„Ima nešto u ponašanju i funkcioniranju Andreja Plenkovića što podsjeća i vuče stanovitu sličnost s utemeljiteljem protestantizma Martinom Lutherom, ne Kingom, znamenitim crnačkim vođom, već s onim koji se pojavio u Europi, na prijelazu s 15. na 16. stoljeće“, mrtav-ozbiljan je zapisao Robert Frak, glavni urednik Glasa Istre u svom komentaru koji je objavila ta tiskovina. Zapravo, nije hrvatski premijer tek sličan Martinu Lutheru, on je, da se zaključiti iz Frankovog teksta, po svemu i daleko bolji, mudriji te promišljeniji od najpoznatijeg svjetskog reformatora. Spominje tu Frank i obespravljene radnike i radničke interese, a upravo je široj javnosti glavni urednik Glasa Istre postao poznat po jednoj radničkoj temi. Naime, Frank je nedavno bio glavni akter skandala kada je otpustio troje novinara pulskog dnevnika. Problem je nastao jer su novinari upozoravali na pristranost Roberta Franka pri uređivanju Glasa Istre.

Uoči i neposredno nakon lokalnih izbora u Vukovaru bilo je nekoliko fizičkih nasrtaja i obračuna koji su imali jasan nacionalni predznak. Naravno, nije to od jučer. „Incidenti“ su česti posljednjih godina, od 2013.,kada su počela organizirana okupljanja protiv stavljanja dvojezičnih ploča, dakle i ćiriličnih, na pročelja javnih zgrada. Te je godine vukovarski gradonačelnik postao mladi Ivan Penava. Tada je Penava bio dužnosnik HDZ-a, a pred parlamentarne izbore 2020. godine izašao je iz te stranke i u izbore išao kao neovisni kandidat, ali pod znakom Domovinskog pokreta. Ti okršaji najčešće imaju ulogu i smisao zastrašivanja cijele nacionalne zajednice, pogotovo kad su nasilnici Hrvati, a žrtve Srbi. Katkad je silnik Srbin, a žrtva Hrvat, kako je to bilo početkom lipnja kada je 30-godišnji Srbin fizički napao 13-godišnjaka zato što je dječak imao hrvatski grb na zaštitnoj maski.

Na dan kada je u Bosni i Hercegovini visoki predstavnik, Valentin Inzko, nametnuo dopune u Kaznenom zakonu kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca, u centru Beograda osvanuo je veliki mural posvećen ratnom zločincu Ratku Mladiću. Mural prikazuje bivšeg komandanta Vojske Republike Srpske kako s gordim izrazom lica salutira, a rađen je na osnovu fotografije koju je svojevremeno snimio Drago Vejnović za agenciju European Pressphoto. Već jučer mural naslikan u Njegoševoj ulici na Vračaru doživio je subverzivnu intervenciju. Naime, netko je Mladićevu ruku kojom salutira posuo crvenom bojom simbolično pokazujući kako je Mladić okrvavio svoje ruke. I nije prvi put. Mural naslikan u Novom Beogradu po motivu s iste fotografije prebojan je plavom bojom početkom prošlog mjeseca i također pije toga pošprican crvenom bojom.

„S jedne strane ovo rješenje ostavlja poruku kako je svaka civilna žrtva nalik nama, a s druge kako su životi fragilni“, stoji u obrazloženju odabira pobjedničkog rada na natječaju za kreiranje umjetničkog rješenja za komemoraciju civilnih žrtava rata. Naime, tražilo se umjetničko rješenje koje se može postaviti na neobilježena mjesta stradanja civila tijekom rata devedesetih godina, a odabrano je ono koje je ponudila diplomirana arhitektica iz Pule, Isabell Radešić. U svojoj prijavi pulska arhitektica navela je kako njeno umjetničko rješenje predlaže skup reflektirajućih metalnih ploha rasprostranjenih diljem države u kojima promatrač vidi svoj vlastiti odraz „Elementi su fragmenti cjelokupnog spomenika i pojedinačno su nedovršeni, a oblikovani su tako da podsjećaju na komade razbijenog ogledala. Ne postoje identični elementi, ali su svi prepoznatljivi i jasni“, pojasnila je Radešić. .

U posljednje vrijeme Split je na istaknutim lokacijama dobio više zanimljivih murala. Posvećeni su ljudima koji su svojim radom zadužili grad, poput Tome Bebića, Alema Ćurina ili Palmine Piplović, a iza ovog dobro osmišljenog projekta stoji građanska inicijativa Split (G®IST), udruga koja već više od desetljeća djeluje uporno, konstantno i na različite načine. Dabome, radi se o paradoksu kakvih u Splitu nikad nije manjkalo. Intrigantno je kako usprkos i unatoč svemu iznesenom, G®IST praktički radi bez ikakvih državnih dotacija, bez sredstava Europske unije, jednom riječju - bez bilo kojih fondova. "Murali su krenuli od ideje da se Split primjereno oduži velikom likovnom umjetniku Borisu Bućanu, zacijelo najpoznatijem po svjetski priznatim plakatima rađenim za splitski HNK u posljednjim dekadama 20. stoljeća. Predložena lokacija toga murala je fasada Kuće Jelaska", kaže nam jedan od inicijatora.

Dvoje albanskih novinara policija je privela i poslala na ispitivanje zbog vijesti koja je emitirana u njihovim medijima 2019. godine, a koja glasi da se očekuje potres s magnitudom iznad šest stupnjeva te da će pogoditi područje Tirane. Novinari iz dva različita medija plasirali su u javnost vijest kojom su pozvali građane da napuste svoje domove, što se i dogodilo, ponajviše zbog straha od štete koju je dan ranije nanio potres u okolini Drača. Panika zbog lažne vijesti bila je dovoljan razlog za privođenje novinara, iako su u međuvremenu i ta dva medija brzo povukla tu vijest. Ipak potvrđeno je nešto – ogromna moć lažnih vijesti da naprave štetu. Ovakva opasnost posebno dolazi do izražaja u vrijeme velikih kriza, nacionalnih ili globalnih, velikog stresa kada se ljudi osjećaju ranjivo, pa su dovedeni u stanje samoobrane u kojem poseži i ka onom narativu ili dezinformaciji koji im bar na trenutak omogućuju da se osjećaju sigurnije.