„Porast broja osobnih automobila i taksi vozila na prometnicama, posjedovanja automobila u kućanstvima, čak dva ili više, i nedostatna kvaliteta javnog prijevoza koja ga ne čini poželjnim, razlozi su kroničnog preopterećenja prometnica koje je postalo jedan od ključnih problema života u Zagrebu i okolici“, poručuju iz zagrebačke udruge Sindikat biciklista uoči nedjeljne „Kritične mase“, svojevrsnog prosvjeda biciklista koji će se masovno provesti kroz dobar dio zapadnog dijela grada.

„Kritična masa“, pod nazivom “Najbrži put do zdravog grada”, zakazana je za nedjelju u 16 sati, s namjerom da se bicikl promovira kao ekološka i zdrava vrsta gradskog prijevoznog sredstva , kao i da se upozori na potrebu poboljšanja još uvijek poprilično loše biciklističke infrastrukture u Zagrebu.

„Gužve su postale neizdržive, a rješenja poput ulaganja u bolji javni prijevoz su neophodna, ali iziskuju puno vremena i novca. Nova biciklistička infrastruktura i prilagodba postojeće prometne mreže zbog veće sigurnosti za biciklistički promet je najbrži put za jačanje održivog prometa, odnosno povećanje udjela broja biciklista i posljedično smanjenje prometnih gužvi, buke i zagađenja, kao i stvaranje ugodnije životne sredine“, kažu u Sindikatu biciklista, udruzi koja je i osnovana s ciljem zagovaranja transformacije gradova u čiste, sigurne, ugodne i zelene gradove, po mjeri čovjeka.

Pozivaju bicikliste da nedjeljno popodne iskoriste za rekreaciju i provezu se obnovljenom Alejom Matije Ljubeka, koja kruži oko jarunskog jezera, a koja bi prema najavama trebala postati najveća pješačko-biciklistička zona u Zagrebu jer će njome biti zabranjeno prometovanje motornim vozilima, osim onima s posebnom dozvolom.

Jedna od ranijih "Kritičnih masa" (FOTO: Facebook/Sindikat biciklista)

Okupljanje biciklista najavljeno je za 15:45 kod ulaza na Jarun, u ulici Hrvatskog sokola, a u 16 sati je pokret. 

„Vozit će se polako, uz privremeno zaustavljanje prometa i pod pratnjom policije“, kaže Janko Večerina, predsjednik Sindikata biciklista, uz uobičajeno upozorenje na važnost poštivanja prometnih propisa i uvažavanje svih sudionika u prometu, posebno pješaka kao najranjivijih. 

A vozi se, dakle, od ulaza na Jarun, Horvaćanskom cestom, preko Ulice Srednjaci, Zagrebačke avenije, Savske ceste, Vukovarske, Ulice Hrvatske bratske zajednice, Slavonske avenije, pa ponovno Ulicom Hrvatske bratske zajednice, ovaj put u smjeru sjevera, opet Vukovarskom, pa Miramarskom i Čazmanskom do Paromlinske ceste, kod Kluba Route 66, gdje „Kritična masa“ završava.

Termin „Kritična masa“ u biciklističke krugove je stigao iz Indije, gdje se promet često regulirao metodom da u trenutku kada se na nekom raskrižju okupi dovoljan broj ljudi oni preuzimaju prednost u prometu, odnosno prednost prolaska raskrižjem. 

„Kritične mase koje organizira Sindikat biciklista su masovne vožnje biciklima kroz grad kojom se želi ukazati na brojnost i važnost biciklista u prometu. To su vesele vožnje biciklom u kojima sudjeluju sve dobne skupine i uvijek je dobra zabava. Također pokazujemo kako grad može izgledati na par sati bez gomile automobila, u tišini, s nasmijanim licima i ulicama prepunim biciklista“, objašnjavaju organizatori „Kritične mase“.

Ruta “Najbržeg puta do zdravog grada” (IZVOR: Facebook/Sindikat biciklista)

U nedavnom razgovoru za Lupigu iz Sindikata su poručili kako se u Zagrebu biciklističke staze kontinuirano označavaju na pločnicima čime se oduzima prostor pješacima, umjesto da se za bicikliste prenamjeni dio površine koju koristi motorizirani promet. Kako bi jasnije objasnili o čemu se radi uzeli su primjer Žerjavićeve ulice, odnosno dijela „Zelenog vala“ u središtu grada. Naime, ta je ulica široka 20 metara, a taj je prostor iskorišten tako da automobili imaju tri vozne trake i dva reda parkirnih mjesta, sa svake strane po jedan red, dok su pješaci na obje strane dobili ukupno tri metra širok prostor pri čemu su s jedne strane prisiljeni da se guraju s biciklima kojima je ostalo 80 centimetara cijele širine ulice.

„Zagreb je s obzirom na dobre uvjete koje ima kao ravničarski grad, s mnoštvom širokih ulica, mogao i trebao do sada napraviti znatno više za poticanje biciklističkog prometa. Najviše zabrinjava što se situacija nije popravljala uopće ili se popravljala izuzetno sporo, a isti problemi opstaju već godinama“, napomenuli su tom prilikom iz Sindikatu biciklista.

Prema službenom Izvješću o biciklističkom podsustavu unutar prometnog sustava Zagreba, vlasti tvrde da na području grada postoji ukupno 493 kilometra biciklističkih površina. Međutim, u Sindikatu biciklista smatraju da su ti podaci vrlo sporni i obmanjujući. Kao prvo, u tom izvješću se među biciklističke površine ubrajaju i šljunčane ili zemljane staze pa je tako, primjerice, i onih 40 kilometara „Staze zdravlja“ na savskom nasipu od Jankomira do Domovinskog mosta uračunato u izvješću, jednako kao i 140 kilometara rekreativnih šumskih puteva na Medvednici. Kao drugo, ulice sa stazama u oba smjera računaju se dvostrukom duljinom. Kao treće, neke od uračunatih staza nisu smjele ni proći tehnički pregled ili dobiti suglasnost od policije s obzirom da su nesigurne, isprekidane svakih nekoliko desetaka metara, pune prepreka poput stupova i grmlja.

Inače, u Zagrebu je krajem prošlog mjeseca ponovno održana „Noćna vožnja biciklima“. Možda ste ih negdje i sreli. Radi se o neformalnom okupljanju zaljubljenika u bicikliranje koji se sastaju svakog zadnjeg vikenda u mjesecu, uglavnom kod Nacionalne i sveučilišne biblioteke, stave svjetla na bicikla i voze se po gradu. 

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Facebook/Sindikat biciklista