Postojeći sigurnosni sustavi, pa time i sam način razmišljanja o konceptu sigurnosti, evidentno nisu dostatni za učinkovito preveniranje suvremenih sigurnosnih prijetnji i upravljanje njihovim posljedicama. U Hrvatskoj je ta činjenica bolno vidljiva. Među najgorima smo u svijetu po pitanju smrtnosti od kovida-19, a nedavna smrt novinara Vladimira Matijanića ogolila je urušavajuće stanje zdravstvenog sustava. Obnova od potresa nakon dvije godine jedva je i započela. Država nije sposobna osposobiti kanadere za let uoči požarne sezone. Ljetna suša i preopterećenost komunalne infrastrukture turizmom u nekim obalnim i otočnim mjestima dovode do redukcija vode. Jesenske kiše redovito dovode do poplava. Nedavno se u Zagrebu srušio sovjetski vojni dron, a da nitko prije pada nije ni reagirao.

„Koru kruva, kapju vina i zrno soli“ za konkretnu plaću, stambenu politiku i bolje ukupno kulturološko okruženje, u godini dana zamijenilo je 40.424 stanovnika. Toliko je, naime, ljudi 2021. godine otišlo iz Hrvatske, a to je 4.512 osoba više nego ih se odlučilo doseliti u Hrvatsku. Nastavak je to negativnog trenda koji je prisutan već dugi niz godina, pogotovo od ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Mogu li se preokrenuti trendovi? U sadašnjoj situaciji u kojoj su bitnije dobre PR prezentacije, osim suštinskog zaokretanja zemlje u sektore koji nisu prodaja nekretnina i sunca, ključnim obrazovnim reformama i reformama javne uprave moguće je donekle promijeniti negativne demografske trendove, no kladioničarskim žargonom ne bismo tipovali na promjenu rezultata ove utakmice koju Hrvatska neumorno gubi.

Točno dvadeset dana nakon što je okončana vojna akcija „Oluja“, čime je zapravo nominalno završio rat u Hrvatskoj, u selo Gošić, nedaleko Kistanja u šibenskom zaleđu, ušao je bijeli automobil. Do danas nepoznati i nekažnjeni ljudi izašli su iz automobila i pobili sedmero staraca koji su nakon „Oluje“ ostali u svojim kućama. „Mi koji se ovdje okupljamo godinama, osuđujemo i zgražamo se nad zločinima koji su počinjeni 1991. godine nad hrvatskim narodom. U Širokoj Kuli, Baćinu, Lovasu, Škabrnji, da spomenem samo neke, ali ne može biti i nema opravdanja za ubijanje starih i nemoćnih nakon Oluje. Zločin je zločin, bez obzira na nacionalnost žrtve i počinitelja“, poručio je saborski zastupnik SDSS-a Boris Milošević na komemoraciji koja je u subotu održana u Gošiću.

Besplatna telefonska linija za podršku mentalnom zdravlju ovih je dana napokon „uključena“ u Rijeci. Broj je 0800 99 77, a liniju je pokrenula Udruga Terra u suradnji s Udrugom za beskućnike i socijalno ugrožene osobe Oaza i Gradom Rijeka. No, nažalost telefonska linija, prema trenutnim mogućnostima, postojat će samo do konca listopada sljedeće godine, do kada traje projekt „Oslonac“ koji provodi Terra, a u sklopu kojeg je pokrenuta i besplatna telefonska linija. „Besplatna telefonska linija funkcionirat će svaki radni dan, dakle od ponedjeljka do petka, od 18 do 20 sati, a namijenjena je svima kojima je potrebna pomoć i podrška bez obzira na spol, dob ili bilo koju drugu odrednicu“, poručuju iz Udruge Terra.

Je li riječka nezavisna kulturna scena prostore koristila loše pa ih sada trebaju pokušati koristiti neki drugi? I što je uopće ostalo od te scene? Ova se autorefleksivna pitanja uistinu i jesu postavila u sklopu tribine o Kodeksu i u sklopu međugeneracijskih razgovora jer – kao što to najčešće bude – nezavisna scena mnogo lakše od institucionalne istražuje vlastite greške. Zaključeno je i da je EPK negativno ili nikako utjecao na prostore izvedbe, da oprema kupljena za EPK nije na raspolaganju sektoru (a mogla bi biti), kao i da EPK generalno nije ostavio pozitivan legacy. Konačno, izrečeno je i da prije dvadesetak godina, kad su nastajale riječke organizacije u kulturi, nije bilo govora o komercijalnom aspektu njihova rada, dok se danas od organizacija očekuje osiguravanje neke vrste resursa za kulturne i kreativne industrije, komercijalni aspekt i interesno povezivanje.

„Kud bismo došli da se pritvaraju svi obiteljski nasilnici“ – riječi su općinske državne odvjetnice u Gospiću, Tatjane Šimunić Adamović. Tako je komentirala slučaj 36-godišnjaka koji je u ponedjeljak u Gospiću pokušao ubiti svoju suprugu i njihovog susjeda. Muškarac je tjedan dana ranije bio uhićen zbog protupravnog oduzimanje slobode i prijetnji supruzi. Zavezao ju je i govorio joj da će je ubiti. Policija je protiv njega podigla kaznenu prijavu, ali je Državno odvjetništvo u Gospiću zaključilo da će biti dovoljno izreći mu mjera opreza prema kojoj se supruzi ne smije približiti na pedeset metara pa je nasilnik pušten na slobodu. Ubrzo je i napravio ono s čime je prijetio. Suprugu i susjeda više puta je izbo nožem te im nanio po život opasne ozljede. Na ovakav komentar državne odvjetnice reagirale su danas iz Autonomne ženske kuće Zagreb.