STRAŠENJE SRBA: Lomača za neposlušnog režisera

STRAŠENJE SRBA: Lomača za neposlušnog režisera

Aleksandra Vučića, ako je verovati njegovim medijima, želi da ubije pola naše Galaksije, uključivo i Eskime i jogi-letače. A sada to želi, je li, i Goran Marković! Na zlog „atentatora“ Markovića obrušilo se celokupno režimsko propagandno osoblje, koje zahteva da se slavni režiser uhapsi ili bar smesti u ludnicu. Kako će se sve ovo završiti? Teško je reći. Male su šanse da će se vlast osmeliti da uhapsi Gorana Markovića, ipak bi to bio svetski skandal. Pitanje je i da li im je ovo spinovanje baš potpuno uspelo, jer su mnogi građani Srbije već odavno pročitali njihove kerefeke. Sa druge strane, ovo je još jedan pokazni primer kako prolaze oni koji su u Srbiji kritičari vlasti. I kako im se – kampanjski – pokušavaju uništiti životi. I zastrašiti. Ali, ponekad naiđu na tvrd kamen. Sigurno je da Marković neće zaćutati. Zbog toga što on nije samo veliki režiser nego i veliki dasa, jedan od onih zbog kojih nije baš skroz ponižavajuće živeti danas u Srbiji.
„PRVO, BITNO“: Knjiga koju svaka generacija piše na svoj način

„PRVO, BITNO“: Knjiga koju svaka generacija piše na svoj način

Fincijeva knjiga me vraća tamo gdje sam bio 1962. godine, upisujući filozofiju na istoimenom fakultetu u Sarajevu. Ta moja želja proistekla je iz mladićke težnje da shvatim svijet, ovaj koji jest, ovdje, gdje živim, ne, dakle, bilo gdje. Činilo mi se da je ovo dobar svijet, onoliko koliko ja vidim i koliko ga razumijem. Ali sam kao gimnazijalac znao da ga niti vidim do kraja, niti ga razumijem u cjelini. Osjećam se, dakle, kao neko koga kroz vremenski teleskop gleda drugi neko koji je prošao ovom stazom kojom ja namjeravam ići i hoće da mi bude putovođa, moj Vergilije, ni manje ni više. A Vergilije jeste pjesnik, ali i mislilac, zato je bio bitan Danteu, kao što je i Predrag Finci filozof, ali je i pjesnik koji želi da govori jezikom i načinom koji je što bliži onima o kojima zbori i kojima zbori, uključujući i sebe. Pođimo, onda, ima li većeg zadovoljstva od čitanja u paru, koji dodaje pročitanom posebno uzbuđenje.
IZ COVID ODJELA: „Potpisuju da se ne žele liječiti, da idu doma, a kad se bolest razvije, zna već biti prekasno“

IZ COVID ODJELA: „Potpisuju da se ne žele liječiti, da idu doma, a kad se bolest razvije, zna već biti prekasno“

„Čovjeka skinemo s respiratora, normalno priča s nama, marenda, no onda dolazi do ponovnog pada saturacije i opet ga morate intubirati i priključiti na respirator. Neki od njih se onda ugase pred vama u roku od pola sata unatoč tome što smo poduzeli sve moguće mjere koje su nam na raspolaganju“, govori u razgovoru za Lupigu glavni tehničar Klinike za anesteziologiju, intenzivnu medicinu i liječenje boli KBC Rijeka, Josip Brusić. Iznimno ih, dodaje, frustrira što se sve češće susreću s ljudima koji odbijaju respirator jer pogrešno vjeruju da im on smanjuje šanse za preživljavanje i općenito ne vjeruju u znanost i medicinu te potpisuju da ne žele liječenje i da ih se pusti kući. Ljudi naoko dobro funkcioniraju dok pad kisika u krvi ne postane predrastičan. „Tada vam se počnu gasiti pred očima i tada mole da im pomognemo, ali zna već biti prekasno i više ne možete puno napraviti“, otvoreno će Brusić.
POD VELOM TAJNOVITOSTI: Za brojanje spremni

POD VELOM TAJNOVITOSTI: Za brojanje spremni

MOST-ovcima sada slijede naporni dani ispunjeni prebrojavanjem potpisa, a Nino Raspudić, koji još uvijek nije službeni član MOST-a, najavio je kako bi s brojem mogli izaći u srijedu. U nekim kalkulacijama računalo se da će broju prikupljenih potpisa u samom finišu doprinijeti „veliki prosvjed“ koji je organiziran baš na zadnji dan prikupljanja potpis, a kojim se željelo izraziti nezadovoljstvo cjepivom, epidemiološkim mjerama i COVID potvrdama. Njegovi su organizatori najavljivali da se taj dan ruši vlada. Međutim, vlada ne da nije srušena, nego joj ne fali ni dlaka s glave, jer je prosvjed doživio težak debakl. Okupilo se ni dvije stotine ljudi, koji su prvo prosvjedovali pred zagrebačkim zatvorom Remetinec, u znak podrške jednom od vođa prosvjeda, Marku Franciskoviću, koji je završio iza rešetaka dok traje istražni postupak zbog poziva na terorizam koje je upućivao na prošlomjesečnim daleko uspješnijim prosvjedima.
HRVATSKA I POTRESI: Broj zaposlenih u Seizmološkoj službi nije se povećao zadnjih 30 godina

HRVATSKA I POTRESI: Broj zaposlenih u Seizmološkoj službi nije se povećao zadnjih 30 godina

„U seizmološkoj službi nas ima desetak i taj se broj nije povećavao posljednjih trideset godina. Svaki novi djelatnik bi nam izuzetno dobro došao jer nas je premalo“, kaže u razgovoru za Lupigu Ines Ivančić, voditeljica Seizmološke službe pri Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. Nakon što su dva velika potresa u posljednje dvije godine podsjetila javnost da je Hrvatska seizmički iznimno aktivno područje, Služba je početkom ove godine od Vlade napokon dobila financijsku injekciju u vrijednosti od 4,5 milijuna kuna kojom je nabavljeno 20 kompleta mobilnih seizmoloških postaja – 20 seizmometara i isto toliko akcelerometara. Ove mobilne postaje seizmolozima su neophodne da bi bilježili potresnu aktivnost u epicentralnim područjima nakon većih potresnih događaja, zbog čega su trenutno sve postavljene na širem području Petrinje.
VELIKI INTERVJU – ZASTUPNIK GRMALJ: „Taj Grbin je tako agresivno sjedio i još drsko gledao ravno u oči“

VELIKI INTERVJU – ZASTUPNIK GRMALJ: „Taj Grbin je tako agresivno sjedio i još drsko gledao ravno u oči“

"Čudna se tu stvar dogodila, trebalo bi vidjeti da li je Raspudiću nešto stavljeno u kavu, Miletić upravo rješava tu zagonetku, on se razumije u takve stvari, vidjet ćemo da li je bilo nešto u kavi ili je na djelu bila neka nečastiva sila, svakako, Raspudić je ustao, a da očigledno nije bio ni svjestan što radi, došao je do Grbina koji je agresivno sjedio i još ga i gledao u lice. Raspudić se nagnuo nad njega i nešto mu dobacio, sad me ne pitajte što, možda ga je pozvao na kavu, ili upitao gdje je kupio onaj kratki kaputić, jako mu se sviđa, onaj njegov od Maksine Mare mu je predugačak. Na to je skočila Sabina Glasovac i znakovito uperila ruku prema Raspudićevom licu, mislim da je pokazala sotonistički znak, znate ono, istureni kažiprst i mali prst, kao na sotonističkim rock koncertima, no to su sve, nadam se, kamere zabilježile", govori zastupnik Grmalj iz stranke Bruvno za naš medij.
„BEDEM LJUBAVI“: Antivakserski put za neku novu 1991.

„BEDEM LJUBAVI“: Antivakserski put za neku novu 1991.

Most je odlučio pokušati potkopati Plenkovića i Vladu referendumom kad se, nakon Vladine odluke o uvođenja COVID-potvrda, na zagrebačkom glavnom trgu nedavno okupilo nekoliko desetaka tisuća nezadovoljnika. Posljednjeg dana prikupljanja potpisa, ove subote, opet će biti prosvjed za koji su neke njegove vođe tvrdili da će srušiti Vladu. Naravno da ne mogu i neće. Nezadovoljnici koji protestiraju uglavnom su navodno hiperreligiozni, najčešće nose slike Djevice Marije, sve gol rodoljub, uspoređuju se sa Židovima u holokaustu, mnogi od njih su neobrazovani, grubi, veliki psovači, sve u duhu katoličke vjere, dakako, i, iako ih je puno manje nego prije mjesec dana - sve više histerični. Vrijeđaju političare, liječnike i novinare. „Sotono, neka ti Hrvatska vidi facu“ dovikivali su naganjajući liječnicu u Bjelovaru, „kurvo crvena“ saborskim zastupnicama... Baš zato im odlično odgovara ime koje su si nadjenuli - Bedem ljubavi.
PISMO LJILJANI NIKOLOVSKOJ: Ne vraćaj se Ljiljo!

PISMO LJILJANI NIKOLOVSKOJ: Ne vraćaj se Ljiljo!

Trideset je godina prošlo, Ljiljo, i nas dvoje nismo došli pameti. Ti bi došla, fali ti taj Split kao što fali i meni. Ali, molim te Ljiljo, za uspomenu na nas, mene, tebe i grada koji je nekad bio veličanstven kako si ga opisala – ne vraćaj se! Nikada, pa ni u ludilu! Ne zbog mene koji bih u mraku uz pivo otplovio u svoju mladost, već zbog svih onih koji su tada, a koji bi i sada, tvoju obitelj istjerali iz svog doma ili su samo šutjeli tome. Ako misliš da je to bilo samo tada, i da se to dogodilo samo u to ludo vrijeme, Ljiljo pogledaj komentare na društvenim mrežama. Onima kojima smo svi zatočenici. I budi svjesna da bi ti isti ti ljudi sve to ponovno napravili. Jer takvima nikada nije bio bitan grad, njegove ikone, već kvadrati. Kvadrati u kojima će biti „Zauzeto Hrvat!“ I takvi su zavladali strahom nad svima nama. I zbog toga te molim, ostavi se gluposti i veličanstvenog fijaska tvog velikog povratničkog koncerta u Splitu.
PANDEMIJA DEZINFORMACIJA: „Treba pokušati razumjeti tuđi strah“

PANDEMIJA DEZINFORMACIJA: „Treba pokušati razumjeti tuđi strah“

Otkud dolaze dezinformacije, zašto ljudi ne vjeruju znanstvenim autoritetima, koja je uloga mainstream medija u ekosustavu dezinformacija, kako prevenirati utjecaj lažnih vijesti, kakva je uloga digitalnih platformi i što je koncept pandemijskog sramoćenja samo su neka od pitanja na koja su odgovor pokušale dati sudinice i sudionici rasprave „Ekspanzija dezinformacija u vrijeme COVID-19 pandemije“. Profesorica Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu Marijana Grbeša Zenzerović smatra da je jedan od problema s prevencijom dezinformacija neulaganje u razvijanje kritičkog mišljenja koje nije sustavno integrirano u obrazovni sustav: „Vidimo srozavanje kvalitete javnog diskursa, a tome doprinose i mediji koji su jedan od ključnih faktora kritičnosti. Sve je niža razina kvalitete novinarstva i napori civilnog društva su hvalevrijedni, ali u situacijama krize se vidi kako izgleda zapušteni javni prostor“
RH I EUROPSKI SUD ZA LJUDSKA PRAVA: „Udruge su još i najeduciranije, što Hrvatskoj nije za pohvalu“

RH I EUROPSKI SUD ZA LJUDSKA PRAVA: „Udruge su još i najeduciranije, što Hrvatskoj nije za pohvalu“

Koliko su važne udruge civilnog društva i kolika je potreba za njihovom pomoći, vjerojatno je najbolje objasnila Natalija Havelka iz osječkog Centra za mir, nenasilje i ljudska prava. Naime, ta je udruga pri Ministarstvu pravosuđa registrirana za pružanje besplatne pravne pomoći, pa tako i za sastavljanje podnesaka pred Europskim sudom za ljudska prava. U Hrvatskoj ima još preko 40 takvih udruga, ali nemaju previše iskustva u radu s takvim podnescima. Kako bi ilustrirala zašto je to tako, Havelka je otkrila da je Centar za mir, nenasilje i ljudska prava samo od početka siječnja do početka listopada zaprimio preko 820 upita stranaka za besplatnu pravnu pomoć. „Zaista nemamo ni kapacitete ni dovoljno sredstava da angažiramo iskusne pravnice i pravnike koji bi mogli još raditi na vrlo zahtjevnim poslovima sastavljanja podnesaka pred Europskim sudom“, sliježe ramenima Havelka, koja je u ovom panelu bila jedina predstavnica civilnog društva.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. U VIHORU MRŽNJE: Za Boška i Admiru Sarajevo suza više nema

    28.05.2025.

    Nedžad Novalić

    U VIHORU MRŽNJE: Za Boška i Admiru Sarajevo suza više nema

  2. FRAGMENTI IZ DNEVNIKA - LÁSZLÓ VÉGEL: Gde si bio, oče?

    19.05.2025.

    László Végel

    FRAGMENTI IZ DNEVNIKA - LÁSZLÓ VÉGEL: Gde si bio, oče?

  3. OZBILJAN DRUŠTVENI POREMEĆAJ: Suluda zabrana bošnjačkog folklora zbog užičkog kola

    12.05.2025.

    Boris Pavelić

    OZBILJAN DRUŠTVENI POREMEĆAJ: Suluda zabrana bošnjačkog folklora zbog užičkog kola

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije