Još od 2009. godine Udruga Kurziv, koja je nakladnik Lupiginog partnerskog portala Kulturpunkt.hr, svake godine provodi svoju čuvenu Školicu, kako bi mladim autorima omogućila prostor za produkciju novinarskih tema iz područja suvremene kulture i umjetnosti te tako pridonijela raznolikosti medijskih uvida u njih. Četrnaesti ciklus Kulturpunktove novinarske školice počinje 3. listopada i traje do veljače 2023. godine, a zadnji rok za prijavu je nedjelja, 18. rujan, u ponoć. Kao i uvijek Školica je besplatna, a radi se o edukacijskom programu u sklopu kojeg mladi od 18 pa sve do 30 godina starosti imaju mogućost usvojiti neke od temeljnih vještina novinarskog i spisateljskog zanata, ali i dobiti ključna znanja o brojnim suvremenim kulturnim i umjetničkim praksama.

„Kao i svaki dosadašnji KaP i ovaj će se baviti aktualnim političkim društvenim i kulturnim pitanjima, revalorizacijom nasljeđa ljevice i zajedničkog jugoslavenskog iskustva, izazovima novih lijevih politika i odnosima u regiji, uz predstavljanje novih knjiga, predavanja i tribine“, najavili su organizatori Korčula after Partyja, festivala za raspravu o izazovima i nasljeđu ljevice, svojevrsni nastavak Korčulanske ljetne škole koju su šezdesetih osnovali Rudi Supek i Milan Kangrga. KaP se ovoga tjedna održava u Ljetnom kinu Korčula, a uz nimalo idealne vremenske uvjete potrajat če do nedjelje, 18. rujna. Danas program počinje s predavanjem povjesničarke Branke Prpe „Slom ili pravi početak 21. vijeka“, a potom slijedi promocija knjige kazališnog redatelja Zlatka Pakovića, „Papa Franjo se hrva sa svojim anđelom“.

Novinare, novinarke i medije mogu nominirati udruge, neformalne grupe, mreže organizacija civilnog društva, urednici/ce u medijima, novinari/ke, sindikati, znanstveno-obrazovne ustanove, sveučilišni profesori/ce iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore.

„Budi muško, reci da si peder“, „Tako vam je to u braku“, „Žena nije stvorena za mudraca nego za madraca“, “Doviđenja i hvala na suradnji”, “Služit ću hrvatskim građevinama”, “Antifašizam je floskula" - samo su neki od „hitova“ domaće političke misli kojih ćemo se u sklopu performansa "Citati" ovog tjedna moći prisjetiti ispred zagrebačke Džamije. Radi se o događaju „Prizori za 30 godina Hrvatske“ u sklopu kojeg će se, uz već rečeni performans, održati niz instalacija i performansa, među kojima i „Vlado Gotovac – govor ispred 5. vojne oblasti“, nastup orkestra ZET-a i njihova izvedba pjesme „Tvoja zemlja“ Vice Vukova te performans Arijane Lekić Fridrih „Nema žene bolje od krmače“ kojim propituje baštinu bećarca, a koji smo nedavno imali prilike vidjeti u sklopu Festivala perforacija zbog kojeg je umjetnica bila izložena prijetnjama i vrijeđanju.

„U ponedjeljak, 14. rujna 1992. godine, po prvi put je zazvonio Zeleni telefon Zelene akcije. Danas obilježavamo 30 godina otkad nije prestao zvoniti“, riječi su kojima su iz Zelene akcije podsjetili na ovaj važan jubilej. Zeleni telefon s radom je počeo u nezahvalnom vremenu, u trenutku kada je u Hrvatskoj bjesnio rat, a na aktivizam se nije gledalo nimalo blagonaklono te je u javnosti često prezentiran i shvaćan kao neprijateljsko djelovanje. U Zelenoj akciji reći će kako se takve stvari jednostavno nisu uklapale u tadašnje „nedemokratske procese“. I odmah prvi dan, u prva dva sata rada, na Zeleni telefon stiglo je 14 poziva građanki i građana. A od tog 14. rujna 1992. godine do danas na Zeleni telefon je pristiglo 31.164 prijava. Veći dio njih je riješen, ali na rješavanju nekih prijava se još uvijek radi.

Davor Nađi, lider start-up stranke Fokus i bivši zamjenik gradonačelnika Svete Nedelje, reagirao je na aktualne krizne mjere Vlade RH koju je prigodno usporedio s vodstvom Sjeverne Koreje. Donekle mu je pridružen Saša Cvetojević, još jedan tržišni militant s osiguranim zaleđem, doslovno. Hrvatski princ guzpapira više je načelno opatrnuo vladu, uz figuru kritike na poreznu politiku, ali svakako za ljubav tržišta. Od serioznijih ekonomskih analitičara, tu se svrstao možda jedino Damir Novotny, u fiksiranju cijena otkrivši socijalistički atavizam. Sistemski presudne koordinate, dok ne mine kriza, ili se pretvori u redovno stanje, u Hrvatskoj čuva Davor Nađi s nešto srodnog neoliberalnog klateža. Neka mu kapital nipošto ne zaboravi te izuzetne zasluge. Nije mala stvar tako se zauzimati u općoj krizi, usrdno zastupati mesarski liberalizam.