OD "OSTALIH" SAD SMO POSTALI NESTALI: O čemu svedoči devastirano Jevrejsko groblje u Sarajevu?

OD "OSTALIH" SAD SMO POSTALI NESTALI: O čemu svedoči devastirano Jevrejsko groblje u Sarajevu?

Moji su preci sahranjeni na starom Jevrejskom groblju u Sarajevu. Stanje u kojem se to groblje sada nalazi je više nego porazno. Devastirano groblje ne govori samo o brisanju tragova jedne porodice, nego i o uništavanju spomeničke kulture uopšte. Moji su roditelji silno želeli da realizuju ”svetlu” budućnost koju im je komunizam obećavao u periodu nakon užasa koji su kao Jevreji pretrpeli u Drugom svetskom ratu. Spremno su prihvatili ideju bratstva i jedinstva. Ja sam rasla u tom okruženju i potpuno sam prihvatila Jugoslavenstvo kao vlastiti identitet. Pri tom sam živela u ubeđenju da u Jugoslaviji nema institucionalnog antisemitizma. Pojedinačnih slučajeva sam bila svesna i doživela ih lično. Međutim, mislim da sam se tešila uverenjem da predrasuda uvek ima i da će ih uvek biti. No, kad bolje razmislim vidim da sam živela u zabludi.
DJELA DVA VELIKA MAJSTORA: Mitar Subotić Suba i Marko Pogačar u istraživanju kozmopolitizma Nesvrstanih

DJELA DVA VELIKA MAJSTORA: Mitar Subotić Suba i Marko Pogačar u istraživanju kozmopolitizma Nesvrstanih

Aura Mitra Subotića Sube u jugoslavenskom kulturnom prostoru zablistala je 1989. godine, kada je ovaj diplomant Odsjeka za kompoziciju i orkestraciju Akademije umetnosti u Novom Sadu, s 28 godina producirao „Samo par godina za nas“, najpoznatiji album beogradskog weltschmerz-pop benda EKV. Suba koji bi 23. lipnja ove godine navršio 60 godina, godinu dana nakon produkcije tog albuma za trajno je preselio u Brazil, gdje je već ranije proveo tri mjeseca na stipendiji UNESCO-a. U narednim se godinama etablira kroz rad za kazalište i film, a producirao je i album „Tanto Tempo” Bebel Gilberto, kćerke pionira bossanove, te maltene k izvorištu usmjerio publiku koja će u nultim godinama 21. stoljeća otkrivati i prigrliti klupsku fuziju bosse, popa i downtempa. No, Subotićeva glazba druga je priča – nadvremenska, postžanrovska ...
ANALIZA: Kosovo na dnu Balkana

ANALIZA: Kosovo na dnu Balkana

Šestog januara 2021. godine bivši kosovski premijer Avdullah Hoti i ministar zdravlja objavili su toliko očekivanu vest: „Vakcine će doći u februaru". Objasnili su plan imunizacije protiv Kovida-19 - prema kom je Kosovo završilo diskusiju u cilju obezeđivanja 535.000 vakcina i još 600.000 od Austrije. Ipak, detalji su bili nejasni što je ostavljalo više prostora za sumnju. U parlamentu je odobren budžet od 40 miliona eura za borbu protiv Kovida-19 i nabavu vakcine. Uprkos svemu ovome, kosovske institucije nisu uspele da osiguraju vakcine do kraja marta i Kosovo je poslednja zemlja na Balkanu koja je započela proces imunizacije. Kašnjenje EU i drugih zapadnih zemalja da pruže više za zemlju kao što je Kosovo, ostavlja prostor drugima da barem pokušaju proširiti svoj geopolitički uticaj putem vakcina. Bez obzira na to, Kosovo je odbilo vakcine od Vlade Srbije ili bilo kog drugog državnog aktera koji ne održava diplomatske veze sa Kosovom.
IZJAVA TJEDNA: „Pravi vjernik ne može dobiti koronu“

IZJAVA TJEDNA: „Pravi vjernik ne može dobiti koronu“

„Ako vjerujete da korona postoji, ona će vas i stići. Ja i svi vjernici koji vjerujemo u Isusa nismo dobili niti možemo dobiti koronu“, kaže don Tomislav Vlahović, župnik u Salima na Dugom otoku (lijevo na fotografiji, kleči pred nadbiskupom). Ako vam je ime ovog svećenika poznato to je stoga jer se prije nekoliko godina proslavio kada je kao policijski kapelan i župnik u selu Perušić nedaleko Benkovca glumio prometnog policajca i zaustavljao vozila građana na lokalnim cestama, prijeteći im batinama i uhićenjem. Taj je slučaj završio na sudu, svećenik je osuđen, ali i dalje obavlja svećeničku dužnost koja uključuje prodike o moralu i etici. Izjavu tjedna don Tomislav je dao novinarima Slobodne Dalmacije koji su ga nazvali nakon što su do njih stigle brojne zamjerke ogorčenih mještana na njihovog župnika koji negira postojanje korone i ignorira sve propisane epidemiloške mjere.
Izvješće o financijskom poslovanju za prethodnu godinu za HGK

Izvješće o financijskom poslovanju za prethodnu godinu za HGK

Sukladno čl. 34. Zakona o medijima (NN. 59/04., 84/11., 81/13.) nakladnik elektroničkog medija Lupiga.Com (Udruga za promicanje medijske kulture, umjetnosti i tolerancije „Lupiga – svijet kroz obične oči“) objavljuje Izvješće o financijskom poslovanju za prethodnu godinu, koje sadrži podatke o: - prihodu ostvarenom na tržištu na tržištu gledatelja i/ili slušatelja i tržišnom udjelu kojeg su ostvarili na tržištu gledatelja i/ili slušatelja - prihodu i tržišnom udjelu koje su ostvarili na tržištu oglašavanja (vezano za predmetni elektronički medij), te - oglašivačima ili marketinškim agencijama putem kojih je ostvareno više od 10% godišnjega marketinškog prihoda nakladnika (vezano za predmetni elektronički medij).
POVIJESNA NEPRAVDA: Hoće li prisilno sterilizirane Romkinje ikada dočekati zasluženu odštetu?

POVIJESNA NEPRAVDA: Hoće li prisilno sterilizirane Romkinje ikada dočekati zasluženu odštetu?

„Odvezli su me u operacijsku dvoranu kad je beba već izlazila vani, imala sam užasno jake bolove. U tom trenutku su mi dali neki papir da potpišem, pojma nisam imala o čemu se radi. Liječnik nije uopće skrivao da ne voli Rome, prostački mi se obraćao i rekao mi kako se nada da im to cigansko dijete neću ostaviti u porodilištu. Tri dana nakon poroda su me pozvali na nekakav zahvat, mislila sam da je to nešto rutinski, neko čišćenje ili slično nakon teškog poroda, međutim podvezali su mi jajnike, sterilizirali su me“, užasno je svjedočanstvo, Nataše Botošove, Romkinje koja je 1991. godine prisilno sterilizirana. Desetljećima je to bila državna politika komunističke Čehoslovačke prema Romima, a koja je u manjoj mjeri nastavljena u Češkoj nakon Baršunaste revolucije 1989. godine. Već dva desetljeća romske se žene uz pomoć organizacija za zaštitu ljudska prava bore za odštetu i kakvot-takvo ispravljanje povijesne nepravde.
(NE)CIJEPLJENJE U BIH: Građani kao taoci nacionalnih podjela i stranačkih prepucavanja

(NE)CIJEPLJENJE U BIH: Građani kao taoci nacionalnih podjela i stranačkih prepucavanja

Dok građani čekaju svoju dozu, antivakseri u BiH uveliko jačaju. Niko ih ne sankcioniše. Za institucije oni ne predstavljaju opasnost. Medijske objave o broju mrtvih i zaraženih, sada već po pravilu prate pokušaji humora, koji zapravo prelaze u vrijeđanje. Prvenstveno mrtvih i njihovih porodica. BiH još uvijek nema ni jedinstveni kampanju koja promoviše vakcinaciju. Građani se informišu putem medija, u koje uveliko sumnjaju. Mediji koji raskrinkavaju lažne vijesti i od početka pandemije ulažu nadljudske napore da smanje broj dezinformacija u javnosti, redovno su na meti napada. Kada ih čitaoci antivakseri ne vrijeđaju, javno im prijete. Pristalice teorija zavjere dominiraju društvenim mrežama. U takvoj atmosferi, straha za sopstveni život, ljutnje zbog poteza zvaničnika, ali i zbunjenosti zbog različitih, prije svega ultraantivakserskih informacija koje dobijaju, građani BiH kao da odlučuju da se drže po strani.
DNEVNIK VELIKOG PERICE: Serija koja nam se vrlo brzo zavukla pod kožu, ali ne treba pod svaku cijenu snimati nastavak

DNEVNIK VELIKOG PERICE: Serija koja nam se vrlo brzo zavukla pod kožu, ali ne treba pod svaku cijenu snimati nastavak

Čim je u ponedjeljak navečer krenula odjavna špica zadnje epizode serije „Dnevnik velikog Perice“ počelo je masovno guglanje pojma „Zagrebački festival 1965.“ Gledatelji su željeli saznati tko je spomenute godine bio pobjednik tog nekad mega-popularnog festivala zabavne glazbe jer nas je u zadnjem kadru cijele serije redatelj Vinko Brešan zakinuo za tu informaciju. Dobro, vjerojatno nije bilo baš puno onih koji su očekivali da je pobijedio Perica Šafranek alias Pietro Zafferoni jer on je, ipak, izmišljen lik. „Dnevnik velikog Perice“ serija je koja se samo naslanja na vjerojatno najpopularniji hrvatski film svih vremena „Tko pjeva zlo ne misli“ i ne treba je ni na koji način gledati kao nastavak spomenutog filma iako je to, dakako, vrlo teško izbjeći. Tim više što serija počinje zapravo istim kadrom kojim je završio film - svadbenom slikom tete Mine i gospona Fulira. Ne treba seriju s filmom ni uspoređivati, iako će i u tu zamku mnogi upasti.
NAKON NAPADA ŠIPKOM NA DAŠKA MILINOVIĆA: Strah i paranoja novinara u Srbiji

NAKON NAPADA ŠIPKOM NA DAŠKA MILINOVIĆA: Strah i paranoja novinara u Srbiji

Vest kaže: „Novinar Daško Milinović pretučen je jutros, oko 6:45 časova, u Novom Sadu, prilikom odlaska na posao. Napad se dogodio u blizini Osnovne škole Vasa Stajić. Kako je objasnio, poprskan je suzavcem u oči, a dvojica mladića su ga napala šipkom.“ "Napali su me jadnici, dvojica mladih neutreniranih fašista koji su me čekali. Jedan od njih me je poprskao suzavcem, preporučio bih im da za sledeći put kupe bolji suzavac. Krvarim iz ruke, šipka im nije bila lošeg kvaliteta", objasniće Daško Milinović. Život novinara u Srbiji je užasan. Potplaćeni, pa čak i neplaćeni, cenzurisani, pa čak i autocenzurisani, ponižavani, pa čak i prebijani. Dobrim delom za takav status sami smo se izborili pristajući na ponižavanje razne vrste, nepostojanjem solidarnosti, ali i pristajanjem da se stavimo u službu najužasnije propagande
UKLJUČI SE U AKCIJU: Nisi sama, useli s nama!

UKLJUČI SE U AKCIJU: Nisi sama, useli s nama!

Kada joj je u svibnju 2015. godine dijagnosticiran rak, novinarka Ivana Kalogjera vjerojatno nije ni slutila da će usred liječenja ostati bez posla, a potom i osnovati portal „Nismo same“ te istoimenu udrugu. Udruga je u javnosti najpoznatija po projektu „Nisi sama – ideš s nama!“, novoj socijalnoj usluzi taksi prijevoza na kemoterapiju žena oboljelih od raka koje se liječe u zagrebačkim bolnicama. Danas, nakon godina rada od kuće, Udruga „Nismo same“ dobila je od Grada Zagreba na korištenje prostor u Boškovićevoj ulici koji zahtijeva uređenje i ulaganja pa je pokrenuta GoGetFunding kampanja. "Naš novi prostor zamislile smo kao mjesto u kojem će se onkološke bolesnice družiti, učiti, razmjenjivati iskustva i dobivati podršku. No, kako bismo to postigle, prvo ga moramo urediti. Nažalost, prostor koji smo dobile na korištenje nema grijanje, a još je dodatno stradao u potresu", kaže Kalogjera.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. ZAMOR OD DEMOKRACIJE: Baršun iz studenog 1989. godine nakon 35 godina izgleda kao grubo sukno

    20.11.2024.

    Sofija Kordić

    ZAMOR OD DEMOKRACIJE: Baršun iz studenog 1989. godine nakon 35 godina izgleda kao grubo sukno

  2. POSLANICA LANE BOBIĆ: Snažni dečki

    18.11.2024.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Snažni dečki

  3. BURE BARUTA: Kako su nam mučkim faulom s leđa polomili noge

    16.11.2024.

    Ahmed Burić

    BURE BARUTA: Kako su nam mučkim faulom s leđa polomili noge

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije