Zagreb dobio sjajan mural posvećen izbjeglicama
„Nada“ – tako se zove novi zagrebački mural. Naslikao ga je street art umjetnik Boris Bare na zabatnom zidu zgrade u Ilici 83, nedaleko Britanca, a posvećen je integraciji izbjeglica, odnosno osvještavanju zajednice o pravima i potrebama izbjeglica te o stvaranju otvorenog društva dobrodošlice.
Mural je svečano otkriven u petak, a okupljenima su ga predstavili Anna Rich iz ureda UNHCR-a u Hrvatskoj, pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević, ravnateljica Festivala tolerancije Nataša Popović, zamjenica pučke pravobraniteljice Tatjana Vlašić i zamjenik zagrebačkog gradonačelnika Luka Korlaet.
„Pozivam sve da nam se pridružite i da zajedno stanemo i budemo uz izbjeglice, jer zajedno možemo napraviti razliku”, poručila je na otkrivanju murala predstavnica UNHCR-a, Anna Rich. Mural u UNHCR-u opisuju kao poruku koja pokazuje snagu i otpornost izbjeglica, ali nas i podsjeća da je poštivanje prava izbjeglica kontinuiran i nužan zadatak.
Boris Bare u finalizaciji murala (FOTO: Festival tolerancije)
Mural je nastao zahvaljujući suradnji UNHCR-a, Festivala Tolerancije i Grada Zagreba. Iz UNHCR-a su financirali njegovo oslikavanje, a Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode pomogao je u odabiru lokacije. Na toj se adresi, inače, nalazi Srednja strukovna škola, dislocirana jedinica Centra za odgoj i obrazovanje Slava Raškaj.
„Nada je nešto što nas gura da ustrajemo u najtežim trenucima, što nam daje snagu, nešto zbog čega, u vremenima u kojima se i dalje vode besmisleni ratovi, vjerujemo kako možemo postići mir. Siguran sam kako će ovaj mural osnažiti cjelokupnu zajednicu i uljepšati ovaj kvart. Neka stoji kao jasan podsjetnik da je Zagreb otvorenih ruku i srca uvijek uz izbjeglice“, rekao je zamjenik gradonačelnika Luka Korlaet.
Iskoristio je priliku da napomene kako je integracija izbjeglica jedno od prioritetnih područja gradske vlasti, objašnjavajući da je Grad Zagreb prva jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj koja je donijela Akcijski plan Grada Zagreba za integraciju tražitelja međunarodne zaštite i osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita za 2022. godinu. Zamjenik gradonačelnika ustvrdio je da su kroz provedbu tog akcijskog plana učinjeni značajni pomaci u integraciji migranata.
Mural je nastao zahvaljujući suradnji UNHCR-a, Festivala Tolerancije i Grada Zagreba (FOTO: Grad Zagreb)
Da prostora za suzbijanje ksenofobije u hrvatskom društvu itekako ima, posvjedočila je i video snimka koja se dva dana nakon otkrivanja murala proširio hrvatskim medijima. Na snimci je zabilježen ksenofobni ispad još uvijek neidentificiranog neofašiste, koji verbalno napada migrante u Zagrebu, govoreći kako je Hrvatska zemlja za bijelce.
Među organizacijama koje su inicirale „Nadu“ je i Festival tolerancije, koji će se ove godine održati po 17. put.
„Postavljanje murala u centru Zagreba zamišljeno je kao katalizator osnaživanja zajednice, doprinos vizualnom identitetu grada, te kao izraz opredijeljenosti građana i lokalnih vlasti uključivanju izbjeglica u zajednicu. Mural je postavljen u centru grada na frekventnu i vidljivu lokaciju radi podizanja svijesti o izbjeglicama, ali i kao zahvala građanima Zagreba za solidarnost s ljudima prisiljenima napustiti svoje domove koji su sigurnost i zaštitu pronašli u Zagrebu“, navode iz Festivala tolerancije, koji i inače u fokusu ima edukacijske programe vezane uz ljudska prava. Tako je nedavno u organizaciji Festivala tolerancije gotovo 200 srednjoškolaca iz cijele Hrvatske sudjelovalo u edukaciji upravo na temu pozitivne integracije izbjeglica.
Učenici srednjih škola imali su priliku slušati Moniku Čavlović, savjetnicu Pučke pravobraniteljice za ljudska prava, Jana Kapića, glasnogovornika UNHCR-a u Hrvatskoj te Dajanu Ravliju, socijalnu radnicu iz JRS - Isusovačke službe za izbjeglice. Srednjoškolci su također imali priliku razgovarati s mladom azilanticom iz Sirije, dok je Centar za odgoj i obrazovanje Rijeka pokazao kako oni rade na dobrodošlici i integraciji migranata u svojoj zajednici.
Lupiga.Com
Naslovna fotografija: Grad Zagreb
@Internet ratnik, to je rasistička ali mnogo važnije, posve netočna ocjena. Potencijal različitih naroda da budu razvijeni i napredni jest različit ali ima malo veze s prosječnim intelektualnim sposobnostima pripadnika tog naroda. Što više po nekim istraživanjima rangiranje prosječne rasne intelektualne sposobnosti na prvo mjesto stavlja žutu rasu, zatim bijelu i na kraju crnu. Ali to očito nije bitno jer su drugi faktori daleko važniji. Velika Britanija držala je Indijski podkontinent više od stoljeća kao svoju koloniju, dakle sadašnje države Indiju, Pakistan i Bangladeš. Ne zato što su stanovnici tih teritorija bili glupi ili sami sebe doveli u taj položaj. Da vam mnogo ne objašnjavam povjesne ekonomske i tehnološke okolnosti koje su do toga dovele dat ću vam drukčiji primjer. Ja i vi komentiramo na ovom portalu i imamo nikakav uticaj na društvo u kome živimo, moramo se prilagodit okolnostima na koje nemamo utjecaja. Plenković i njegovi ministri pak mogu djelomično kreirat te okolnosti i uticat na naše živote. Da li to znači da su oni nužno pametniji, napredniji ili manje zatucani od nas dvoje?