Davne 1969. godine, kada je svijet izgledao kao neko bolje mjesto nego što to izgleda danas, na Konferenciji UNESCO-a održanoj u američkom San Franciscu mirovni aktivist John McConnell iznio je ideju da se svake godine, simbolično na prvi dan proljeća, oda počast planeti Zemlji. Ta ideja postepeno se pretvorila u ono što više ne obilježavamo prvog proljetnog dana, nego danas, 22. travnja – Dan planeta Zemlje. 

U tih više od pola stoljeća čovječanstvo je postalo svjesno brojnih prijetnji kojima ugrožava Zemlju. Danas su okolišne teme prisutnije u medijima, načelno se svi slažu da treba poduzeti neke mjere kako bismo očuvali naš jedini dom, postavljaju se rokovi za uvođenje spasonosnih rješenja, međutim osim ljudske komocije za konkretnije djelovanje osnovna je prepreka kapital koji gramzivo uništava sve pred sobom u želji za što većom i jednostavnijom zaradom. Tako će i danas Dan planeta Zemlje pozerski obilježiti brojne korporacije, koje sustavno greenwashing strategijama žele pokazati da su ekološki osviještene, dok istovremeno još sustavnije beskrupulozno uništavaju planetu, poduzimajući sve da je zbog svog profita pokopaju. Isto je i s vlastima, ne samo ovim našima, jer gotovo sve su iste, najavljivat će promjene, a svaku će potrebnu mjeru odugovlačiti i pogodovati korporacijama koje djelićem svoje zarade pune državne budžete, crne fondove i blagajne predizbornih kampanja. Tako današnji svijet funkcionira.

Kapital ne vjeruje u klimatske promjene (FOTO: Flickr/terekhova)

Samo nekoliko dana nakon obilježavanja prvog Dana planete, 1970. godine, američki novinar Isidor Feinstein Stone ogorčeno je zapisao ove riječi: „Nema smisla govoriti o Danu planeta Zemlje dok ne počnemo razmišljati kao Zemljani. Ne kao Amerikanci ili Rusi, crnci ili bijelci, Židovi ili Arapi, već kao suputnici na sićušnom planetu u beskonačnom svemiru. Ako želimo izbjeći put propasti, moramo prikupiti sve što imamo od dobrote, suosjećanja, promišljenosti ili strpljenja. Dok ne budemo imali političko rukovodstvo koje je spremno na ogromne promjene - psihološke, vojne i birokratske - koje će okončati postojeći svjetski sistem, sistem mržnje, ubojstva, rata i zagađenja, nema smisla govoriti o kupnji novih kanti za otpad ili o trošenju nekoliko stotina milijuna dolara na rijeku Missouri. Ukoliko se ne uhvatimo u koštac s temeljnim uzrocima opasnosti, bit ćemo prevareni od strane establišmenta dok se budu donosile osnovne odluke nad kojima imamo vrlo malo kontrole, iako one ugrožavaju sve o čemu ovisi naša budućnost i budućnost svijeta“.

Kao po tragu Stoneovih riječi, na ulogu hrvatskih vlasti dan uoči Dana planeta Zemlje u svom je provokativnom maniru upozorila i inicijativa Extinction Rebellion održavši malu subverzivnu prosvjedu akciju na zagrebačkom Markovom trgu, mjestu gdje je građanima pristup zabranjen već gotovo tri godine. Na ogradu koja građanima priječi prilaz trgu aktivistice i aktivisti su okačili traku s natpisom “Mjesto klimatskog zločina”, a potom su preskočili ogradu i ušli u zabranjeno područje te u njemu istaknuli maketu zemlje okovanu lancima te transparent na kojem je stajala poruka - “Trebamo demokraciju, ne vaše ograde”. Policija je, ne sumnjate, promptno reagirala.

„Markov trg postao je mjesto klimatskog zločina jer kroz gomilu afera Vlada rasprodaje zajednička dobra, uništava prirodu i krši radnička i građanska prava. Građani žele jeftinu i održivu, pravednu energiju, a fosilna industrija i korporacije žele profit i negiranje klimatske krize. No jasno je da su klimatska i energetska kriza, rast sukoba, vremenski ekstremi, nestašice hrane, vode i zagađenje okoliša jasni znakovi da kapitalizam mora pasti. Građanstvo mora početi uzimati moć u svoje ruke i primjenjivati principe solidarnosti i održivosti te se organizirati u lokalnim zajednicama koje imaju moć upravljanja vlastitim resursima”, objasnili su svoju akciju iz Extinction Rebelliona.

Subverzivna akcija na Markovom trgu (FOTO: Extinction Rebellion)

Kažu i kako umjesto slušanja ideja, prijedloga i zahtjeva građana, političari danas povijesni trg koriste kao privatni parking za skupocjene limuzine, dok odluke koje se tiču građana donose iza zatvorenih vrata po vlastitoj volji, interesu i profitu.

“Živimo u iluziji parlamentarne demokracije, no jasno je da ovi klimatski kriminalci ne djeluju u interesu javnosti. Vrijeme je da se prestanu ograđivati od klimatske pravde. Zato preskočimo ograde kapitalizma i eksploatacije i ustanimo za direktnu demokraciju i javno upravljanje javnim resursima i institucijama“, poručili su iz ove inicijative.

Bio je to mali provokativni uvod u klimatski prosvjed koji će se danas u 16 sati održati na Strossmayerovom trgu u Zagrebu pod sloganom “Dignimo glas, ne temperaturu!”, a u organizaciji petnaestak organizacija civilnog društva, među kojima su i Zelena akcija te Greenpeace u Hrvatskoj. Prosvjed je podržalo i više glazbenika pa su tako svoje nastupe najavili Elemental, ABOP i Zbor Domaćigosti, dok će se okupljenima obratiti Luka Tomac i Marija Mileta iz Zelene akcije, Sara Kekuš iz Centra za mirovne studije i Josip Miličević iz Mreže mladih Hrvatske.

„Želimo pozvati hrvatsku vladu da donese zeleni i pravedan novi plan za Hrvatsku, a Sabor da proglasi klimatsko izvanredno stanje. Potrebna je hitna akcija kako bi se ublažile klimatske promjene i izbjegla potencijalno nepopravljiva šteta za ljude i okoliš. Živimo u doba višestrukih i međusobno povezanih kriza - energetske, klimatske, socijalne, humanitarne - općenito, u krizi troškova života. Međunarodna agencija za energiju procjenjuje da su troškovi fosilnih goriva odgovorni za oko 90 posto sadašnje inflacije, a fosilni plin je odgovoran za polovicu toga. Za borbu protiv inflacije, vlade povećavaju kamatne stope, što povećava troškove kredita i najamnina. A kada rastu troškovi energije, rastu cijena hrane i troškovi transporta, raste uvoz robe i rastu cijene grijanja. Sve je povezano, a fosilna goriva nisu rješenje, već uzrok problema“, kažu iz Zelene akcije. 

Od 16 sati na Strossmayerovom trgu u Zagrebu (ILUSTRACIJA: Zelena akcija)

U svojoj najavi prosvjeda objašnjavaju kako je ruska invazija na Ukrajinu razotkrila koliko današnji svijet ranjivim čini ovisnost o fosilnim gorivima, a da je odgovor hrvatske vlade na rat i energetsku krizu isti onaj ekstraktivni energetski model koji je društvo i gurnuo u ovu krizu.

„Samo je prošle godine pet tvrtki za fosilna goriva - Exxon, BP, Chevron, Shell i Total - zajedno zaradilo 200 milijardi dolara. To je deset puta više nego cijeli godišnji proračun Europske unije za pravednu tranziciju. Proračun koji bi trebao pomoći radnicima i radnicama u prljavoj industriji da prijeđu na poslove u sektoru obnovljivih izvora energije. U nedavnom je izvješću organizacija Friends of the Earth Škotska zajedno s oko 1.000 radnika u plinskom i naftnom sektoru, zatražila pravednu energetsku tranziciju. Ta tranzicija treba biti vođena interesima radnika, najranjivijih skupina i lokalnih zajednica, a ne isključivo kapitala. Brojne organizacije i međunarodni sindikalni pokret upozoravaju kako će zbog uobičajenih politika i desetljeća nedjelovanja proces tranzicije biti puno bolniji, posebno za radnice i radnike“, navode u ovoj udruzi. 

Stoga poručuju da je vrijeme da se na ovogodišnji Dan planeta Zemlje digne glas za pravednu tranziciju, za radnike i radnice, za ljude koji bježe pred klimatskim katastrofama i sukobima, za žene koje uslijed ekstrakcije fosilnih goriva i klimatske krize trpe seksualno nasilje, za današnje mlade i buduće generacije, za suradnju i solidarnost među narodima. Općenito, za sve koji žele živjeti u sigurnim i toplim domovima bez prljavih fosilnih goriva.

„Novca ima, ali ono što nedostaje jest pravedna raspodjela i politička volja. Na razini sustava pomaci su spori, a vlada i dalje podržava ovisnost o fosilnim gorivima jer jedan izvor samo zamjenjuje drugim. Znamo da je ovo šira geopolitička igra, u kojoj se sukobi vode oko resursa, a ispaštaju ljudi, oni koji su najmanje krivi za ratove i klimatske promjene. U Mozambiku, iz kojeg i Hrvatska doprema LNG na Krk, europske su tvrtke došle u lokalne zajednice, pod zaštitom vojske, te ljude iselile s njihove zemlje, što je dovelo do nasilnih sukoba. Lokalno stanovništvo je osiromašeno, žene seksualno napadane, a elita se bogati. Koristeći taj plin, Hrvatska direktno potiče nasilje u zemljama poput Mozambika. Također, svakodnevno raste broj prisilno raseljenih ljudi unutar granica država koje su najviše pogođene klimatskom krizom, kao i onih koji su zbog posljedica ove krize prisiljeni bježati u susjedne zemlje. Iako je UN izdao preporuke da se klimatske izbjeglice tretiraju kao punopravne izbjeglice, međunarodni pravni okviri su još uvijek zastarjeli, a izbjeglice na vratima Europe čekaju žica i batine“, zaključuju u Zelenoj akciji pozivajući na prosvjed koji, uz spomenute organizacije, podržavaju i Institut za političku ekologiju, fAKTIV, Živi Atelje DK (kolektiv Žene ženama), Sindikat biciklista, Inicijativa Zeleni Filozofski, Centar za mirovne studije, Društvo za oblikovanje održivog razvoja, Extinction Rebellion Zagreb, Inicijativa mladih za ljudska prava, Mreža antifašistkinja Zagreb, Fridays For Future Croatia, Mreža Mladih Hrvatske, Are You Syrious?, Operacija Grad i inicijativa "U dobroj vjeri".

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Extinction Rebellion