Povijesni revizionizam sustavno provođen zadnjih 30 godina učinio je svoje. Zločinci su mnogima heroji, borci za nezavisnu Hrvatsku. O tome svakodnevno svjedoče ne samo znakovlja s uličnih fasada i mržnja na društvenim mrežama, već i poruke koje se u eter odašilju s najviših državnih instanci, govorima u Hrvatskom saboru ili, recimo, nedavnom porukom ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana – „Hrvati su opstali unatoč Bleiburgu“ – čiji je otac, nota bene, bio partijski dužnosnik u vrijeme Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije u kojoj je današnji ministar stekao obrazovanje i živio vrlo lagodnim i bezbrižnim životom.

Ipak, Zagreb pamti otpor, a pamtit će ga još i bolje kada izađe nova verzija vodiča „Zagreb u ratu, otporu, stvaralaštvu i pamćenju. Vodič po Zagrebu u Drugom svjetskom ratu“. Radi se o publikaciji koja za zadaću ima približavanje prošlosti novim generacijama, generacijama koje se pokušava zatrovati narativima o Jasenovcu kao benignom sabirnom centru u kojem gotovo nitko nije stradao, o partizanima kao fašistima, a ustašama kao borcima za pravdu. 

Publikaciju izdaje Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, koja nakon prvog izdanja, planira i prošireno drugo izdanje, a za to je ovoj organizaciji koja iza sebe ima bogatu povijest potrebna i vaša pomoć. Naime, Documenta je zatražila podršku „onih koji pamte“ te pokrenula crowdfunding kampanju „Zagreb pamti otpor“ s ciljem da publikacija objavljena 2021. godine autorica Tene Banjeglav, Kristine Dilice, Alice Straniero, dobije novo ruho, odnosno da se provedu istraživanja kojima će se nadopuniti i proširiti novo izdanje vodiča. Kampanja je, simbolično, pokrenuta 8. svibnja, na Dan pobjede i oslobođenja Zagreba, a traje do četvrtka u ponoć. 

Procjena je kako za provođenje istraživanja dodatnih lokacija stradanja i antifašističkog otpora u Zagrebu nedostaje 2.000 eura. Do sad je prikupljeno nešto više od 80 posto, odnosno 1.700 eura, a naše čitateljice i čitatelje, koji već nisu, pozivamo da u skladu sa svojim mogućnostima pripomognu konačnom cilju. Za donaciju od deset eura dobit ćete personaliziranu zahvalnicu s vašim imenom, dok ćete za donaciju od 25 eura uz zahvalnicu vaše ime biti uneseno i u vodič na posebnom mjestu za zahvale. Kao treći „perk“ u kampanji iz Documente će onima koji uplate 100 eura za podršku vodiču poslati originalni plakat inicijative za povrat imena Trg žrtava fašizma. Ta je borba, podsjetimo, trajala dugi niz godina, nakon što je 1990. godine ovaj zagrebački trg na kojem se nalazi središnjica HDZ-a preimenovan u Trg hrvatskih velikana. Ime trgu je vraćeno 2000. godine. 

Kampanja je, simbolično, pokrenuta na Dan pobjede i oslobođenja Zagreba, a traje još dva dana (ILUSTRACIJA: Documenta)

„U trenutku kada polako odlaze generacije koje su preživjele vrijeme najgoreg terora u povijesti grada Zagreba, nastojimo stvoriti što više prostora za riječi i zapise svjedoka vremena i protagoniste povijesnih događanja“, objašnjavaju iz Documente koja se pitanjima prezentacije ključnih događaja 20. stoljeća bavi još od svog osnivanja, tražeći najbolje načine približavanja prošlosti novim generacijama. 

Namjera im je, dodaju, da prošireno i nadopunjeno izdanje vodiča posluži kao pokušaj suprotstavljanja iskrivljavanju povijesti, širenju dezinformacija u vezi događaja iz Drugog svjetskog rata, ali i kao alat mladima i njihovim profesorima u kreiranju nastavnih metoda i materijala. Na izdavanje vodiča potaknula ih je činjenica da građani i građanke Zagreba, posebice mladi, slabo poznaju lokacije povezane s ustaškim režimom, sustavom terora i mjestima stradanja, kao i lokacije najvažnijih akcija antifašističkog otpora, te književnike i književnice koji su u to vrijeme stvarali u Zagrebu.

„Od samog osnutka Nezavisne Države Hrvatske 10. travnja 1941. godine Zagreb je proglašen glavnim gradom te fašističke marionetske države. Brojni njemački vojnici, kao i brojni pripadnici ustaškog pokreta boravili su u Zagrebu za vrijeme čitavog rata. Iako je NDH geografski bila puno veća od granica današnje Republike Hrvatske, uključivala je i gotovo cijeli teritorij današnje Bosne i Hercegovine te najzapadnije dijelove Srbije, ustaška vlast je na periferiji ostala vrlo slaba, gotovo nepostojeća za vrijeme čitavog njezinog postojanja. No, Zagreb je bio centar vlasti te mjesto na kojem su se politike, mjere pa i sustav terora isprobavali, a zatim širili na ostale dijelove teritorija. U Zagrebu, kao glavnom gradu, bile su smještene sve institucije NDH, kao i policija, tajne službe te ostale sastavnice ustaškog sustava terora. Zbog te centralne uloge u Zagrebu se i danas nalaze brojne lokacije koje možemo povezati s ustaškim režimom te njihovim sustavom terora. Gotovo ni jedna od tih lokacija ni institucija nije obilježena te velika većina građana o njima ne zna ništa. To se posebno odnosi na mlade koji su se školovali u periodu od 1990. godine nadalje“, napominju iz Documente.

Njihov vodič, koji možete pročitati na ovom linku, sadrži priče o pedesetak lokacija povezanih sa stradanjem i otporom u gradu za vrijeme Drugog svjetskog rata. Tih lokacija ima mnogo više, a neke od njih su u međuvremenu identificirane, stoga bi nove podatke trebalo uključiti u vodič i dati im zasluženu pozornost.

Lokacija na kojoj se nalazio jedan od ustaških zatvora, na današnjem Trgu žrtava fašizma (SCREENSHOT: GoogleMaps)

„U Zagrebu je bio jak pokret otpora ustaškom režimu. Iako su brojni građani na samom početku podržavali ideju samostalne hrvatske države i s veseljem dočekali ulazak njemačke vojske i ustaša u grad, vrlo brzo su shvatili da su njihovi susjedi počeli nestajati preko noći samo zato što su bili Židovi, Srbi ili Romi, te da im treba pomoći. Kao reakcija na uhićenja, oduzimanje imovine i druge zločine koje je ustaški režim činio, brojni građani su se priključili ilegalnom pokretu te su pomagali žrtvama i borili se protiv ustaša snalazeći se na razne načine“, nastavljaju iz Documente, pojašnjavajući kako u „Nepokorenom gradu“ postoje i brojne lokacije povezane s otporom. 

Neke od njih bile su obilježene za vrijeme SFR Jugoslavije, međutim brojni spomenici, spomen ploče i druga obilježja progutao je „demokratski mrak“. Upravo zbog toga u novom izdanju vodiča „Zagreb u ratu, otporu, stvaralaštvu i pamćenju“ više pozornosti će se posvetiti takvim mjestima, a uz to će se u njemu naći i neki ulomci književnica i književnika, kao i ostalih umjetnika, vezanih za ovo povijesno razdoblje. 

Prije nego li je proglašena pandemija koronavirusa, u ožujku 2021. godine u Documenti su organizirali i takozvane spomen-šetnje. Izvrsno osmišljene i vrlo stručno vođene, ove ture su zainteresirane građane u skupinama od dvadesetak osoba na vrlo zanimljiv i dojmljiv način upoznavale upravo s antifašističkim otporom Zagreba, lokacijama nekih zapaženijih akcija ilegalaca, ali i s mjestima ustaškog terora. Ukoliko vam se ukaže prilika da sudjelujete u ovoj turi, Lupigina je topla preporuka, obavezno je iskoristite. 

„Odlučili smo da vodič sam za sebe nije dovoljan, posebno ako želimo privući mlade. Zato smo razvili ideju spomen-šetnji, koje uključuju vođeni obilazak odabranih lokacija iz Vodiča, učenje o njima i dodatna istraživanja. Šetnje su se pokazale vrlo dobrom metodom za privlačenje pozornosti šire javnosti na lokacije povezane s Drugim svjetskim ratom, ali su i pokazale da građani, a posebno oni mlađi, ne znaju za gotovo niti jednu lokaciju koju smo tijekom šetnji obišli. Ta spoznaja daje nam dodatnu motivaciju da na ovim temama radimo te ponudimo zainteresiranima i prošireno izdanje našeg Vodiča“, kažu iz Documente. 

Kada se u potpunosti istraže nove lokacije te objavi drugo izdanje vodiča i taj će se materijal uvrstiti u buduće spomen-šetnje. Na koncu, kako kažu, vodič je „popudbina za sve koji žele posjetiti povijesna mjesta i u obilascima grada ponovo promisliti o mjestima otpora i stradanja, (ne)zaboravu žrtava holokausta i genocida nad Srbima i Romima, kao i teroru čije su žrtve bili Hrvati i svi drugi akteri otpora u Zagrebu“. 

„Tragovi nasilja koje su svim ratnim i poslijeratnim naraštajima utisnuli nacisti, fašisti, ustaše i drugi kolaboracionisti još nisu nestali. Zato iznova tražimo načine humanizacije odnosa prema svima stradalima. Pomozite nam u očuvanju sjećanja na antifašističku povijest grada“, zaključuju u Documenti. A Lupiga poziva svoje čitateljice i čitatelje kojima je jasna važnost ovoga vodiča da pomognu u ostvarenju ovog cilja. 

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: YouTube/Documenta

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Ustavne vrednote u doba krize"