RAVNATELJ KLINIKE ZA DJEČJE BOLESTI: „Logično je da je pandemija ostavila posljedice na djecu i adolescentne“

RAVNATELJ KLINIKE ZA DJEČJE BOLESTI: „Logično je da je pandemija ostavila posljedice na djecu i adolescentne“

“Kod djece i adolescenata se ispoljila tjeskoba, nemir, promjena normalnog ponašanja u odnosu na ranije jer dugo traje pandemija i logično je da je ostavila posljedice”, kazao je ravnatelj Klinike za dječje bolesti Zagreb Goran Roić gostujući u emisiji Novi dan N1 televizije. Naglasio je da su zavodi za psihijatrijsku i psihološku medicinu imali oko 30 posto više primljene djece i adolescenata tijekom pandemije. “Očito je da su ovi uvjeti ostavili posljedice ne samo na fizičko stanje djeteta, već i na njegovu psihu”, kaže Roić. Od 43.000 zabilježenih hospitalizacija do kraja prošlog mjeseca, hospitalizirano je bilo 1.100 djece, najviše one u prvoj godini života, a rijetko se među njima nalazilo i neko dijete s teškom kliničkom slikom koja zahtijeva respirator. Da djeca i mladi nisu dobro te da Hrvatska bilježi sve više slučajeva samoozljeđivanja u toj skupini već smo pisali na Lupigi.
ZLATAN STIPIŠIĆ GIBONNI: Čovjek koji je ugazio u kuglof

ZLATAN STIPIŠIĆ GIBONNI: Čovjek koji je ugazio u kuglof

Gibonnija ne poznajem, točnije upoznali smo se davno, ali taj je susret bio usputan, njegovu glazbu ne slušam, od cijelog tog doista voljenog prostora Dalmacije i Splita ja pripadam nekim pjesmama Tome Bebića, nekim piscima, glumcima i nekim ridikulima. I pripadam im posve. Onom čovjeku koji me je jedne studenačke večeri upozorio da ne pijem iz česme ponad Ujevićih stihova jer govna pišaju unutra, a onda zatražio pet kuna za pivo, pa do nekih drugih s kojima sam se smijao i koje sam razumio. Ali ovdje strasno i bez ostatka branim Gibonnija. Neka si stao u kuglof, neka si zgazio to licemjerno, prešećereno, gadljivo lice naše stvarnosti, neka si skočio na taj stol i po njemu prohodao kao po vodi. I neka se sad ispričavaš, radi što hoćeš, nikad ti ništa neću zamjeriti. Jer tom si šetnjom i ne htijući ušao u legendu, oživio si Östlundov Kvadrat i onog nepodnošljivo uznemirujućeg tipa koji rasturi zabavu gurajući svima istinu o njima u lice.
OTPOR DRUŠTVA: Gdje je Hrvatska pogriješila sa svojom kampanjom za cijepljenje?

OTPOR DRUŠTVA: Gdje je Hrvatska pogriješila sa svojom kampanjom za cijepljenje?

“Zašto se nisu cijepili – odrednice stavova o cijepljenju protiv Covida” naslov je još jednog istraživanja znanstvenika s Filozofskog fakulteta i Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu te Instituta za društvena istraživanja, koje je na spomenutom simpoziju predstavila psihologinja s Filozofskog fakulteta Mirjana Tonković. Istraživanje je, na više od tisuću ispitanika, obavljeno u tri vremenska razdoblja: u kasno ljeto 2020. i 2021, te u siječnju ove godine. Vjerojatno je najzanimljiviji nalaz onaj koji sugerira da vladina kampanja za cijepljenje nije bila učinkovita: od ispitanika koji su u drugome valu ispitivanja izjavili kako još nisu odlučili hoće li se cijepiti, u trećem valu cijepljeno je manje od polovine. Vladina kampanja, dakle, “nije uspjela pridobiti neodlučne”, zaključak je istraživanja. No, istraživači su zaključili i da je “namjera cijepljenja visoko povezana sa stavovima o cijepljenju, što je važno, jer se na stavove može utjecati”.
OVA JE KRIZA OSTAVILA TRAG: „Ozbiljno shvaćajte iskustava djece i mladih“

OVA JE KRIZA OSTAVILA TRAG: „Ozbiljno shvaćajte iskustava djece i mladih“

Djeca i mladi uvelike nisu osjetili teške fizičke posljedice virusa COVID 19, ali kriza uzrokovana pandemijom koja je promijenila i njihov način života utjecala je na njihovo mentalno zdravlje. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, pristup uslugama zaštite mentalnog zdravlja za djecu i adolescente u pandemiji je prekinut u više od dvije trećine od 130 ispitanih zemalja, dok je pristup školskim psiholozima prekinut u gotovo 80 posto zemalja. Anksioznost i depresija čine oko 40 posto ovih dijagnosticiranih mentalnih poremećaja; ostali uključuju poremećaj pažnje, odnosno hiperaktivnosti, poremećaj ponašanja, intelektualnu nesposobnost, bipolarni poremećaj, poremećaje prehrane, autizam, shizofreniju i poremećaje osobnosti. Valja pritom napomenuti da je istraživanjem bilo obuhvaćeno samo pet europskih zemalja – Španjolska, Ukrajina, Velika Britanija, Njemačka i Francuska.
STRAŠENJE SRBA: Lomača za neposlušnog režisera

STRAŠENJE SRBA: Lomača za neposlušnog režisera

Aleksandra Vučića, ako je verovati njegovim medijima, želi da ubije pola naše Galaksije, uključivo i Eskime i jogi-letače. A sada to želi, je li, i Goran Marković! Na zlog „atentatora“ Markovića obrušilo se celokupno režimsko propagandno osoblje, koje zahteva da se slavni režiser uhapsi ili bar smesti u ludnicu. Kako će se sve ovo završiti? Teško je reći. Male su šanse da će se vlast osmeliti da uhapsi Gorana Markovića, ipak bi to bio svetski skandal. Pitanje je i da li im je ovo spinovanje baš potpuno uspelo, jer su mnogi građani Srbije već odavno pročitali njihove kerefeke. Sa druge strane, ovo je još jedan pokazni primer kako prolaze oni koji su u Srbiji kritičari vlasti. I kako im se – kampanjski – pokušavaju uništiti životi. I zastrašiti. Ali, ponekad naiđu na tvrd kamen. Sigurno je da Marković neće zaćutati. Zbog toga što on nije samo veliki režiser nego i veliki dasa, jedan od onih zbog kojih nije baš skroz ponižavajuće živeti danas u Srbiji.
„PRVO, BITNO“: Knjiga koju svaka generacija piše na svoj način

„PRVO, BITNO“: Knjiga koju svaka generacija piše na svoj način

Fincijeva knjiga me vraća tamo gdje sam bio 1962. godine, upisujući filozofiju na istoimenom fakultetu u Sarajevu. Ta moja želja proistekla je iz mladićke težnje da shvatim svijet, ovaj koji jest, ovdje, gdje živim, ne, dakle, bilo gdje. Činilo mi se da je ovo dobar svijet, onoliko koliko ja vidim i koliko ga razumijem. Ali sam kao gimnazijalac znao da ga niti vidim do kraja, niti ga razumijem u cjelini. Osjećam se, dakle, kao neko koga kroz vremenski teleskop gleda drugi neko koji je prošao ovom stazom kojom ja namjeravam ići i hoće da mi bude putovođa, moj Vergilije, ni manje ni više. A Vergilije jeste pjesnik, ali i mislilac, zato je bio bitan Danteu, kao što je i Predrag Finci filozof, ali je i pjesnik koji želi da govori jezikom i načinom koji je što bliži onima o kojima zbori i kojima zbori, uključujući i sebe. Pođimo, onda, ima li većeg zadovoljstva od čitanja u paru, koji dodaje pročitanom posebno uzbuđenje.
IZ COVID ODJELA: „Potpisuju da se ne žele liječiti, da idu doma, a kad se bolest razvije, zna već biti prekasno“

IZ COVID ODJELA: „Potpisuju da se ne žele liječiti, da idu doma, a kad se bolest razvije, zna već biti prekasno“

„Čovjeka skinemo s respiratora, normalno priča s nama, marenda, no onda dolazi do ponovnog pada saturacije i opet ga morate intubirati i priključiti na respirator. Neki od njih se onda ugase pred vama u roku od pola sata unatoč tome što smo poduzeli sve moguće mjere koje su nam na raspolaganju“, govori u razgovoru za Lupigu glavni tehničar Klinike za anesteziologiju, intenzivnu medicinu i liječenje boli KBC Rijeka, Josip Brusić. Iznimno ih, dodaje, frustrira što se sve češće susreću s ljudima koji odbijaju respirator jer pogrešno vjeruju da im on smanjuje šanse za preživljavanje i općenito ne vjeruju u znanost i medicinu te potpisuju da ne žele liječenje i da ih se pusti kući. Ljudi naoko dobro funkcioniraju dok pad kisika u krvi ne postane predrastičan. „Tada vam se počnu gasiti pred očima i tada mole da im pomognemo, ali zna već biti prekasno i više ne možete puno napraviti“, otvoreno će Brusić.
POD VELOM TAJNOVITOSTI: Za brojanje spremni

POD VELOM TAJNOVITOSTI: Za brojanje spremni

MOST-ovcima sada slijede naporni dani ispunjeni prebrojavanjem potpisa, a Nino Raspudić, koji još uvijek nije službeni član MOST-a, najavio je kako bi s brojem mogli izaći u srijedu. U nekim kalkulacijama računalo se da će broju prikupljenih potpisa u samom finišu doprinijeti „veliki prosvjed“ koji je organiziran baš na zadnji dan prikupljanja potpis, a kojim se željelo izraziti nezadovoljstvo cjepivom, epidemiološkim mjerama i COVID potvrdama. Njegovi su organizatori najavljivali da se taj dan ruši vlada. Međutim, vlada ne da nije srušena, nego joj ne fali ni dlaka s glave, jer je prosvjed doživio težak debakl. Okupilo se ni dvije stotine ljudi, koji su prvo prosvjedovali pred zagrebačkim zatvorom Remetinec, u znak podrške jednom od vođa prosvjeda, Marku Franciskoviću, koji je završio iza rešetaka dok traje istražni postupak zbog poziva na terorizam koje je upućivao na prošlomjesečnim daleko uspješnijim prosvjedima.
HRVATSKA I POTRESI: Broj zaposlenih u Seizmološkoj službi nije se povećao zadnjih 30 godina

HRVATSKA I POTRESI: Broj zaposlenih u Seizmološkoj službi nije se povećao zadnjih 30 godina

„U seizmološkoj službi nas ima desetak i taj se broj nije povećavao posljednjih trideset godina. Svaki novi djelatnik bi nam izuzetno dobro došao jer nas je premalo“, kaže u razgovoru za Lupigu Ines Ivančić, voditeljica Seizmološke službe pri Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. Nakon što su dva velika potresa u posljednje dvije godine podsjetila javnost da je Hrvatska seizmički iznimno aktivno područje, Služba je početkom ove godine od Vlade napokon dobila financijsku injekciju u vrijednosti od 4,5 milijuna kuna kojom je nabavljeno 20 kompleta mobilnih seizmoloških postaja – 20 seizmometara i isto toliko akcelerometara. Ove mobilne postaje seizmolozima su neophodne da bi bilježili potresnu aktivnost u epicentralnim područjima nakon većih potresnih događaja, zbog čega su trenutno sve postavljene na širem području Petrinje.
VELIKI INTERVJU – ZASTUPNIK GRMALJ: „Taj Grbin je tako agresivno sjedio i još drsko gledao ravno u oči“

VELIKI INTERVJU – ZASTUPNIK GRMALJ: „Taj Grbin je tako agresivno sjedio i još drsko gledao ravno u oči“

"Čudna se tu stvar dogodila, trebalo bi vidjeti da li je Raspudiću nešto stavljeno u kavu, Miletić upravo rješava tu zagonetku, on se razumije u takve stvari, vidjet ćemo da li je bilo nešto u kavi ili je na djelu bila neka nečastiva sila, svakako, Raspudić je ustao, a da očigledno nije bio ni svjestan što radi, došao je do Grbina koji je agresivno sjedio i još ga i gledao u lice. Raspudić se nagnuo nad njega i nešto mu dobacio, sad me ne pitajte što, možda ga je pozvao na kavu, ili upitao gdje je kupio onaj kratki kaputić, jako mu se sviđa, onaj njegov od Maksine Mare mu je predugačak. Na to je skočila Sabina Glasovac i znakovito uperila ruku prema Raspudićevom licu, mislim da je pokazala sotonistički znak, znate ono, istureni kažiprst i mali prst, kao na sotonističkim rock koncertima, no to su sve, nadam se, kamere zabilježile", govori zastupnik Grmalj iz stranke Bruvno za naš medij.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. ZAMOR OD DEMOKRACIJE: Baršun iz studenog 1989. godine nakon 35 godina izgleda kao grubo sukno

    20.11.2024.

    Sofija Kordić

    ZAMOR OD DEMOKRACIJE: Baršun iz studenog 1989. godine nakon 35 godina izgleda kao grubo sukno

  2. POSLANICA LANE BOBIĆ: Snažni dečki

    18.11.2024.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Snažni dečki

  3. BURE BARUTA: Kako su nam mučkim faulom s leđa polomili noge

    16.11.2024.

    Ahmed Burić

    BURE BARUTA: Kako su nam mučkim faulom s leđa polomili noge

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije