TRANSFORMACIJA PROMETNIH ZNAKOVA

„Pokušavam promijeniti odnos snaga između slobode i pravila“

ritn by: M.B. | 11.09.2023.
TRANSFORMACIJA PROMETNIH ZNAKOVA: „Pokušavam promijeniti odnos snaga između slobode i pravila“
Iako konstantno intervenira u znakove dodajući im nove elemente za čitanje, francuski umjetnik ne narušava funkcionalnost prometnog znaka. Dok je u Firenci gotovo postao neslužbeni dizajner uličnog inventara, Clet je u posljednjih osam godina ostavio traga u velikom dijelu Francuske i Italije, kao i u New Yorku. Dok su europski gradovi relativno naviknuti na slične intervencije, Clet Abraham je u Japanu u nevolju sa zakonom doveo suprugu. Ona je naime u Osaki ostala deset dana u zatvoru, jer je po lokalnim ulicama lijepila suprugove naljepnice. Za usporedbu, u Parizu je od gradskih vlasti dočekan kao osoba koja je upozorila na važnost znakova koji se sve više gube među brojnim reklamama. Od stereotipnih početaka, siromašnog studenta slikarstva u Rennesu, do prvih problema s policijom, Clet Abraham je danas traženi umjetnik.

Clet Abraham, francuski umjetnik sa stalnom adresom u talijanskoj Firenci, prvi puta se na internetu spominje davne 2015. godine. Tada su lokalnim novinarima za oko zapeli nikad viđeni prometni znakovi te su krenuli u potragu za autorom i pronašli ga. Clet Abraham po ulicama je pažljivo mjerio različito znakovlje, a po kući je do dugo u noć smišljao kako ga popraviti i zašto on to uopće radi.

„Znakovi u svojoj suštini predstavljaju jednu agresivnu i negativnu poruku. Pomalo i ponižavajuću jer ti govore kako bi se morao ponašati. Prometni znak je vidljiv simbol zakona, a zakon se ponaša kao da je apsolutna vrijednost. Radom želim upozoriti na to da zakon nije savršen. Recimo, često se provodi novčanim kaznama i to funkcionira kada su u pitanju siromašni koji ne žele izgubiti i ono malo što imaju. Međutim, ima ljudi kojima ta kazna ništa ne znači. Oni mogu odabrati kada, i iz kojeg razloga, im je zgodno prekršiti zakon. On, dakle, nije niti savršen niti jednak za sve, ali pravila nam ipak trebaju. Predlažem da pokušamo uspostaviti nekakvu harmoniju i više energije utrošimo na usmjeravanje nego što to činimo na prisiljavanje. Ovim radom pokušavam promijeniti taj odnos snaga između slobode i pravila. Mislim da je to i poruka svima jer svatko u svom ambijentu može učiniti nešto da se ta ravnoteža uspostavi“, izjavio je umjetnik jednom prilikom na predavanju o svom radu u Bologni.

Iako konstantno intervenira u znakove dodajući im nove elemente za čitanje, francuski umjetnik ne narušava funkcionalnost prometnog znaka. Dok je u Firenci gotovo postao neslužbeni dizajner uličnog inventara, Clet je u posljednjih osam godina ostavio traga u velikom dijelu Francuske i Italije, kao i u New Yorku. Dok su europski gradovi relativno naviknuti na slične intervencije, Clet Abraham je u Japanu u nevolju sa zakonom doveo suprugu. Ona je naime u Osaki ostala deset dana u zatvoru, jer je po lokalnim ulicama lijepila suprugove naljepnice. Za usporedbu, u Parizu je od gradskih vlasti dočekan kao osoba koja je upozorila na važnost znakova koji se sve više gube među brojnim reklamama

Od stereotipnih početaka, siromašnog studenta slikarstva u Rennesu, do prvih problema s policijom, Clet Abraham je danas traženi umjetnik. Njegovi se radovi nalaze što po privatnim kolekcijama, u Parizu i Monte Carlu, što po bankama na talijanskom poluotoku. Izlagao je u Palači Strozzi i Medici u Firenci, kao i na brojnim drugim mjestima. Radove 56-godišnjeg Cleta Abrahama možete i sami kupiti. Ima printeva i do sto eura, dok slike cijeni iznad 3.000 eura.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: screenshot/YouTube

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. ZAMOR OD DEMOKRACIJE: Baršun iz studenog 1989. godine nakon 35 godina izgleda kao grubo sukno

    20.11.2024.

    Sofija Kordić

    ZAMOR OD DEMOKRACIJE: Baršun iz studenog 1989. godine nakon 35 godina izgleda kao grubo sukno

  2. POSLANICA LANE BOBIĆ: Snažni dečki

    18.11.2024.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Snažni dečki

  3. BURE BARUTA: Kako su nam mučkim faulom s leđa polomili noge

    16.11.2024.

    Ahmed Burić

    BURE BARUTA: Kako su nam mučkim faulom s leđa polomili noge

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije