo prebacuje odgovornost prema unutarnjem "drugačijem", odnosno, populaciji imigranata. Kada sam upitao Kleina (Felix Klein - njemački najviši birokrat zadužen za borbu protiv antisemitizma, op. pr.) zašto se u Njemačkoj u posljednje vrijeme tako agresivno razvija sustav antisemitizma, dotaknuo se izbjegličke krize koja se odvila tijekom 2015. i 2016. godine, a tijekom koje je naglo narasla populacija ljudi s Bliskog istoka, implicirajući njihov antižidovski sentiment. 

OTKUP GRIJEHA: Čudna logika njemačkih birokrata za antisemitizam (I. dio)

ŽIDOVSKI INTELEKTUALCI: „Zabranama se pokušava popraviti njemačka povijest, ali veći je rizik od njenog ponavljanja“

"Postoji vrlo konkretan okidač kada se pred Brandenburškim vratima, iznimno važnom mjestu za njemačku kulturu, (Brandenburška vrata predstavljaju simbol ujedinjenja države nakon pada Berlinskog zida 1989. godine, op. pr.) odvio prosvjed građana arapskog podrijetla i izbjeglica. Bundestag je tada donio rezoluciju koju su podržale sve stranke, a koja je nalagala da federalna vlada mora učiniti nešto po pitanju antisemitizma što je dovelo do osnivanja ovog ureda", kaže Klein. 

Povjerenici često uzimaju za primjer "uvozni antisemitizam" kojim zagovaraju širenje sustava. 

"Antisemitizam koji je uvezen u Europu zahtijeva posebne napore", tvrdi Uwe Becker, povjerenik za antisemitizam njemačke savezne države Hessen, jer "je za mnoge migrante pitanje o nastanku Holokausta i odgovornosti koje iz toga proizlaze, nepostojeće u njihovom osobnom doživljaju".

Značajno je Kleinovo objašnjenje za osnivanje njegova Ureda koje povezuje s migrantskim prosvjedima kod Brandenburških vrata 2017. godine, dok ne spominje činjenicu kako je iste te godine ekstremno desna stranka Alternative für Deutschland (AfD) postala treća najveća stranka u njemačkom parlamentu te da je ekstremistički političar Björn Höcke (u unutarstranačkoj borbi preživio izbacivanje iz AfD-a zbog ekstremizma te se otada smatra glavnim čovjekom stranke iz sjene, op. pr.) održao govor pozivajući na "zaokret od 180 stupnjeva u (državnoj) politici sjećanja". Drugim riječima, zalažući se za to da Njemačka prestane komemorirati Holokaust. 

AfD
Prosvjedi protiv AfD-a (FOTO: HINA/EPA/Christopher Neundorf)

Ekstremno desne militantne grupe učestalo se infiltriraju u njemačke oružane snage i sigurnosne agencije dok policajce, vojnike i agente sigurnosnih službi kolege otkrivaju istražujući konspiratorne i nasilne ekstremističke zavjere. Iako je zločine motivirane mržnjom i netrpeljivošću iznimno teško pratiti, podaci koje su njemačke vlasti prikupile sugeriraju kako u zemlji vlada porast antisemitskih incidenata. Ogromna većina posljedica je djelovanja ekstremne desnice. Prije dvije godine vlasti su identificirale 3.028 zločina povezanih s antisemitizmom što je sto posto više od 1.504 koliko je zabilježeno 2017. godine. Od toga, 2022. godine 122 su motivirale "strane ekstremističke ideologije" dok su ekstremni desničari odgovorni za 2.552. Policijske statistike prikupljene nakon izbjegličke krize 2015.-2016. godine ne upućuju na povećanje antisemitskih zločina. Vezane studije iz pet europskih zemalja iz 2018. godine koje je proveo Pearsov institut za proučavanje antisemitizma sugeriraju kako ne postoji mjerljivo povećanje antisemitizma kao posljedica migracija s Bliskog istoka.

Susan Neiman (njemačka filozofkinja i istraživačica njemačkog sjećanja, op. pr.) uočava poveznicu između oživljavanja ekstremne desnice, koja je dovela u pitanje decenije uloženog napora na povijesnom sjećanju u Njemačkoj te rastućeg neprijateljstva prema imigrantima i izbjeglicama

"Stvari su se promijenile brzo nakon što je AfD došao u poziciju moći", tvrdi ona. Način na koji funkcionira sustav Povjerenika za antisemitizam vidi kao dokaz kako bi "za sav antisemitizam u zemlji njemačka vlada voljela okriviti strance koji su došli 2015. godine". 

Ipak, Klein dovodi u pitanje metodologiju kojom su studije zaključile kako u zemlji nema "uvoznog antisemitizma". Ukazao je na drugu recentnu studiju koja sugerira kako 80 posto Židova u Njemačkoj osjeća povećanje antisemitizma te se nacistička ikonografija uglavnom bilježi kao zločin radikalnih desničara što potencijalno iskrivljuje statistike (nitko od stručnjaka za antisemitizam s kojima sam razgovarao ne smatra kako posljednji argument potkopava činjenicu kako ogromna većina antisemitizma dolazi s desnice). Što god brojevi pokazivali, tvrdi Klein, "kvaliteta života Židova u Njemačkoj više se smanjuje agresijom koja dolazi s muslimanskim zajednicama nego što to službene brojke pokazuju. Brojni zločini koji dolaze s desnice odnose se na poticanje i klevete na internetu za koje članovi židovske kongregacije nikada i ne čuju".

U svibnju 2022. godine, Palestinci i njihovi istomišljenici u Berlinu, gradu s najvećom palestinskom dijasporom izvan Bliskog istoka, pokušali su prijaviti godišnji prosvjed na Dan Nakbe ("Dan sjećanja na katastrofu" kojom se palestinska zajednica prisjeća protjerivanja desetaka tisuća Palestinaca nakon osnivanja države Izrael 1948. godine, op. pr.). Berlinska policija odgovorila je zabranom svih protesta i okupljanja u gradu. Policija je u objašnjenju navela zabrinutost kako organizatori ne bi bili u mogućnosti zadržati ljutnju demonstranata motiviranu nedavnim ubojstvom palestinske novinarke Shireen Abu Akleh (novinarka Al Jazeere poznata diljem arapskog svijeta tijekom 25 godina izvještavanja o izraelsko-palestinskom sukobu, ubijena od strane izraelske vojske metkom u glavu 11. svibnja 2022. godine dok je izvještavala iz Jenina unatoč tome što je imala evidentna novinarska obilježja, op. pr.). 

Jüdische Stimme, Židovski glas za mir na Bliskom istoku, organizacija koja podržava prava Palestinaca pokušala je organizirati bdijenje u spomen na Abu Akleh te je i njima zabranjeno okupljanje. Kada su Palestinci zajedno sa svojim istomišljenicima svejedno izišli na ulice, suočili su se s uhićenjima. U to vrijeme, berlinski Povjerenik za antisemitizam Samuel Salzborn izdao je priopćenje požalivši se na "antisemitsku mržnju ... upućenu Izraelu, ali i Židovima u Njemačkoj", nazivajući zabrane protesta "velikom pobjedom u borbi protiv antisemitizma i jačanju demokracije". Nedavno je u izjavi za Njemačku novinsku agenciju izjavio kako "antisemitska mržnja i antiizraelski skupovi nisu iznimka već pravilo" (ovog proljeća policija je Palestincima opet zabranila održavanje demonstracija na Dan Nakbe).

Berlin
Njemačka policija uhićuje propalestinske prosvjednike u listopadu 2023. godine (FOTO: HINA/EPA/Clemens Bilan)

Klein mi je rekao kako nije sudjelovao u sudskoj odluci da se dozvole za palestinske prosvjede odbiju. Salzborn je odbio direktno odgovoriti da li je konzultiran, ali je preko glasnogovornika ponovio kako su "okupljanja u Berlinu zabranjena od strane berlinske policije radi neposredne opasnosti od, između ostaloga, antisemitskog govora mržnje, veličanja nasilja, izražavanja spremnosti na upotrebu nasilja i nasilja". No, Wolfram Pemp, bivši Povjerenik za antisemitizam berlinske policije, rekao mi je kako je Salzborn odigrao važnu ulogu u formiranju pristupa berlinske policije prema antisemitizmu. Isto je potvrdio i Sigmount Königsberg, Povjerenik za antisemitizam Židovske zajednice Berlina. Pemp, koji je bio zadužen za sva pitanja o antisemitizmu u berlinskoj policiji, rekao je kako se policija konzultirala sa Salzbornom i Königsbergom kada su formirali smjernice za djelovanje. 

"Odnijeli smo ih njima i predstavili im radnu verziju tražeći komentare, ideje i kritike", kaže Pemp. 

Njega sam intervjuirao prije ubojstva Abu Akleh, no njegovi komentari sugeriraju kako Policijska uprava nije oklijevala otkazati demonstracije koje je smatrala problematičnima. 

"Postoji viječe koje odlučuje o antisemitskim i antiizraelskim prosvjedima. Na primjer, približava nam se Al Quds (godišnja propalestinska manifestacija koja zadnjeg petka uoči Ramadana izražava potporu Palestini), možemo li ga zabraniti ili ne?", pita se Pemp.

Kao i većina napora Njemačke koji je usmjeren na suzbijanje antisemitizma, gušenje protesta odražava nepokolebljivu predanost državi Izrael. Kancelar Zapadne Njemačke, Konrad Adenauer, još je 1949. godine sažeo ono što je i do danas ostala prevladavajuća pozicija zemlje po tom pitanju proglasivši Izrael "vidljivim (vanjskim političkim faktorima op. pr.) centrom svih Židova na svijetu", zagovarajući tvrdnju kako je stoga razumljivo što čelnici Izraela "zahtijevaju reparacije za nepravdu koju su Židovi pretrpjeli u ime Nijemaca". 

Nekoliko godina kasnije, Njemačka je Izraelu počela isplaćivati reparacije što je bio ključ uspostave, kako izraelske ekonomije tako i Njemačke unutarnje predodžbe o zemlji koja je spremna pomiriti se sa svojom brutalnom prošlošću. Više od 70 godina kasnije, ta predodžba i dalje dominira Njemačkom politikom. I uistinu, bivša kancelarka Angela Merkel je u govoru održanim pred Knessetom (izraelski parlament, op. pr.) 2008. godine naglasila kako je sigurnost Izraela "dio razloga postojanja njene zemlje oko čega nikada neće biti pregovora" (izraz "Staatsraison" kojim se poslužila također se može prevesti kao nacionalni interes). U govoru koji je lani održao Sholz (aktualni kancelar Njemačke, Olaf, op. pr.) naglasio je kako srž njemačke borbe proti antisemitizma uključuje i suprotstavljanje onima koji "kleveću Izrael".

I doista, većina Povjerenika vezu sa židovstvom primarno dijeli preko udruga i entiteta koje zagovaraju interese Izraela. Kako mi je rekao Peter Ullrich, sociolog koji proučava antisemitizam na berlinskom Tehničkom fakultetu, "mnogi od Povjerenika dolaze ili iz redova Antinjemačke ljevice" - pokreta koji se pojavio tijekom perioda ujedinjenja Njemačke kada je grupa aktivista, bojeći se obnove njemačkog nacionalizma, svu svoju podršku usmjerila ka Izraelu - "ili su bili dijelom DIG-a" (Njemačko-izraelsko društvo, udruga koja zastupa odnose Njemačke i Izraela, op. pr.) "koje je sam po sebi prilično konzervativno okruženje". Becker i Hensel su odigrale važne uloge u DIG-u koji svoje ciljeve definira kao "doprinošenje prosvjetljenju njemačkog društva u odnosu na Izrael", dok su brojni povjerenici, uključujući Kleina, Blumea i Salzborna, održavali govore na događanjima koja je DIG organizirao. Povjerenik za antisemitizam Saske, Thomas Feist, također je bio na čelu DIG-a u Leipzigu. Becker je čak jednom obukao izraelsku policijsku odoru za Karneval, festival koji se slavi prije korizme u nekim katoličkim dijelovima Njemačke.

Njemačka
"Optužbe za antisemitizam se zloupotrebljavaju kako bi se utišalo kritička stajališta" (FOTO: HINA/EPA/Hans Klaus Techt)

Yossi Bartal, izraelski novinar iz Berlina, rekao mi je kako je "institucijalizacija borbe protiv antisemitizma koju promoviraju brojne proizraelske organizacije, potpomognuta činjenicom što njemački političari stvari doživljavaju uglavnom na birokratskoj razini te žele pokazati da nešto rade".

Dok Becker i Hensel dolaze s desnog centra, Salzborn je najprominentniji povjerenik koji dolazi s lijevog krila Antinjemačkog pokreta. Riječ je o politologu koji se specijalizirao za proučavanje antisemitizma te je bio važna figura antinjemačkih krugova tijekom devedesetih, a njegov dugogodišnji interes za antisemitizam čini ga izuzetkom među kolegama povjerenicima. Reputaciju napadača na kritičare Izraela stekao je dijelom i preko znanstvenog rada iz 2011. godine na kojem je bio jedan od autora, a koji je, zbog postojanja antiimperijalističke i anticionističke frakcije, optužio lijevu stranku Die Linke radi antisemitskih tendencija (znanstvenici poput Ullricha odbacili su taj rad naglašavajući kako autori "ni na koji način ne daju dokaze da radikalno lijevo krilo gaji neprijateljstvo prema Izraelu"). Salzborn od tada nije omekšao poglede. Tijekom 2019. godine na Twitteru je napisao "Kada ljudi za susjednim stolom u vlaku bez razloga počnu pričati o 'Palestini', vrijeme je ili da izađete ili da stavite slušalice ili da vrištite na njih. #antisemitizam". Ovoga svibnja branio je zabranu demonstracija na Dan Nakbe u razgovoru za Jüdische Allgemeine (najčitaniji tjednik među njemačkim židovima op. pr.), gdje je odbacio opravdanost palestinskog narativa ustvrdivši kako "ignorira povijesni kontekst u kojem je utemeljena država Izrael kao i agresiju arapskih susjeda".

Sustav Povjerenika za antisemitizam dio je većeg napora vlade da umanji kritiku Izraela. Njemački parlament 2019. godine potvrdio je rezoluciju kojom se zabranjuje državno financiranje "bilo kojem projektu koji poziva na bojkot Izraela ili aktivno podržava kampanju BDS (palestinski pokret koji se zalaže za bojkot, uskraćivanje investicija i sankcije Izraelu, op. pr.)". Iako je niz pravnih amandmana prisilio parlament na dodatak rezoluciji kojim se pojašnjava kako ona nije pravno obvezujuća, ipak je imala snažan učinak. Unutar nekoliko mjeseci od njene ratifikacije, jedan njemački grad je zbog podrške BDS-u povukao književnu nagradu dodijeljenu Britanki pakistanskih korijena Kamili Shamsie. Drugi je grad pokušao odbiti nagradu američkom umjetniku libanonskih korijena Walidu Raadu nakon što je odbio osuditi BDS pokret iako mu je muzej zasluženo priznanje i dodijelio. Peter Schäfer, međunarodno priznati ekspert za judaizam dao je ostavku na mjesto direktora berlinskog Židovskog muzeja nakon što se ta institucija našla na udaru osuda jer je s njihovog Twittera podijeljen članak o kritikama na račun pokreta BDS. U jesen 2020. godine, brojni su se najprominentniji njemački muzeji i umjetnički centri ujedinili kako bi odgovorili na rezoluciju parlamenta koja bi, upozorili su, mogla prisiliti institucije financirane od države da bojkotiraju kritičare Izraela. "Optužbe za antisemitizam se zloupotrebljavaju kako bi se utišalo kritička stajališta", napisali su.

Nastavit će se ...

Objavljeno u časopisu Jewish Currents 18. srpnja 2023. godine

Za Lupigu preveo Mladen Barbarić

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Pixabay

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. POSLANICA LANE BOBIĆ: Tko se boji roda još?

    09.07.2024.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Tko se boji roda još?

  2. NEO-NAZI AUTOMOBILIST: Preko društvenih mreža do EU parlamenta

    09.07.2024.

    Sofija Kordić

    NEO-NAZI AUTOMOBILIST: Preko društvenih mreža do EU parlamenta

  3. NAPOKON DOSADNO I VESELO: Izgleda da se Sarajevo naviklo na Paradu ponosa

    24.06.2024.

    Srđan Puhalo

    NAPOKON DOSADNO I VESELO: Izgleda da se Sarajevo naviklo na Paradu ponosa

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije