TIRANA

Grad izbrazdan pranjem novca

ritn by: Alice Taylor | 28.01.2022.
TIRANA: Grad izbrazdan pranjem novca
Šetnja ulicama otkriva realnost. Građevinski radovi su u usponu i između stambenih blokova iz ere komunizma, građevina s jarkim bojama i nekoliko preostalih povijesnih zgrada, nalazi se sveprisutno i rastuće prisustvo betona. Veliki neboderi podignuti su širom središta grada, a bezbrojne građevinske lokacije dominiraju krajolikom. Snimci s drona u periodu lipanj-srpanj 2021. godine, pokazali su najmanje 414 aktivnih građevinskih lokacija u gradu. U međuvremenu, u 2020. godini, izdano je ukupno 201 građevinskih dozvola, jedna na svakih 48 sati. U prvom kvartalu 2021. godine, izdane su građevinske dozvole u vrijednosti od oko 127 milijuna dolara, skoro dvostruko više u usporedbi s istim razdobljem 2020. godini. U svakom slučaju, napredak je neophodan, a investicije u infrastrukturi, stambenu politiku, te u poslovne objekte i tržne centre su poželjne. Ali, koja je cijena svega toga?

U toku zadnja tri desetljeća, albanski glavni grad Tirana neprestano je bio u stanju promjene. Jesu li sve te promjene dobre zavisi od toga s kim razgovarate. Brojni aktivisti i dugogodišnji žitelji reći će vam da je grad izgubio svoju dušu, dragocjene zelene prostore, te svoj identitet. Nasuprot tome, gradske vlasti kažu da je Tirana središte mladih ljudi i građanskih politika s prijateljskim odnosom prema prirodnom okruženju.

KORUPCIJSKA MREŽA: Bolna točka koja davi Kosovo

Šetnja ulicama otkriva realnost. Građevinski radovi su u usponu i između stambenih blokova iz ere komunizma, građevina s jarkim bojama i nekoliko preostalih povijesnih zgrada, nalazi se sveprisutno i rastuće prisustvo betona. Veliki neboderi podignuti su širom središta grada, a bezbrojne građevinske lokacije dominiraju krajolikom.

Snimci s drona u periodu lipanj-srpanj 2021. godine, pokazali su najmanje 414 aktivnih građevinskih lokacija u gradu. U međuvremenu, u 2020. godini, izdano je ukupno 201 građevinskih dozvola, jedna na svakih 48 sati. U prvom kvartalu 2021. godine, izdane su građevinske dozvole u vrijednosti od oko 127 milijuna dolara, skoro dvostruko više u usporedbi s istim razdobljem 2020. godini. U svakom slučaju, napredak je neophodan, a investicije u infrastrukturi, stambenu politiku, te u poslovne objekte i tržne centre su poželjne. Ali, koja je cijena svega toga?

Cijene iznajmljivanja u glavnome gradu su bitno povećane, istiskujući veliki broj lokalnih žitelja. I dok je prije četiri godine bilo potrebno oko 300 eura za stan s dvije spavaće sobe u relativno središnjim dijelovima grada, danas je to više od 500 eura. Pri kupovini nekretnina prisutan je isti problem.

Tirana
Cijene rastu, plaće ostaju iste FOTO: Pixabay)

Za nove objekte u gradskome centru, cijene se kreću oko 4.000 eura po metru kvadratnom, a na krajnjoj periferiji grada padaju na otprilike 800 eura. Prosjek od 1.102 eura je iznimno visok kada se uzme u vidu prosječna mjesečna plaća koja iznosi oko 500 eura u glavnome gradu. Danas je Tirana jedno od najskupljih mjesta u Europi za kupovinu nekretnina, a troškovi iznajmljivanja počinju nalikovati na Bruxelles i Rim.

Banka Albanije saopćila je da se stanovanje u glavnom gradu uvećalo za 43 posto od 2014. godine. Pritom cijene rastu, plaće ostaju iste, a strane investicije i dalje dolaze s oprezom. Eksperti kažu da Albaniji prijeti ekonomski pad kada pukne takozvani "građevinski balon", a cijene objekata za stanovanje bi mogle opasti za 50 posto u predstojećim godinama.

Strah zbog pranja novca

Postoje procjene da svake godine u Albaniji ulazi čak 700 milijuna eura iz nedozvoljenih fondova, uglavnom od kriminalnih aktivnosti, korupcije i poreznih prevara. U prethodne tri godine, procjenjuje se, oko 1,6 milijardi eura oprano je preko građevinskog sektora u Albaniji.

U 2020. godini, Globalna inicijativa protiv transnacionalnog organiziranog kriminala (GITOC) ukazala je da su nove stambene ili komercijalne građevine u Albaniji bile popularan način za pranje novca.

„To počinje sa financiranjem novih stambenih ili komercijalnih objekata, nastavlja se s financiranjem građevinskih ugovora i namjerno umanjenim prikazivanjem troškova za plaće prilikom građevinskih radova, te ponovo s prodajom konačnog građevinskog proizvoda“, stoji u izvještaju.

Ukazuje se na to da općine često daju građevinske dozvole, ali nakon toga ne kontroliraju što se dešava. U Albaniji je građevinski sektor nakon pada komunizma bio stimuliran od albanske dijaspore, koja investira u zemlji sa svojim fondovima, iako nije bilo moguće utvrditi njihovu legitimnost.

Tirana
Sumnja se da je čak 1,6 milijardi eura "prljavog novca" oprano preko albanskog sektora nekretnina (FOTO: Pixabay)

Međutim, u 2012. godini, građevinski sektor u Albaniji je pao je na "zanemarivu razinu" zbog globalne recesije. U 2016. godini doživljava nagli uspon, a eksperti su taj uspon pripisali "nezakonitom investiranju iz kriminalnih prihoda".

Izvještaj pokazuje da od 141 tvrtke koje su dobile građevinske dozvole za višekatnice između 2017. i 2019. godine, 59 posto njih nije posjedovalo financijske mogućnosti da završe izgradnju. Konačni računi ovih tvrtki objelodanjuju da su imale minimalan prihod i nikakve aktive ili zajmove koji bi mogli biti upotrijebljeni za financiranje projekata.

GITOC procjenjuje da je 60 posto vrijednosti projekata bilo izvedeno pomoću ilegalnog novca. U izvještaju se tvrdi da čak i kada uzmete u vidu vrijednost hipoteka, postoji razlika od oko 600 milijuna eura, samo u 2019. godini. Otkrića iz izvještaja i neimenovani albanski ekspert za pranje novca pokazuju da je čak 1,6 milijardi eura "prljavog novca" možda oprano preko albanskog sektora nekretnina između 2016. i 2019. godine.

Tvrdi se i da kriminalci i oni koji traže da peru novac uspostavljaju veze s političarima i dužnosnicima kako bi osigurali potrebne dozvole. Podmićivanje, širenje utjecaja, posredovanje, ucjene i zloupotreba moći, također su korišteni za nabavku dozvola i druge benefite.

Potom je uhićenje desetak pripadnika mafije 'Ndrangheta u Italiji, u siječnju 2021. godine, ukazalo na veze s građevinskim sektorom u Albaniji. Talijanske antimafijaške snage pohapsile su 50 osoba, uključujući i sedam Albanaca. Prisluškivani razgovori, prikupljeni kao dio istrage, pokazuju da su uključeni u te poslove tvrdili kako bi mogli koristiti jednog albanskog biznismena s navodnim pristupom premijeru i gradonačelniku Tirane, a radi investiranja u građevinarstvo. Raspravljali su i oko gradnje u centru Tirane i oko visokih cijena nekretnina. Jedan od osumnjičenih je čak rekao da "u novim neboderima, one idu na 3.800 do 4.000 eura po metru kvadratnom. Znaš li koliko je realan trošak? 510 eura".

Nedostatak odgovornosti

Gradonačelnik Tirane, Erion Veliaj, porekao je bilo kakvu povezanost, kazavši da je cijela višegodišnja istraga bila inicirana od opozicijskih stranaka, u pokušaju da izmanipuliraju javnost uoči parlamentarnih izbora prošle godine. On je tvrdio da nikakve građevinske dozvole nisu odobrene pod utjecajem kriminalaca ili nezakonitih aktivnosti. 

Posebno tužiteljstvo protiv korupcije otvorilo je preliminarnu istragu u veljači 2021. godine, ali od tada nije bilo nikakvih novosti. Nekoliko mjeseci kasnije, talijanska financijsko-obavještajna agencija priopćila je da je Albanija bila najpoželjnija destinacija za "sumnjive transakcije" iz Italije u prvoj polovini 2020. godine. Albanija je na prvom mjestu iznad Maroka, Rumunjske i Senegala, sa skoro polovinom od 70.157 izvještaja o sumnjivim djelima u spomenutom vremenskom okviru. Većina transfera stiglo je iz nekih tradicionalnih mafijaških središta, kao što su Lombardija, Lazio, Sicilija i Emilia-Romagna.

MONEYVAL nadzorno tijelo Vijeća Europe otkrilo je da vlasti nisu poduzele nikakve značajne mjere u borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma. Otkrili su da je poduzeto nekoliko pozitivnih koraka, ali još uvijek postoji značajan broj prepreka, uključujući nedostatak tužbi, presuda i kazni.

Tirana
Jedno od zdanja izraslih proteklih godina (FOTO: Pixabay)

"Ograničeni koraci su napravljeni radi poboljšanog usklađivanja s drugim preporukama, ali preostaju međuprostori. Albanija je ohrabrena da nastavi sa svojim nastojanjima za suočavanje s preostalim nedostacima", stoji u tom izvještaju.

Američki State Department otkrio je slične stvari u svojem Izvještaju o strategijskoj kontroli međunarodnih narkotika, objavljenom ove godine, a pritom se navodi i da je Albanija bila "velika destinacija za pranje novca" u 2020. godini. State Department je priopćio kako albanska vlada "nije postigla nikakav značajan napredak u suzbijanju pranja novca i financijskog kriminala u 2020. godini".

Pa ipak, dok se Albanci sele izvan grada, nastavlja se marš bagera, kranova i miješalica za beton. Oni koji ostaju svjedoci su uništavanja povijesnih spomenika, igrališta i otvorenih prostora, a pritom nisu u mogućnosti da to spriječe.

U zadnjih nekoliko godina, civilno društvo pokušalo je uzvratiti udarac, ali su njihova nastojanja, protiv državne moći i novca koji stoji iza svega, zasad bili jalovi. Dvogodišnji protest zbog demoliranja Nacionalnog kazališta, rezultirao je izvlačenjem aktivista iz zgrade u tri ujutro od strane specijalnih vojnih snaga, a demoliranje je počelo dok su aktivisti još uvijek bili unutra. Nisu dobili mogućnost da iz krša iznesu stvari koje su bili u njihovom privatnom vlasništvu.

Sličnu sudbinu doživjeli su i oni koji su prosvjedovali protiv demoliranja njihovih vlastitih domova, kako bi se otvorio prostor za privatne projekte. Policija je stigla u rane sate, koristeći suzavac i palice, ostavljajući građane bez njihovih vlastitih domova i uzimajući njihove privatne stvari kada se slegla prašina.

Civilno društvo koje se protivi sadašnjim promjenama u Tirani je snažno, ali i razočarano zbog državnog aparata, poput pravosuđa. Sa zaostalim slučajevima koji dostižu broj od desetine tisuća, često biva prekasno da se spriječi nastupanje teške građevinske mehanizacije.

Rezultat je grad koji je šarmantan i intenzivan, ali koji polako gubi svoje arhitektonsko nasljeđe. Otomanske kuće, vile iz 1930-ih godina, sravnjene su sa zemljom, a Albanija se bori kako bi se identificirala s betonskim monolitima koji ih zamjenjuju.

Alice Taylor
Alice Taylor (SCREENSHOT: YouTube)

Alice Taylor je novinarka i urednica britanskog porijekla koja živi u Albaniji gotovo pet godina. Posjetila je zemlju na planirani trodnevni odmor 2017. godine i od tada je nikada nije napustila. Danas piše za lokalni portal Exit.al te je urednica vijesti u briselskom mediju EURACTIV.com gdje također koordinira priče iz regije. Pored svog novinarskog rada, Alice piše i o putovanjima, kulturi i iskustvima, s ciljem da dovede više turista na Balkan i izazove međunarodni interes za Balkan. Osim toga, ona je strastvena zagovornica slobode medija i volontira u Koaliciji za žene u novinarstvu, pružajući podršku ženama novinarkama na Balkanu i šire. Živi u Tirani sa svojom kćerkom i udomljenim mačkama.

Tekst je nastao u sklopu sedmog izdanja “Priča iz regije” kojeg provode makedonska Res Publica i Institut za komunikacijske studije iz Skoplja, u suradnji s partnerima iz Crne Gore (PCNEN), Hrvatske (Lupiga.Com), Kosova (Sbunker), Srbije (Autonomija), Bosne i Hercegovine (Analiziraj.ba) i Albanije (Exit News), u okviru projekta "Poveži točke: poboljšane politike kroz građansko učešće", uz podršku britanske ambasade u Skoplju.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Pixabay

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. ŽENA KAO SVETI INKUBATOR: Institucionalno nasilje Republike Hrvatske

    06.05.2022.

    Lana Bobić

    ŽENA KAO SVETI INKUBATOR: Institucionalno nasilje Republike Hrvatske

  2. UŠUŠKAVANJE U DESNILO: Što je danas nama Gojko Šušak?

    05.05.2022.

    Boris Pavelić

    UŠUŠKAVANJE U DESNILO: Što je danas nama Gojko Šušak?

  3. U SRBIJI NIŠTA NOVO: Dosledno na strani zla

    24.04.2022.

    Dinko Gruhonjić

    U SRBIJI NIŠTA NOVO: Dosledno na strani zla

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije