POSLASTICA ZA FILMOLJUPCE: Počeo Tjedan turskog filma, sve projekcije su besplatne

POSLASTICA ZA FILMOLJUPCE: Počeo Tjedan turskog filma, sve projekcije su besplatne

Svečanim otvorenjem i projekcijom filma „Čudo u ćeliji br. 7“ redatelja Mehmeta Ade Öztekina sinoć je započeo 9. Tjedan turskog filma koji se održava u zagrebačkoj Kinoteci. Ova revija turskog filma potrajat će do subote, 6. studenog, a filmove u Zagreb dovode Hrvatsko-turska udruga prijateljstva i Turski kulturni centar Yunus Emre sa sjedištem u Zagrebu. U pet dana bit će prikazano sedam dugometražnih filmova, među kojima ima i komedija i drama i romansi, kao svojevrsni presjek suvremene turske kinematografije. Ulaz na sve projekcije je besplatan, a ulaznice možete preuzeti na blagajni Kinoteke uoči početka projekcije. Organizatori napominju kako je svaka ulaznica zbog epidemioloških uvjeta striktno numerirana. Danas su na rasporedu dva filma, „Kisele jabuke“ u 17:30 i „Šampion“ u 20 sati.
„SINE, IDEMO KUĆI“: Donosimo odlomak iz romana nagrađenog s V.B.Z.-ovih 100.000 kuna

„SINE, IDEMO KUĆI“: Donosimo odlomak iz romana nagrađenog s V.B.Z.-ovih 100.000 kuna

Oprostite, gospođo, što vam upravo to pokušavam reći, znam, neprilično je, pa ipak je ovo tek bolnica za plućne bolesnike, nije ni vrijeme ni mjesto, ali ako biste možda mogli javiti nekome, da donese tu jednu bocu budući da sigurno samo u ovom bijednom prizemlju raspolažete s nekoliko njih, posve neupotrijebljenih, punih, opet ću biti bezobrazan, spasonosnog kisika. Biste li, molim vas, prekinuli svoje važne protokole i samo na trenutak pustili da se moje lice približi toj magičnoj rupi kroz koju ću tiho i sažeto reći što je na stvari. Evo obećavam, kad dobijemo tu bocu neću više baš ništa tražiti, ništa pitati, nećete me ni vidjeti ni čuti. Prišao je visok, mršav medicinski tehničar u prekratkim bijelim hlačama i zelenoj kuti. Hajmo mi, moj gospodine, rekao je i stao iza kolica. Ali on nema bocu, skoro je zavapila majka. Idemo mi odmah gore, gospođo, u sobu, ne brinite, rekao je mladić.
OBVEZNO CIJEPLJENJE DA ILI NE? (DRUGI DIO): „Razumijem da ljudi ne vole kada se država miješa u njihov život“

OBVEZNO CIJEPLJENJE DA ILI NE? (DRUGI DIO): „Razumijem da ljudi ne vole kada se država miješa u njihov život“

„Tvrdokorni antivakseri će se sve više ljutiti, ali njih više nitko, ni od vlasti, ni od znanstvenika, ne može uvjeriti da se trebaju cijepiti. Stoga se jednostavno morate odreći nekoliko postotaka populacije koja se nikad neće cijepiti i koja vam, na kraju krajeva, nije ni potrebna da bi proces cijepljenja uspio, jer stopostotna procijepljenost nije nužna“, smatra.Rolandom Pierik, profesor pravne filozofije na Sveučilištu u Amsterdamu na temu "obvezno cijepljenje, da ili ne". Odmah na početku reći će i kako je pitanje obaveznog cijepljenja prvenstveno filozofsko, pa tek onda pravno pitanje. „Kod nas u Nizozemskoj smo imali raspravu o covid-putovnicama, odnosno o zakonu da možete ući u restoran, kafić, kino ili na neki kulturni događaj samo ako ste cijepljeni, preležali bolest ili ste testirani u posljednjih 24 sata. I sad vi možete postaviti pitanje je li to zakonito, ali ako parlament donese zakon, to je to, naravno da je zakonito", kaže.
PROROCI I TAKTIKE: U iščekivanju čarobnog štapića

PROROCI I TAKTIKE: U iščekivanju čarobnog štapića

„Realno je moguće do kraja ožujka procijepiti milijun građana“ – tako je 11. siječnja ove godine u središnjem Dnevniku Hrvatske televizije slavodobitno govorio ministar zdravstva Vili Beroš, ohrabren obećanjima proizvođača o velikim isporukama cjepiva protiv Covida-19. Realno, ako ćemo biti zlobni, možda je i moguće kada bi netko drugi bio na Berošovoj poziciji i kada bi na mjestu aktualne vlade bila neka sposobnija i dosljednija vlada. Ovako ništa. Ćorak! Naime, to stručno predviđanje prvog čovjeka zdravstva u Hrvata, nije se obistinilo. Blago rečeno, ako ćemo opet biti zlobni, jer prigodnije je upotrijebiti neku precizniju formulaciju pa reći – bio je to potpuni promašaj. Ne da do kraja ožujka nije procijepljeno milijun građana, nego niti 375.000 njih. Najavljeni milijun dogodio se tek mjesec i pol kasnije. Međutim, naš prorok, gospodin Beroš, i dalje se nastavio preračunavati.
EUROPSKA UNIJA – 21. STOLJEĆE: Život bez kapi vode

EUROPSKA UNIJA – 21. STOLJEĆE: Život bez kapi vode

Iliju sam upoznao negdje u siječnju ove godine tijekom obilaska nekih zaselaka Zrinske gore, mjesta na koja su svi zaboravili. Ilija živi sa svojom suprugom Dragicom u selu koje broji toliko stanovnika da ih možete prebrojati na prste. Na prste jedne ruke... Negdje u svim tim potresima koji su im razdrmali dom, pomicanje tla im je prekinulo i dotok vode. Od tada nemaju vode. Ni kapi. Ilija jednom tjedno sjedne u svoj traktor i uputi se na izvor vode u Zrin. Tada napuni svoje stare kanistre koje čuva na hladnome u štali. To je voda i za piće i za kupanje. Kišnicu pak skupljaju za žedne ovce. Dragica je pokušala kišnicom prati veš, no kaže da se osjeti miris crijepa koliko god praška za veš stavljala u mašinu. Ona koristi mašinu tako da deterdžent stavi zajedno s vešom u bubanj, a u odjeljak na perilici nalijeva vodu lončićem. Za jedno pranje treba usuti točno 23 litre vode. To je ona voda koju Ilija doveze u kanistrima iz obližnjeg sela.
NIJE ZABRANA, NEGO „PRAKSA“: Evo što stoji iza otkazivanja koncerta Radi Šerbedžiji

NIJE ZABRANA, NEGO „PRAKSA“: Evo što stoji iza otkazivanja koncerta Radi Šerbedžiji

Rade Šerbedžija sinoć je na koncertu u zagrebačkom Lisinskom obznanio kako mu je zabranjen koncertu u gradu u kojem je odrastao – Vinkovcima. Koncert je, prema riječima Šerbedžije, otkazan te mu je poručeno da kaže kako ne može nazočiti dogovorenom koncertu, iako je stvarnost drugačija. Lupiga je kontaktirala gradonačelnika Vinkovaca, HDZ-ovog Ivana Bosančića, koji tvrdi da to nije istina i da do zabrane koncerta nije došlo. „Taman posla. Mi smo razgovarali s organizatorima i koncert se trebao održati u tjednu kada obilježavamo najveću žrtvu koju smo imali, a tada koncerti nisu baš primjereni. Znate da je u tom tjednu godišnjica pada Vukovara, pale se svijeće. Pa smo odlučili da koncert pomjerimo ili tjedan iza ili kad bude prvi slobodan termin. S gospodinom Šerbedžijom nisam nikad u životu razgovarao. Tu nema ništa sporno“, kaže gradonačelnik Vinkovaca.
KAD NEĆE VLASTI, IMA TKO HOĆE: Građani očistili zapušteni partizanski spomenik

KAD NEĆE VLASTI, IMA TKO HOĆE: Građani očistili zapušteni partizanski spomenik

Sve do ovog tjedna nedaleko Varaždinskih Toplica spomenik palim partizanima stajao je potpuno zapušten, zarastao u šipražje, gotovo nevidljiv. A onda se dogodila akcija. Brza i efikasna. Spomenik je u jednom danu povratio dio starog izgleda, a za to je zaslužna ekipa okupljena oko Udruženja antifašističkih boraca i antifašista (UABA) Varaždinske županije. „Sunčani dan i približavanje Dana mrtvih iskoristili smo za radni posjet. Očistili smo okoliš, uklonili korov i zasadili cvijeće. Ipak to sad puno bolje izgleda. Slali smo i zahtjev Gradu da se neposredni okoliš spomenika dovede u red, ali rečeno nam je da ne znaju gdje je to. Očito nema nikakve volje s njihove strane, ali zato uredno obilaze grobište nacističkih vojnika i drže mise za njih“, kažu nam. Ovog proljeća slali su dopis gradonačelnici Dragici Ratković, sa zamolbom da se očisti lokacija, ali nisu dobili nikakav odgovor.
I GRAĐANI I VLADA U CRNOJ GORI: Gluvi na upozorenja, mjere i odgovornost

I GRAĐANI I VLADA U CRNOJ GORI: Gluvi na upozorenja, mjere i odgovornost

Kod nas su mjere, uglavnom, mrtvo slovo na papiru. Da bi se u to uvjerili, dovoljno je prošetetati ulicama kroz Podgoricu, gdje je najveći broj zaraženih. Do maski ili rastojanja malo ko drži. Tek će se, u periodu koji dolazi, vidjeti stvarni epidemiološki efekti masovnih okupljanja zbog burnih političkih dešavanja. Jer, politikanstvo je, ponovo, zamaglilo razum. Odluke koje je donosila bivša vlast bile su, kao što se dokazalo, loše. O odgovornosti nove vlasti najbolje govori to što njeni predstavnici ne haju ni za preporuke koje sami donose. Građani, po običaju, ispaštaju. Ima i nesavjesnih građana. Iz Ministarstva zdravlja su nedavno podnijeli Upravi policije (UP) prijavu zbog sumnje u falsifikovanje potvrda o vakcinaciji. "Otvoren je i sajt na osnovu kojeg su zapravo zloupotrebljavane potvrde. Očekujemo brzo djelovanje policije", saopštila je ministarka Borovinić-Bojović.
NEKAD PARTIJA, DANAS CRKVA: Ništa se u Hrvata promijenilo nije

NEKAD PARTIJA, DANAS CRKVA: Ništa se u Hrvata promijenilo nije

Ništa se u Hrvata nije promijenilo na bolje. I tada, uostalom kao i danas, Hrvati će uredno plaćati reket državnoj televiziji koju ne gledaju, ali na kojoj mora biti red domoljublja, red branitelja i rata završenog prije četvrt stoljeća te red vjere u socijalizam, pardon, u našu svetu katoličku i domoljubnu Crkvu. Ništa se promijenilo nije, i sasvim mi je jasno kako i dan danas jedno dijete želi gledati „Kozmos“ genijalnog Neila deGrassea Tysona i kako ga roditelji u strahu da susjedi ne čuju tjeraju u krevet. Jer Hrvatima je oduvijek jedino važno bilo što će susjedi reći. A pred susjedima, kao i pred izbornim kutijama, Hrvatima je najvažnije bilo, i bit će nažalost, da ostane sasvim dovoljno domoljublja, tragova rata koji nikad završiti neće, uz što više misa, procesija, izravnih uključenja u provincijske crkve i vječnog čekanja da blaženog kardinala Alojzija Stepinca proglase svecem.
USPOREDNA ANALIZA: Hrvatsku i Češku muče iste boljke, ali je situacija u Hrvatskoj puno teža

USPOREDNA ANALIZA: Hrvatsku i Češku muče iste boljke, ali je situacija u Hrvatskoj puno teža

„Ne želim spekulirati, ali mislim da je rizik od značajnog pogoršanja situacije vrlo visok. Postoje još milijuni ljudi koji nisu bili u dodiru s virusom i koji nisu cijepljeni. U Hrvatskoj je situacija još i gora nego u Češkoj. Moj je dojam, iz hrvatskih medijskih izvještaja, da je i epidemiološki nadzor, prvenstveno opseg testiranja, nedovoljan da bi se imala realistična slika o tome što se zaista događa. Stopa smrtnosti je zastrašujuća i govori o tome da je situacija zapravo gora nego što bi se moglo činiti. U obje zemlje su javnozdravstvene i društvene mjere svedene na minimum, a i pridržavanje mjera od strane građana je upitna. Neke su mjere strože i bolje primijenjene u Hrvatskoj nego u Češkoj, a za neke druge je obrnuto“, pesimističan je u razgovoru za Lupigu dr. Srđan Matić, direktor češkog ureda Svjetske zdravstvene organizacije, napominjući da je 96,6 posto zdravstvenih radnika u Češkoj kompletno cijepljenih, a u Hrvatskoj samo 67,5 posto.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. ZAMOR OD DEMOKRACIJE: Baršun iz studenog 1989. godine nakon 35 godina izgleda kao grubo sukno

    20.11.2024.

    Sofija Kordić

    ZAMOR OD DEMOKRACIJE: Baršun iz studenog 1989. godine nakon 35 godina izgleda kao grubo sukno

  2. POSLANICA LANE BOBIĆ: Snažni dečki

    18.11.2024.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Snažni dečki

  3. BURE BARUTA: Kako su nam mučkim faulom s leđa polomili noge

    16.11.2024.

    Ahmed Burić

    BURE BARUTA: Kako su nam mučkim faulom s leđa polomili noge

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije