"Sram i stid nek Vas bude Majo. Uostalom evo i kratki video gdje se lijepo vidi kako se ravnateljica koja proziva djelatnike također ne drži tih istih mjera i distanci. U kulturnom svijetu to se zove licemjerje. Dakle, poštovana licemjerko, koja ste ujedno ravnateljica HZHM i saborska zastupnica Maja Grba Bujević, pozdravlja vas admin Joško Jaman Pogledajte video. Pusa", dio je statusa koji je objavljen na Facebook stranici HITNA uživo 194. Reakcija je to na dociranje ravnateljice Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu, Maje Grbe-Bujević djelatnicima Hitne pomoći koji su objavili božićni video sastavljen od fotografija medicinskih ekipa diljem Hrvatske. Ravnateljica im je zamjerila što nemaju maske te tim povodom poslala službeni dopis na zavode hitne medicine, a nakon toga su "hitnjaci" pronašli ogromnu količinu fotografija na kojima Grba-Bujević radi isto to što i oni.

S obzirom da razni analitičari i mediji komentirajući proces cijepljenja u Hrvatskoj navode kako birači HDZ-a podržavaju strategiju cijepljenja hrvatske vlade, odlučili smo zaviriti u političke afinitete mjesta koja se crvene na spomenutoj interaktivnoj mapi, uz napomenu da iz ove male „analize“ ne treba izvlačiti nikakve velike zaključke. Dakle, od 16 najslabije procijepljenih općina i gradova u njih 11 na vlasti je HDZ, i u njima je HDZ na lokalnim izborima u svibnju ili dotukao ostale kandidate ili čak protukandidata nije niti bilo. A sada im je u tim gradovima i općinama propala kampanja cijepljenja. HDZ-ova načelnica Jasna Mikles Horvat izbore je dobila s 267 glasova od 483 birača izašlih na glasanje u općini Zrinski Topolovac. To je otprilike 55 posto glasova, dok se u tom malom mjestu cijepilo tek 20,99 posto stanovništva. Splitsko-dalmatinska županija pobjednica je – od 16 mjesta najgorih po procijepljenosti, tamo ih je pola.

Iako su karte seizmičkog hazarda, odnosno potresne opasnosti, baza za procjenu rizika od potresa na području Hrvatske, a time i kvalitetnu prevenciju posljedica, prošlo je cijelo desetljeće otkako su ove karte posljednji put izrađene. Moderna praksa u svijetu predviđa da se karte potresne opasnosti obnavljaju svakih pet godina, no kad će Hrvatska „osvježiti“ svoje deset godina stare karte i dalje trenutno nije poznato. „Mi smo samo u zadnje dvije godine zapisali oko 25.000 potresa. Već i s povećanjem mreže mjernih uređaja broj novih zabilježenih potresa strašno brzo raste, a time raste i naše znanje o seizmičnosti države. Zato se karte moraju obnavljati, čak i kad se ne događa ništa spektakularno novo“, objašnjava Marijan Herak s Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Njegov stav dijeli i voditeljica Seizmološke službe mr. sc. Ines Ivančić.

Posljednji gost je Michael Bang Petersen, sveučilišni profesor politologije u danskom Aarhusu. Danska je jedna od vodećih zemalja svijeta po procijepljenosti, zbog čega su ove jeseni odlučili ukinuti sve propisane zakonske mjere protiv pandemije koronavirusa. Stoga će sugovornik tek ovlaš dotaknuti pitanje obaveznog cijepljenja, a više će govoriti o povjerenju građana prema vlasti i zdravstvenom sustavu što je ono što zapravo može efikasno zamijeniti metodu obaveznog cijepljenja. „Pratili smo kako teče proces cijepljenja i kakvo je raspoloženje građana po pitanju cjepiva u Danskoj i u drugim zemljama. Uočili smo da su ljudi u Danskoj itekako voljni cijepiti se. Najvažnije, uvidjeli smo visoku stopu cijepljenja među starijim ljudima. Cijepljeno je oko 96 posto onih preko 50 godina starosti, što znači da su zapravo svi u rizičnijim grupama cijepljeni. U cjelokupnoj populaciji stigli smo do 86, 87 posto“, navodi Petersen.

Drugu pandemijsku godinu zatvaram kratkom plejlistom posvećenom bolesti i infekciji. Tim sada žalosno ispunjenim „proročanstvima“ koja su se tekstovima jugoslavenskog punka i novog vala otpočetka širila kao sami njihovi virusni uzročnici. Bolest, trulež i zaraza, uostalom, stoje u samom temelju punk metaforike, i razloge tome nije teško dokučiti. Kako u svijetu, tako i kod nas. Dvije nevjerojatno važne – uz „Televizore“ Prljavog Kazališta – pionirske single-ploče domaćeg punka pogoni upravo rečena metaforička mašina. Slovenski Pankrti 1978. godine debitiraju ničim drugim do obznanom da je „Ljubljana bolesna“. Prorok hrapavog glasa zvao se Pero Lovšin. Nepunu godinu nakon svoj prvi mali vinil dočekali su i riječki Parafi, pod vodstvom Valtera Kocijančića. Stanje u najvećoj našoj luci i tad je, čini se, bilo alarmantno. Samo što uzročnici nisu bili virusi, čak niti punk-epidemija koja se u to vrijeme počela eksplozivno širiti iz Londona.

“Kod djece i adolescenata se ispoljila tjeskoba, nemir, promjena normalnog ponašanja u odnosu na ranije jer dugo traje pandemija i logično je da je ostavila posljedice”, kazao je ravnatelj Klinike za dječje bolesti Zagreb Goran Roić gostujući u emisiji Novi dan N1 televizije. Naglasio je da su zavodi za psihijatrijsku i psihološku medicinu imali oko 30 posto više primljene djece i adolescenata tijekom pandemije. “Očito je da su ovi uvjeti ostavili posljedice ne samo na fizičko stanje djeteta, već i na njegovu psihu”, kaže Roić. Od 43.000 zabilježenih hospitalizacija do kraja prošlog mjeseca, hospitalizirano je bilo 1.100 djece, najviše one u prvoj godini života, a rijetko se među njima nalazilo i neko dijete s teškom kliničkom slikom koja zahtijeva respirator. Da djeca i mladi nisu dobro te da Hrvatska bilježi sve više slučajeva samoozljeđivanja u toj skupini već smo pisali na Lupigi.