Aktivistice i aktivisti Greenpeacea u srijedu su u Opatiji nakratko prekinuli Međunarodni znanstveno-stručni susret stručnjaka za plin, na kojem je sudjelovao i ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović. Ovom akcijom aktivistice i aktivisti iz osam zemalja željeli su upozoriti sudionike i hrvatsku javnost da povećana upotreba plina negativno utječe na klimatske promjene te pokazati svoje neslaganje s najavljenim planovima za nova ulaganja u plinske projekte i infrastrukturu u Hrvatskoj.

„Plin je fosilno gorivo i njegova daljnja povećana upotreba vodi u još gore stanje klimatskih promjena“, objasnili su iz Greenpeacea, a u opatijski hotel u kojem se održavao znanstveno stručni simpozij stigli su s cijelim nizom transparenata i jasnih poruka. „Jadransko sunce, ne fosilni plin“, „Ne novim plinskim projektima“, „No future in gas“, „End gas by 2035“ pisalo je na transparentima koje su nosili aktivistice i aktivisti, dok su na krovu ulaza u hotel razvili veliki transparent sa svojom porukom – „Plinski profit ubija klimu“.

Kasnije je aktivistice legitimirala policija (FOTO: Greenpeace)

U dvoranu u kojoj se održavao simpozij u organizaciji Centra za plin Hrvatske i Hrvatske stručne udruge za plin (HSUP), u jednom je trenutku ušlo šest aktivistica i popelo se na pozornicu te podiglo transparente sa svojim porukama. U tom času trajalo je uvodno izlaganje predsjednika Hrvatske stručne udruge za plin Dalibora Pudića. Na njegov poziv da napuste dvoranu jedna od aktivistica je glasno rekla kako treba ulagati u obnovljive i nove izvore energije, a ne u fosilna goriva te da neće napustiti dvoranu dok ne dobiju obećanje da će se prestati s ulaganjima u fosilna goriva. Očekivano, umjesto obećanja, na pozornicu je stiglo osiguranje te je aktivistice izvelo iz dvorane, nakon čega je skup nastavljen, dok je policija popisala sve prisutne aktivistice i aktiviste. 

„Ovakvi skupovi i njihova državna pokroviteljstva pokazuju da premijer Andrej Plenković i ministar Filipović ne misle ozbiljno kada govore o borbi protiv klimatskih promjena i njihovih sve težih posljedica u vidu poplava, suša, požara i poljoprivrednih šteta. U stvarnosti vidimo da se najveći projekti guraju u pravcu cementiranja i pogoršavanja tog stanja, s obzirom na najave i planove za nova državna ulaganja u projekte fosilne plinske infrastrukture“, kaže Petra Andrić, programska voditeljica Greenpeacea u Hrvatskoj, koja je u nedavnom intervjuu za Lupigu upozorila kako Davor Filipović, dakle ministar zadužen za okoliš, stavlja LNG terminal kao svoju naslovnu sliku na društvenim mrežama i najavljuje ulaganja u fosilnu infrastrukturu. 

„Plin je fosilno gorivo i njegova daljnja povećana upotreba vodi u još gore stanje klimatskih promjena“ - Petra Andrić (FOTO: Greenpeace)

„To nije ni dobro ni odgovorno. I Hrvatska i EU moraju napustiti fosilni plin do 2035. godine želimo li biti u skladu s Pariškim sporazumom i ciljem povećanja temperature ispod 1.5 stupnja. Zato vlada i resorni ministar trebaju ponuditi viziju Hrvatske koja će velikim koracima grabiti prema 100 posto obnovljivoj energetici, a ne ulagati u fosilne projekte i time se hvaliti“, pojasnila je tada. 

I nedavno je ministar Filipović, točnije krajem travnja na gospodarskom forumu u Grčkoj, rekao da Hrvatska udvostručuje kapacitet svojih LNG terminala na Krku te najavio mogućnost spajanja na plinovod iz Azerbajdžana s ciljem da se Hrvatska pozicionira kao energetsko čvorište u ovom dijelu Europe.

„To radimo da bismo plinom opskrbljivali susjedne zemlje jer da je Hrvatska sebična, trenutni kapacitet LNG-a bio bi dovoljan za zadovoljavanje svih naših potreba“, izjavio je Filipović u Grčkoj. 

Ministar Filipović nije očekivao ovakvu "dobrodošlicu" (FOTO: Greenpeace)

Inače, kapacitet spomenutog LNG terminala na Krku, gdje većinom dolaze brodovi s američkim ukapljenim plinom, ima kapacitet od 2,9 milijardi kubičnih metara godišnje, dok su Filipovićevi planovi da do kraja 2025. godine taj kapacitet poveća na 6,1 milijardu kubičnih metara godišnje. To će izvesti norveška kompanija Wärtsilä, s kojom je Hrvatska prošli mjesec potpisala ugovor o gradnji novog modula na krčkom LNG terminalu. Istovremeno, Plinacro ima zadatak da ojača hrvatsku plinovodnu mrežu na dionici plinovoda Zlobin-Bosiljevo kako bi se povećani kapaciteti mogli pustiti u hrvatski plinski sustav. Interesenti za ovaj posao, odnosno za dobavu ukapljenog plina su Austrija i Bavarska, zbog čega su prošle godine austrijski kancelar Karl Nehammer i šef bavarske vlade Markus Söder posjetili Hrvatsku i na tu temu razgovarali s premijerom Plenkovićem. 

U Greenpeaceu se pozivaju i na nedavni izvještaj Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) koji je ukazao na alarmantnu klimatsku stvarnost, s naglaskom da se globalne ugljične emisije treba prepoloviti do 2030. godine.

„Vlade se prvo trebaju dogovoriti o poštenom i što skorijem izbacivanju ugljena, nafte i plina. Trebaju natjerati zagađivače da plate za štetu koju nanose zemljama i zajednicama najmanje odgovornima za ovu klimatsku krizu. Dobar početak bilo bi nametanje visokih poreza na monstruozne profite iz nafte i plina, čime bi se olakšao oporavak od pretrpljenih gubitaka i šteta onima koji su najviše pogođeni. Poruka je jasna: vrijeme je da prestanete bušiti i počnete plaćati“, rekla je nakon tog panela jedna od sudionica panela, Tracy Carty, stručnjakinja za globalne klimatske politike u Greenpeaceovoj međunarodnoj centrali.

Aktivistice pred "oduševljenom" publikom (FOTO: Greenpeace)

Petra Andrić, programska voditeljica Greenpeacea u Hrvatskoj, u srijedu je nakon akcije poručila sljedeće: „Istovremeno, usred energetske krize, fosilna industrija ostvaruje rekordne profite.“ Pri tome se pozvala na izvještaj „Who Profits From War“ prema kojem su dioničari pet vodećih svjetskih naftnih i plinskih kompanija prošle godine ostvarili rekordnu dobit od čak 192 milijarde eura.

Andrić se poziva i na novi izvještaj Greenpeacea koji pokazuje da su plinske korporacije iskoristile rusku agresiju na Ukrajinu kako bi masno profitirale na uvozu ukapljenog plina, uz dugoročno vezivanje Europske unije za „nepotrebne fosilne projekte poput novih odnosno povećanih kapaciteta uvoznih LNG terminala, dugogodišnjih ugovora i slično“. Kaže kako su plinski lobiji naglo promijenili ploču i s tepanja plinu da je “tranzicijsko gorivo” zaigrali na kartu “energetske sigurnosti”, iskoristivši priliku da gurnu vlade u masovna i neplanirana ulaganja u novu plinsku infrastrukturu. 

Odbor za doček (FOTO: Greenpeace)

„Takvi ugovori znače desetljeća eksploatacije i korištenja plina, uz ozbiljne posljedice za okoliš i za klimu. Fosilni plin u EU moramo izbaciti iz upotrebe najkasnije do 2035. godine. Jedina i prava energetska sigurnost i neovisnost je u obnovljivim izvorima energije i energetskoj učinkovitosti. U Hrvatskoj za to imamo izvanredne potencijale, pogotovo za korištenje energije sunca u čemu smo po potencijalu u samom europskom vrhu, a po korištenju na dnu. Ostavimo plin tamo gdje mu je i mjesto - pod zemljom. Zato poručujemo ministru Filipoviću: jadransko sunce, a ne fosilni plin”, zaključila je programska voditeljica Greenpeacea u Hrvatskoj.

Ministar Filipović na skupu je, inače, istaknuo da je Hrvatska na putu da postane energetski sigurna, zahvaljujući planiranim projektima hrvatske vlade te je najavio da će u budućnosti više energije koju Hrvatska proizvodi dolaziti iz solarnih panela. Garnirao je to obećanjem da će se do 2030. godine utrostručiti broj solara u zemlji.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Greenpeace

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Ustavne vrednote u doba krize"