Okruglih pedeset filmskih naslova u natjecateljskom i popratnom programu donosi nam ovogodišnji Subversive Film Festival koji će se održati od 14. do 21. svibnja na tri zagrebačke lokacije. Šesnaesti po redu Subversive, naime, svoje će filmske programe održati u kinu Tuškanac, Dokukinu KIC i Muzeju suvremene umjetnosti, a filmovi će se natjecati za nagradu Wild Dreamer „Dragan Rubeša“ u kategoriji dokumentarnih i igranih filmova. Za ocjenjivanje je zadužen tročlani žiri u sastavu Peter Grabher (austrijski filmolog i povjesničar), Nino Kovačić (filmski kritičar i kulturni radnik) i Nina de Vroome (nizozemska redateljica i spisateljica). Festivalska nagrada od prošle je godine nazvana po filmskom kritičaru i posebnom savjetniku Subversivea, Draganu Rubeši, koji je preminuo u veljači prošle godine. 

„Ponovno okupljamo autore koji kritički promišljaju svijet oko nas i opiru se tržišnoj logici i pasivnoj konzumaciji slika“, ponosno su poručili iz Subversivea kojeg će u nedjelju 14. svibnja otvoriti ovogodišnji dobitnik Zlatnog medvjeda na Berlinaleu, „Na Adamantu: Nitko nije savršen“, francuskog dokumentarista Nicolasa Philiberta. Film se bavi jedinstvenim plutajućim centrom za skrb koji je smješten u centru Pariza, na rijeci Seini i poznat je pod imenom Adamant (francuski – nepopustljiv). Centar svojim posjetiteljima pruža kombinaciju terapeutskih, edukativnih i kulturnih aktivnosti, ali kao i kod svake ovakve ideje budućnost ovog projekta je neizvjesna. 

U natjecateljskom programu festival donosi nove igrane filmove Cristiana Mungiua, Aleksandara Sokurova, Hong Sang-sooa, Lava Diaza i brojnih drugih renomiranih autorskih imena.

„Jedan od najcjenjenijih predstavnika rumunjskog novog vala, Cristian Mungiu, donosi izvrsnu naturalističku dramu 'R.M.N. Stanje nacije' koja postaje košmarna alegorija netolerancije. Dolazak novih radnika narušava mir u naizgled složnoj zajednici koja tvori multietničko transilvanijsko selo. Veliki Aleksandar Sokurov okušao se po prvi put u žanru animiranog filma, ali na svoj specifičan način. Njegova fantastično-eksperimentalna 'Bajka' prati razgovore Adolfa Hitlera, Benita Mussolinija, Josifa Staljina i Winstona Churchilla u čistilištu, koristeći arhivske snimke i 'deepfake' tehnologiju, a prikazuje i Isusa i Napoleona. U 'Trokatnici' korejski sineast Hong Sang-soo isporučio je još jednu naizgled jednostavnu no zapravo kompleksnu slagalicu međuljudskih odnosa između oca i kćeri, filmskog redatelja i nekoliko važnih žena u njegovu životu, koja se, uz puno vina i sojua, odvija tijekom različitih životnih etapa u jednoj seulskoj kući. Izvan konkurencije prikazujemo posljednji film filipinskog maga Lava Diaza, 'Nakon plime', monumentalnu gangstersku sagu o uspješnom policajcu koji se hrva s utvarama iz prošlosti. Nonšalantna komedija 'Ničiji junak' – koju je ugledni francuski časopis Cahiers du Cinéma uvrstio u top 10 filmova 2022. godine - vodi nas u gradić Clermont-Ferrand tijekom jednog terorističkog napada. Iskričavi queer autor Alain Guiraudie u svojem prepoznatljivom stilu obrađuje teme nemoguće ljubavi, društvene paranoje i neočekivane solidarnosti“, najavljuju organizatori.

Na rasporedu su i neki mladi autori koji svojim djelima otvaraju neke nove horizonte i pomiču granice filmskog jezika. Među ostalim, tu su i dva zapažena filma s ovogodišnjeg Međunarodnog filmskog festivala u Rotterdamu. Radi se o švedskoj dramediji „Dućan“, redateljice Ami-Ro Sköld i anarhističkoj satiri „Robinson Crusoe je seronja“ belgijskog redatelja Benjamina Debooseresa. Dok „Dućan“ tematizira radne odnose u neoliberalnoj ekonomiji kroz niz anegdota zaposlenika jednog supermarketa i njihove šefice koja ih maltretira do točke pucanja, „Robinson Crusoe je seronja“ demontira imperijalističku ideologiju i kulturni mit o bijelom čovjeku koji je 28 godina živio sam na naseljenom otoku, „civilizirao“ autohtone stanovnike otoka i proglasio ga svojim vlasništvom. 

„Ističu se i dva nagrađena ostvarenja s filmskog festivala u Locarnu – 'Mašinke', slojevita košmarna avantura Carlosa Conceiçãoa kroz priču o mladim vojnicima u Angoli suočava se s kolonijalističkim nasljeđem Portugala, dok zaigrana senzualna fantazija 'Lagani kas' redateljice Ann Oren u kojoj glavnoj junakinji izrasta konjski rep što inicira njezino seksualno buđenje. Tu je i šarmantan, minimalistički komad 'Ima jedan kamen' o slučajnom susretu dvoje stranaca koji dijele strast prema bacanju kamenčića. Film japanskog debitanta Tatsunarija Ote nedavno je pobijedio na prestižnom Jeonju IFF-u a prikazan je i u sklopu Berlinale Foruma“, napominju u Subversiveu.

Što se tiče dokumentarne konkurencije i tu u Zagreb stiže pobjednik na Berlinaleu. Radi se o dokumentarcu „El Eco“ meksičke autorice Tatiane Huezo. Portret je to ruralne obitelji i odrastanja u malom selu na sjeveru Meksika, uz vrlo poetične kadrove. Tu su i pobjednici Međunarodnog festivala dokumentarnog filma u Kopenhagenu, „Majčevina“ Alexandera Mihalkovicha i Hanne Badziake te vrlo hvaljeni dokumentarac „Sedam zima u Teheranu“ Steffi Niededrzoll. Oba filma bave se teškim temama. „Majčevina“je svojevrsna studija militarističke kulture u Bjelorusiji kroz prizmu majke koja je izgubila sina, dok „Sedam zima u Teheranu“ donosi priču o krvnoj osveti i mladoj Iranki koja je nesretnim spletom okolnosti postala iranska heroina feminističke borbe. 

„Pobjednik sekcije Burning Lights na netom održanom festivalu Visions du Réel 'Knit's Island' vodi nas na virtualni otok na kojem se, usred bespuća interneta, razne gejmerske zajednice i pojedinci bore za opstanak. Avatari redatelja proveli su na njemu više od 963 sata, a rezultat je fascinantan film koji isprepliće brutalnost, satirični humor i nježan osjećaj zajedništva, te na uznemirujuć način dovodi u pitanje granicu između stvarnog i virtualnog svijeta“, navode organizatori o još jednom zanimljivom naslovu u dokumentarnoj konkurenciji.

Na spomenutom Visions du Réel, međunarodnom festivalu dokumentarnog filma u švicarskom Nyonu, prošle je godine nagradu za najbolji međunarodni srednjemetražni film osvojio i srbijanski film „Bez“, režisera i scenarista Luke Papića i koscenarista Srđe Vuče. Film prati putešestvije slikara u potrazi za izgubljenim psom koji na svom putu susreće cijelu plejadu likova, kroz koje se ocrtava širi socijalni kontekst u kojem žive. Inače, isti dvojac – Papić i Vučo – ovaj put obojica u ulogama režisera i scenarista, na Subversiveu će imati još jedan film u programu posebnih projekcija. Dokumentarac „Prizvan i pozvan“ osvojio je nagradu na beogradskom Beldocsu te oduševio gledatelje, kako kritika piše, „svojom originalnošću“. Politička je to komedija s tragičnim posljedicama o četiri bivša kandidata za mjesto predsjednika Srbije na prvim višestranačkim izborima u toj zemlji, 1990. godine.

U kategoriji dokumentarnih filmova je i ekvadorski „Plaža Enchaquiarados“ koji donosi priču o Vicky koja je ribar po danu, a vlasnik bara po noći i koja je kada je bila dječak maštala o tome da postane zvijezda sapunica, a sada sanja o tome da se ponovno zaljubi. 

„Palestinski dokumentarac 'Sakupljači bilja' Jumane Manne pokazuje kako za Palestince branje divlje biljke za'atar postaje nenasilan čin otpora protiv izraelskog režima. Doku-fikcija 'Suho tlo u plamenu' donosi priču o polusestrama u brazilskoj faveli koje ilegalno crpe naftu i prodaju benzin tajanstvenim motociklistima. Izvan konkurencije gledamo kratkometražni 'Terminal norte', posljednji film velike Lucrecije Martel o feminističko-glazbenom kolektivu u njezinoj rodnoj Salti te jedan od najboljih dokumentaraca proteklih godina 'Sve što diše'. Pobjednik Sundancea i Cannesa bio je nominiran i za Oscara a donosi priču o braći koja brinu o ugroženoj ptici usred turbulentnih vremena u New Delhiju“, zaključuju organizatori najavu dokumentarne konkurencije.

U popratnom filmskom programu osim spomenutog dokumentarca „Prizvan i pozvan“ cijeli je niz zanimljivih uradaka. Spomenimo retrospektivu „Sve što ste htjeli znati o Crnom filmu (ali vas je bilo strah pitati)“ za koju je filmove odabrao kustos Greg de Cuir, pisac i istraživač teorije filma koji živi u Beogradu i selektor je dva beogradska filmska festivala. 

„Cilj retrospektive je ispraviti povijesnu nepravdu i pozicionirati Crni film unutar službenih kanona filmske povijesti koja je i dalje dominantno i nepokolebljivo bjelačke puti“, objasnio je Greg de Cuir, retrospektiva nas vodi u različita geografska područja uz djela filmaša afričkog porijekla iz SAD-a, Francuske, Velike Britanije, Senegala, Angole i Mauritanije. Ukupno je de Cuir odabrao 12 filmova u vremenskom razdoblju od 1968. do 2020. godine. Izdvojit ćemo neke od naslova – „Simbiopsihotaksiplazma: Prva klapa“ (SAD, 1968.), „Sweet Sweetback’s Badasssss Song“ (SAD, 1971.), „Touki Bouki“ (Senegal, 1973.), „Sedam pjesama za Malcolma X“ (Velika Britanija, 1993.), „Nasljeđe“ (SAD, 2020.) …

U popratnom programu je i Hommage posvećen nagrađivanom britanskom avangardnom eksperimentalnom filmašu Johnu Smithu koji će u četvrtak 18. svibnja održati i masterclass o ograničenjima i slučaju kao filmskim strategijama, koji će biti popraćen retrospektivom njegovih duhovitih minijatura koje transformiraju naizgled banalne svakodnevne događaje u poetične metafore ljudskog stanja. 

I ove godine imat ćemo priliku čuti i vidjeti „Kinematografiju otpora“ koja se odvija u suradnji s Muzejom suvremene umjetnosti i kustosicom Leilom Topić, od 16. do 25. svibnja. 

„Predstavlja se multimedijalni projekt 'Crvene šume' slovenske umjetnice Nike Autor, nastao u suradnji s kolektivnom Newsreel Front, koji promišlja postavljanje žilet-žice po šumama uz granice Europske unije. Izložba istražuje šume kao geografske, prirodne, ali i političke prostore koji pružaju tajno utočište i razvijaju tajne solidarne prakse u različitim kontekstima, vremenima i erama“, stoji u opisu ovogodišnje „Kartografije otpora“. 

Raspored projekcija, detaljnije preglede filmova u obje konkurencije i popratnog programa možete pročitati na ovom linku. 

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Subversive

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Ustavne vrednote u doba krize"