LUPIGIN REFLEKTOR

Administracijski ping-pong

ritn by: Nikola Leskovar | 17.08.2022.
LUPIGIN REFLEKTOR: Administracijski ping-pong
U četvrtoj radijskoj emisiji koju je Lupiga proizvela u suradnji s prijateljskim Radiom 808 imamo važnu priču. Naime, Europski parlament je nedavno Zakladi Solidarna dodijelio nagradu European Citizens Award za podršku koju je pružila žrtvama potresa u Zagrebu i na Baniji. Svega nekoliko mjeseci nakon potresa u Zagrebu, novoosnovani Fond 5.5. dodijelio je stotine tisuće kuna direktne financijske pomoći građanima u riziku od siromaštva čiji su domovi oštećeni u potresu. Kasnije svoje aktivnosti usmjerava na potresom pogođeno područje Banije. Dio emisije Blažević je posvetio i radu Ministarstva graditeljstva, koje je odugovlačilo s odobrenjem procedura, pogotovo kada su pravljene nove kuće, zbog čega se, na koncu, uslijed ekonomske krize i poskupljena građevinskog materijala, dogodilo da sa prikupljenim novcem više nije mogao izgraditi planirani broj kuća. „Nas je Ministarstvo graditeljstva baš tlačilo. Baš ono nemilosrdno“, iskreno će Blažević,

U četvrtoj radijskoj emisiji koju je Lupiga proizvela u suradnji s prijateljskim Radiom 808 imamo važnu priču. Naime, Europski parlament je nedavno Zakladi Solidarna dodijelio nagradu European Citizens Award za podršku koju je pružila žrtvama potresa u Zagrebu i na Baniji. Svega nekoliko mjeseci nakon potresa u Zagrebu, novoosnovani Fond 5.5. dodijelio je stotine tisuće kuna direktne financijske pomoći građanima u riziku od siromaštva čiji su domovi oštećeni u potresu. Poslije razornog potresa u Zagrebu, Solidarna kreće u novu rundu prikupljanja donacija i svoje aktivnosti usmjerava na potresom pogođeno područje Banije. 

Zaklada Solidarna, osnovana prije šest godina, uživa visoko povjerenje među građanima. Fondovi Solidarne za mnoge u Hrvatskoj postali su preferirani način doniranja u humanitarnim i kriznim situacijama ili prema ranjivim skupinama u društvu, poput žena žrtva nasilja. 

Zaslužena nagrada European Citizens Award bila je izvrstan povod da ugostimo Ivana Blaževića, upravitelj Solidarne – Zaklade za solidarnost i ljudska prava. U jednosatnom razgovoru Blažević nam otkriva kako izgleda pružanje podrške na terenu i s kojim problemima se suočavaju. A djelovanje, očito, neizostavno uključuje vještine orijentacijskog kretanja u prostoru i administracijskog ping-ponga

„Svoje ime fond je dobio po Richterovim stupnjevima zagrebačkog potresa i osnovan je odmah poslije potresa koji je pogodio Zagreb“, otkriva Blažević na početku razgovora. 

Prisjetio se i kako se zapravo krenulo u osnivanje Fonda 5.5: „Nama se nakon potresa javilo pet prijateljica koje ranije nikad nismo ni čuli ni vidjeli, koje su tada sve imala adrese u Nizozemskoj. I one su pokrenule crowdfunding, međunarodni, i skupile su tada 173.000 eura. Pola su dale Petrovoj bolnici, a s pola su htjeli pomoći građanima Zagreba. Javile su se nama i rekle 'gledajte, mi bismo pomogle, ali ne znamo kako, koji je najbolji način, što možemo napraviti, imate li vi neku ideju'. Ok, mi smo im odgovorili za dva dana – evo, ovako mi mislimo da se može“.

Nakon toga osmislili su sve modele i priča je krenula i na njoj su danas mnogi, koje je država u teškoj situaciji ostavila na cjedilu, vrlo zahvalni. U vrlo kratkom roku Solidarna je prikupila još toliko sredstava i neke donacije u namještaju te to podijelila onima kojima je u tom trenutku bilo najpotrebnije. Na pitanje voditelja Gorana Pirša Pire koliko je osoba tada bilo u Solidarnoj, Blažević je otkrio da ih je u zakladi bilo samo četvero, na što je voditelj konstatirao da je, dakle, njih četvero napravilo brži i bolji posao od cijele države. 

A onda se dogodio i drugi veliki potres, onaj na Baniji.

„Tri sata od potresa mi smo izašli u javnost s pozivom na doniranje“, prisjeća se Blažević u radijskom eteru. Dobro obavljen raniji posao i stečeno povjerenje građana rezultiralo je da se u samo 48 sati prikupilo čak četiri milijuna kuna. 

Ukupno prikupljena pomoć Solidarne je u šest mjeseci iznosila više od 17 milijuna kuna, putem donacija preko 26.000 osoba iz 36 svjetskih zemalja i 645 tvrtki iz 16 država. 

„Na osnovu našeg rada nakon zagrebačkog potresa, kao i našeg ranijeg rada, stekli smo određeno povjerenje ljudi“, primjećuje upravitelj Solidarne.

Slušateljima iznosi i neke primjere angažmana građana. Tako navodi slučaj jedne djevojčice, učenice trećeg razreda osnovne škole, koja je za svoj rođendan umjesto poklona tražila obitelj i prijatelje da doniraju. Istaknuo je i neke organizacije koje su im uskočile tamo gdje su bili deficitarni – u ljudstvu. Naime, nekoliko organizacija je poslije banijskog potresa kontaktiralo Solidarnu i dalo im na raspolaganje svoje uposlenike. Na dva-tri mjeseca ti su ljudi svoje cijelo radno vrijeme radili za Solidarnu. Veliki broj građana također se javio da volontira, a volonteri su tada, sjeća se Blažević, bili itekako potrebni. 

„Ono što smo uspjeli napraviti, a mislim da je to bila jedna od bitnijih i boljih stvari, što je išlo na poticaj naše Marine Škrabalo, a to je da se osnuje koordinacija organizacija koje rade na Baniji. Država nije htjela sudjelovati u tome. Jedini koji je dolazio na sastanke te koordinacije, i dolazio je redovito, je potpredsjednik vlade, Boris Milošević. Lokalna uprava – ništa“, kaže upravitelj Solidarne, a na pitanje zašto su državne i lokalne vlasti ignorirale koordinaciju, odgovara da je to vjerojatno zbog toga što ih se nije shvaćalo ozbiljno, u smislu „pustite vi nas da radimo svoj posao“. A taj posao, rezimira Blažević, vlasti rade loše. No, ipak ne baš svi, dodaje, jer po njegovom mišljenju jedino je vojska od odgovornih napravila posao kako treba. Zbog takvog postupka države događalo se da su imali problema pri dodjeljivanju stambenih kontejnera i mobilnih kućica, jer nisu znali hoće li možda država dodijeliti takav tip smještaja istoj osobi kojoj su ga namijenili humanitarci. 

Inače, pri doniranju su se vodili isključivo socijalnim kriterijima, kao što su visina primanja pojedine obitelji ili broj djece u zajednici.

Dio emisije Blažević je posvetio i radu Ministarstva graditeljstva, koje je odugovlačilo s odobrenjem procedura, pogotovo kada su pravljene nove kuće, zbog čega se, na koncu, uslijed ekonomske krize i poskupljena građevinskog materijala, dogodilo da sa prikupljenim novcem više nije mogao izgraditi planirani broj kuća. Dakle, neke su obitelji bez kuća ostali samo zahvaljujući neučinkovitosti države.

„Nas je Ministarstvo graditeljstva baš tlačilo. Baš ono nemilosrdno“, iskreno će Blažević, opisujući situacije s ministarstvom „montipajtonovski“ apsurdnima u toj mjeri da ne vjeruje da su tamošnji birokrati ni nesposobni ni zlonamjerni, nego razina iznad toga. Vraćali su im zahtjeve, prepričava, doslovce zbog zareza na pogrešnom mjestu, a dogodilo se i da su izgubili zahtjev pa se sve moralo ispočetka. Naš sugovornik smatra da se u potresu društvo iskazalo, a država zakazala

Najbrži način pomoći, objašnjava, bila je kupovina kuća koje su imale zelenu naljepnicu, odnosno u potresu nisu pretrpjele oštećenja, a čiji vlasnici tamo više ne žive i ne misle se u njih vraćati. Takve bi kuće kupili, riješili papirologiju i prepisali ih na one koji su ostali bez svojih domova. Pri tom bi izvršili i sve potrebe poprave ili adaptacije u kupljenim kućama. Na taj način Solidarna je zbrinula četrdesetak obitelji. 

Blažević će razgovor zaključiti u nimalo ružičastom tonu.

„Nisam optimističan po pitanju obnove. Mislim da ono što ljudi obnove vlastitim novcem i uz pomoć privatnih donatora, da je to to“, reći će naš sugovornik, koji je ponešto govorio i o novom fondu „Solidarno s Ukrajinom“ kojim se pomaže ukrajinskim izbjeglicama kojih je u Hrvatskoj trenutno oko 21.000. 

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: HINA

Reflektor

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda

 Sadržaj ovog teksta isključiva je odgovornost udruge Lupiga

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. POSLANICA LANE BOBIĆ: Otkud ovo kolektivno iščuđavanje seksualnom nasilju?

    09.04.2024.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Otkud ovo kolektivno iščuđavanje seksualnom nasilju?

  2. SLUČAJ GRUHONJIĆ: Aleksandar Vučić – Voltaire sa kamom

    02.04.2024.

    Bojan Tončić

    SLUČAJ GRUHONJIĆ: Aleksandar Vučić – Voltaire sa kamom

  3. IZ PRVE RUKE: Šta sve naučite o BiH kada počnete da slušate ploče?

    28.03.2024.

    Srđan Puhalo

    IZ PRVE RUKE: Šta sve naučite o BiH kada počnete da slušate ploče?

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije