PRIJETNJE NOVINARU ZBOG OŠTROG KOMENTARA: „Dobro veče. Gde ste bili devedesetih? Koliko ste sela spalili?“

PRIJETNJE NOVINARU ZBOG OŠTROG KOMENTARA: „Dobro veče. Gde ste bili devedesetih? Koliko ste sela spalili?“

“Dobro veče. Gde ste bili devedesetih? Koliko ste sela spalili? Jeste li doneli kući bar jedan frižider, prsten ili zlatan zub? Jeste li ubili bar jednog čoveka u Srebrenici? Ukopaste li nekog Albanca u masovnu grobnicu? Ili ste možda tih godina izgubili nekog svog u Bosni, Krajini, na Kosovu? Dok ste čekali u redovima za šećer ili hleb, platu menjali za pet maraka, marke za bugarski benzin. Dok ste bili siromašni, k'o što su mnogi i danas, dok ste gledali kako se neki bogate i grade vile, k'o što to rade i danas. E, takvi bi da se ništa ne promeni, da se i kad je teško sakriju iza naroda. A to je sve teže”, u svega minutu i dvadeset sekundi poručio je novinar srbijansk Newsmax Adria televizije, Željko Veljković. Ubrzo je uslijedila "odmazda", medijsko perje i katran za Veljkovića koji je zatrpan prijetnjama i uvredama na društvenim mrežama, zbog čega je reagiralo i Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS).
GRAD BEZ PARKINGA: Kako pronaći parkirališno mjesto u Splitu?

GRAD BEZ PARKINGA: Kako pronaći parkirališno mjesto u Splitu?

Konstruktor Splita 3 i profesor emeritus, Ante Mihanović, okupljenima je ispričao i jednu anegdotu. Tražio je parking 15 minuta oko svoje zgrade koja je na području Splita 3. Toliko se iznervirao što ga nije mogao naći da je onda potrošio još 15 minuta i otišao prespavati u svoju rodnu kuću u Sitno, splitski ruralni suburbij. Slavodobitno je zaključio da ako vlasnik automobila može platiti svoj automobil na desetke tisuća eura, onda ne vidi logičku dilemu u tome da bi vlasniku mogao biti problem platiti i nekoliko tisuća eura za valjano zbrinjavanje iste te skupe pokretnine. Dražen Cvitanić, inženjer prometa i profesor na splitskom Fakultetu građevine, arhitekture i geodezije, nadovezao se i iznio zanimljiv podatak da, između ostalih faktora koji stvaraju prometnu gužvu, otprilike 30 posto svih automobila na cesti cirkulira tražeći parking. Sve to moglo se čuti na okruglom stolu povodom četvrte manifestacije „50 godina Splita 3“.
„ZACIJELI ME“: Kako se Danijela Štajnfeld filmom izliječila od silovanja

„ZACIJELI ME“: Kako se Danijela Štajnfeld filmom izliječila od silovanja

Veliki interes u regionalnoj konkurenciji ZagrebDoxa pobudio je hrabar, vrlo upečatljiv film „Zacijeli me“ nagrađivane srbijanske glumice i filmašice Danijele Štajnfeld. Proslavila se ulogom u filmu „Ivkova slava“ 2005. godine kada je „lansirana“ u filmsku orbitu. Po njezinom svjedočenju u svibnju 2012. godine silovao ju je vrlo moćni čovjek srbijanske kulture. Od tada ona živi u Americi i dokumentarac „Zacijeli me“ snimljen je tamo. Štajnfeld je razgovarala s desetak žrtava silovanja i pedofilije u SAD-u, ne samo sa ženama nego i ponekim muškarcem, silovanim i ponižavanim od muškaraca. No, središnja tema filma je ono što se dogodilo njoj u Srbiji, zbog čega je, kako kaže, i pobjegla u SAD te snimila ovaj film, kako bi se oslobodila višegodišnje traume. Autorica snima videa u kojima opisuje svoje stanje. U razgovoru s jednom žrtvom u Americi, Danijela kaže kako nakon dvije godine napasniku ne bi mogla oprostiti, ali poslije četiri već može.
LUPIGIN „REFLEKTOR“: Romska pitanja

LUPIGIN „REFLEKTOR“: Romska pitanja

U drugoj Lupiginoj emisiji „Reflektor“ ugostili smo Saru Lalić, sociologinju iz Centra za mirovne studije i koautoricu knjige „Uključivanje Roma u hrvatsko društvo: istraživanja baznih podataka“ i Sinišu Senada Musića, aktivistu, glumca i potpredsjednika Romske organizacije mladih (ROM). Svjetlo „Reflektora“ je ovog puta na društvenom položaju romske manjine. U emisiji koju smo realizirali u partnerstvu s prijateljskim Radiom 808, Lalić će reći kako je knjiga koju supotpisuje zajedno s Ksenijom Klasnić i Suzanom Kunac, proizašla iz istraživanja koje su provodili, a koje je do sad najveće terensko istraživanje među romskom populacijom u Hrvatskoj. Istraživanje koje je naručio Ured za ljudska prava i nacionalne manjine naručio, proveli su privatna tvrtka Ecoris i CMS te je uključivalo više od 100 anketara, a provođenje je trajalo godinu i pol.
AUTORASIZAM I BAJKE: Pljuska iz uljuđene Njemačke

AUTORASIZAM I BAJKE: Pljuska iz uljuđene Njemačke

Svima koji vjeruju da su uljuđeni (sjevero)zapadnjaci odavno cijepljeni protiv rasizma i sličnih gadosti, pa je infekcija time danas rezervirana samo za nas ostale – recimo na Balkanu – njemački je ministar zdravstva Jens Spahn prošli tjedan udario gromku pljusku. Ili ga je zakačio neki još nepoznat soj: izjavio je u Bildu da se uzrok velikom širenju koronavirusa u Njemačkoj početkom lanjske jeseni krije u ljetnim učestalim putovanjima građana porijeklom s Balkana i Turske koji mahom svoj godišnji odmor provode u starom zavičaju. Njemački su Turci tad reagirali krajnje uvrijeđeno, javio se kritikom i albanski premijer, ali bi vjerojatno sve ostalo na tome da novinari Welta nisu bili dodatno ljubopitivi i upustili se u fact-checking. Iz ministarstva im je poručeno da se tvrdnja zasniva na dvama istraživanjima saveznog Instituta Robert Koch o kretanjima njemačkih građana, na što je Welt presavio tabak i optužio Spahna da priča – bajke.
SRBIJA NAKON PRESUDE: Nova heroina je sutkinja Nijambe

SRBIJA NAKON PRESUDE: Nova heroina je sutkinja Nijambe

Kasno uveče stigla je poslanica Srbima sa Andrićevog venca. “Nisu osuđeni ni Srbi, ni srpski narod. Glavu gore, najvažnije je da radimo i otvaramo fabrike”, izustio je Vučić. Nije mogao da ne slaže kao pas (zašto li se tako kaže?), te se pohvalio izmišljenim, ili sumnjivim izvođenjem ratnih zločinaca pred lice pravde, odnosno beogradske sudove. Zatražio je da Srbi - jer “nema ničeg logičnijeg” - izdržavaju kazne u srbijanskim kaznionicama. I niko nije zvao Hitnu pomoć. Rekao je da se sudi uglavnom Srbima, da se Hrvati i Albanci uglavnom oslobađaju. Državna televizija je u udarnom Dnevniku objavila neutralni izveštaj, odrobijan hinjenom nezainteresovanošću, ali je, očekivano, profašistički državni roto proizvod Večernje novosti (urednik Milorad Vučelić) briljirao na svom sajtu i na naslovnici prvog izdanja “Ratko Mladić osuđen na doživotni zatvor: Sramna presuda srpskom generalu”. I ova medijska kuća kao i srodni joj patriotski lajavci daju ozbiljan prostor sutkinji Patrisiji Matimbe Nijambe.
ZDRAVOM RAZUMU NESHVATLJIVO (VIDEO): Ovako su presudu dočekali u Mladićevom rodnom Kalinoviku

ZDRAVOM RAZUMU NESHVATLJIVO (VIDEO): Ovako su presudu dočekali u Mladićevom rodnom Kalinoviku

„Znam ga ja jer je odavde. Nije on takav čovjek kako su presudili. Nije on naređivao, ni ubijao. On je branio svoj narod – ljudski“, reći će u kameru jedan od stanovnika Kalinovika, varošice smještene u bosanskim vrletima kamo vas put zasigurno neće slučajno nanijeti. „On“ je Ratko Mladić, haški osuđenik na doživotnu kaznu zatvora, a rođen je u selu Božinovići nedaleko Kalinovika koji je udaljen sat i pol vremena vožnje od Sarajeva i, po lošim cestama, dva sata vožnje od Konjica. Poput mještanina iz uvodne rečenice i svi ostali razočarani su presudom i gorljivo, točnije zdravom razumu nezamislivo, brane svog nekadašnjeg sumještanina. Uglavnom tvrde da je Mladić dobar čovjek i nevini srpski junak. Nitko od ljudi koji su stali pred kameru nije pokazao ni zrno mogućeg kritičkog propitivanja Mladićeve uloge u monstruoznom ratu, a iz viđenog možemo samo zaključiti da u Kalinovik suočavanje s prošlošću nikad neće ni kročiti.
KORAK PO KORAK – PROCES: U Puli na Gradskoj vijećnici osvanula zastava duginih boja

KORAK PO KORAK – PROCES: U Puli na Gradskoj vijećnici osvanula zastava duginih boja

Na balkonu Gradske vijećnice u Puli, tik uz drevni Augustov hram na Forumu, središnjem gradskom trgu, jutros je osvanula zastava LGBTIQ+ ponosa. Time se Pula svrstala uz bok Rijeci koja već od ranije na istovjetan način, vješanjem zastave duginih boja, nedvosmisleno daje podršku LGBTIQ+ zajednici. Zastava se na balkonu našla na inicijativu nedavno osnovane udruge Proces s namjerom da se tako označi Mjesec ponosa koji se već tradicionalno obilježava svakog lipnja. Zanimalo nas je kako su tekli "pregovori" s gradskim vlastima o postavljanju zastave i jesu li iz Grada Pule odmah, bez premišljanja, pristali na tu ideju. Odgovor nam je ponudio Jan Franjul iz Procesa.„Javili smo se Upravnom odjelu za kulturu te odjelu za društvene djelatnosti, a pročelnice su nam odmah odgovorile s pozitivnom reakcijom gradskih vlasti koje su odmah odlučile podržati našu inicijativu“, objašnjava nam Franjul, dodajući kako je i novi gradonačelnik podržao njihovu ideju te je zastava istaknuta čim su je iz Procesa predali gradskim vlastima.
PISMO RATKU MLADIĆU: „Ni slutila nisam da će poklon od Vas biti toliko masivan“

PISMO RATKU MLADIĆU: „Ni slutila nisam da će poklon od Vas biti toliko masivan“

Ovo nije pismo podrške Srpkinje u tridesetim, koja drži Vašu sliku uz ikonu. Svakako da takvih neposlatih pisama ima među neplaćenim računima, starim brojevima Politike i šajkačama mnogih Srba, ali ovo nije takvo pismo. Sada već možete pretpostaviti da ovo nije ni prijateljsko pismo, jer moji prijatelji nisu ubice, secikese niti prevaranti. Jasno, ovo nikako ne može biti ni ljubavno pismo, daleko bilo, možete mi otac biti. Fascinantna je Vaša interpretacija sopstvene slobode kao apsolutne, da otmete jednoj grupi ljudi kuće, ulice, živote i fotografije, i „poklonite“ ih favorizovanoj grupi na koju gledate kao svoju i podaničku, znajući da činite nasilje i prema jednima i prema drugima. Otkrijte mi tajnu, kako ste uspeli da me uvučete u taj kolektivni zločin, i natovarite mi na leđa teret koji ste sami trebali poneti? Odakle Vam pravo da utičete na moj život do te mere da se „ne osećam kod kuće u sopstvenoj kući“? Sada ću prestati da Vas zapitkujem da ne upadnem u zamku i teretim Vas za sve svoje životne neuspehe.
SEJO SEXON U LUPIGINOM REFLEKTORU: „Škarici ću podići spomenik čim dođem do nekih ozbiljnih para“

SEJO SEXON U LUPIGINOM REFLEKTORU: „Škarici ću podići spomenik čim dođem do nekih ozbiljnih para“

Prvu od pet glazbenih emisija posvetili smo davnom vremenu prije društvenih mreža kad su se neke važne poruke najbrže širile kroz pjesme domaćih rockera, punkera i novovalnih heroja. Poruke skrivene u pjesmama često su bile provokativne i subverzivne što je glavne punk i rock „messengere“ izvuklo u prve redove svakodnevne borbe za slobodu govora pri kraju socijalističke epohe. O vremenu kad su popularni muzičari odigrali značajne uloge na društvenoj sceni za projekt Reflektor govore dvojica nezaobilaznih protagonista i svjedoka Yu-rock scene – Davor Sučić alias Sejo Sexon iz Zabranjenog pušenja i Siniša Škarica, dugogodišnji muzički urednik u zagrebačkom Jugotonu. Uz intervju kojeg vodi Goran Pirš Piro, moći ćete uživati u tematskom izboru glazbe koju je priredio vrsni muzički znalac, Ilko Čulić.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. ZAMOR OD DEMOKRACIJE: Baršun iz studenog 1989. godine nakon 35 godina izgleda kao grubo sukno

    20.11.2024.

    Sofija Kordić

    ZAMOR OD DEMOKRACIJE: Baršun iz studenog 1989. godine nakon 35 godina izgleda kao grubo sukno

  2. POSLANICA LANE BOBIĆ: Snažni dečki

    18.11.2024.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Snažni dečki

  3. BURE BARUTA: Kako su nam mučkim faulom s leđa polomili noge

    16.11.2024.

    Ahmed Burić

    BURE BARUTA: Kako su nam mučkim faulom s leđa polomili noge

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije