KOMENTAR IVE ANIĆA: Svijet nade pape Franje i malenoga Pietra iz Foligna

KOMENTAR IVE ANIĆA: Svijet nade pape Franje i malenoga Pietra iz Foligna

Kao dijete imao sam deformaciju. Ništa strašno, ali meni najstrašnije na svijetu. Deformaciju lijevog uha. Svakoga jutra budio sam se s njom, svakoga dana s njom odlazio u školu. Shvatio sam tada koliko je ovaj svijet okrutan i koliko su ljudi u njemu okrutni. Svakodnevna ismijavanja, poruge. Nakaza. Tako su me zvali. Mene, malenog Pietra koji nikoga doli svoje majke nije imao. A ja sam je imao. Svakoga dana, svakoga jutra, svake noći u suzama. Moja majka je znala razmjere moje tuge, moje izoliranosti od svijeta i patila je podno moga križa, kako valjda svaka majka pati. Gledajući svoje dijete koje razapinju. Pandemija. Tako smo opsjednuti s njom. Virusima, egzistencijom, maskama koje nosimo. Maskama pod kojim tako lako zaboravimo na sve druge prave probleme. Na ono što proživljavaju naša djeca. Djeca bez djetinjstava, koja su im ukradena ovom pandemijom.
ŠTO NAUČITI OD GRČKE: Vlada se nada da plaže neće ostati puste, ali brojke govore suprotno

ŠTO NAUČITI OD GRČKE: Vlada se nada da plaže neće ostati puste, ali brojke govore suprotno

Pitanje koje će najverojatnije sada biti u fokusu je budući smjer kampanje za cijepljenje, nakon što je vlada nagovijestila kako postoji mogućnost da oko 800.000 zaposlenih u turističkom sektoru dobije prioritet za cjepivo, u pokušaju da turistička sezona počne sljedeći mjesec. Ponovno pokretanje turizma je najviši vladini prioritet – udio turističkog sektora na nacionalni BDP iznosi jednu petinu, a taj sektor zapošljava oko 10% stanovništva, zbog čega je opcija da ovo bude još jedno “izgubljeno ljeto” nešto što vladini predstavnici baš i ne žele čuti. Ostali detalji ovog plana nisu objavljeni i nije jasno radi li se o već donesenom vladinom zaključku. Neki udaljeni otoci su potpuno obuhvaćeni cijepljenjem, a to je očigledno napravljeno iz praktičnih razloga, kako bi se izbjegla isporuka manjih serija cjepiva u više navrata.
PREPORUČUJEMO KRATKI VIDEO: „Sedamnaesti u mjesecu bio je poseban dan. Dan plate!“

PREPORUČUJEMO KRATKI VIDEO: „Sedamnaesti u mjesecu bio je poseban dan. Dan plate!“

„Sedamnaesti u mjesecu bio je poseban dan za Zenicu. Dan plate u Željezari“, ovim riječima naratora započinje kratki video isječak koji podsjeća na neka druga vremena i značaj kojeg su tvornički giganti imali na cijele gradove. Sve uz snimke na kojima „desetine brojača novca“ uz gomile novčanica pakiraju radničke plaće u kuverte. U nastavku naracije govori se kako bi tog sedamnaestog u mjesecu žene s djecom dočekivale svoje muževe na kapiji zeničke Željezare kako bi ih spriječili da „ne popiju sve za jednu noć“. „Ugostitelji su se posebno pripremali, a uporedo s njima i svi ostali. Prosjaci, džeparoši, dame sumnjivog morala …“, nastavlja narator. ratki je to jednominutni isječak iz dokumentarnog filma u produkciji Centra za razvoj medija i analize Sarajevo, koji je 2019. godine emitirala Al Jazeera Balkans, kao dio trodijelne serije „Raspad industrije u BiH“.
I OPET SMO MEĐU NAJNESPOSOBNIJIMA U EU: Imamo veliki broj onih koji bi se cijepili, ali nemaju s čime

I OPET SMO MEĐU NAJNESPOSOBNIJIMA U EU: Imamo veliki broj onih koji bi se cijepili, ali nemaju s čime

Kao i u skoro svemu drugome, tako je i u sadašnjoj razini procijepljenosti Hrvatska među najlošijima u EU. Prema broju primljenih cjepiva u pojedinim državama na 100 stanovnika, u Danskoj je primljeno 18 doza, u Španjolskoj 16, Poljskoj, Italiji, Francuskoj i Njemačkoj nešto više do 15. Da ne govorimo o Mađarskoj koja cijepi i s ruskim i kineskim cjepivom pa raspolaže s ukupno 27 doza na 100 stanovnika. Lošije od Hrvatske (nešto više od 10 doza na 100 stanovnika) samo su Latvija i Bugarska koje su zaprimile oko 6 doza na 100 stanovnika. Na samom početku cijepljenja, kad se nisu ni izdaleka očekivali ovakvi i slični problemi u proizvodnji i dostavi cjepiva za Europu, cilj Hrvatske je bio da do početka ljeta maksimalno procijepi stanovništvo (svakako više od 50 posto odraslih) kako bi mogli imati sigurnu turističku ljetnu sezonu. Jasno je sada da se to neće moći postići.
SRBIJA I „VAKCINA-TURIZAM“: Ovdje će cjepiva biti za bacanje. Bukvalno!

SRBIJA I „VAKCINA-TURIZAM“: Ovdje će cjepiva biti za bacanje. Bukvalno!

Srbija je prva u Evropi i sedma u svetu po stopi pune vakcinacije! Ali sudeći po poslednjim potezima vlasti, došlo je do zastoja. Nakon svih čuda koja smo videli poslednjih nekoliko decenija, došao je red na pelcturizam. Kontradiktorne izjave i postupci od početka epidemije, pogotovo ono što je dolazilo iz kriznog štaba, izazvali su sumnju u narodu i otvorili prostor teoretičarima zavere. Pritom su troškovi uvoza vakcina nepoznati. Pitanje je da li će se potražnja za vakcinacijom oporaviti. Na najpopularnijem izletištu Adi Ciganliji i centralnim beogradskim ulicama se proteklog vikenda na svakom koraku mogao čuti makedonski, kao i drugi balkanski jezici i narečja. Vakcinisalo se 22.000 stranaca, što je verovatno jedinstven slučaj na svetu. Solidarnost u regionu? Kako je došlo do toga?
POHVALA KUKAVIČLUKU: Bolje grob nego rob?

POHVALA KUKAVIČLUKU: Bolje grob nego rob?

Prije točno 80 godina započeo je zadnji čin povijesti prve Jugoslavije. Povijesno karakteristično radilo se o smjesi urote (domaće i strane), vojnoga puča i (organizirano/nesputanoga) izljeva narodnoga nezadovoljstva. Izazvalo je to niz demonstracija podrške, osim (daleko najvećih) u Beogradu, i u Zagrebu, Cetinju, Podgorici, Splitu, Skopju i Kragujevcu. Parole su bile očekivane u danim okolnostima: „Živela narodna vlada!", „Živela narodna vojska!", „Vojska s narodom!", „Tražimo demokratska narodna prava!", „Amnestija za političke osuđenike!" ... I sve bi to bio tek dio učestaloga demokratizacijskog folklora tadašnje (neokupirane) Evrope da sve te pokliče nije, za desetljeća, prekrila parola svih parola, katastrofalno osnažena ratom koji je uskoro uslijedio: „Bolje rat nego pakt! Bolje grob nego rob!“ Ove parole povezuju dugim lukom moraliziranja modernu političku akciju s dalekom tradicijom „narodnoga junaštva“.
DAJ BOŽE ZDRAVLJA: Od „korona free destinacije“ do neslavnog rekorda

DAJ BOŽE ZDRAVLJA: Od „korona free destinacije“ do neslavnog rekorda

Svojevremeno je mega - popularna regionalna zvijezda Lepa Brena, u jednoj od svojih pjesama pjevala “Daj, Bože, zdravlja i radosti”. Iako je od ovog hita prošlo više od tri decenije, ovaj refren, danas je, posebno aktuelan. Malo je parametara po kojim se država koja ima tek nešto više od pola miliona stanovnika može mjeriti sa višestruko mnogoljudnijim državama. To svaki uspjeh crnogorskih stanovnika, uključujući sportiste, koji svojim postignućima stanu uz rame sa najboljima u svijetu, čini još većim i vrjednijim poštovanja. U posljednjih nekoliko mjeseci, Crna Gora, ovaj put nažalost, a ne na čast, obara brojne rekorde, što regionalne a što svjetske, kada je broj oboljelih od koronavirusa u pitanju. Sredinom prošle godine, prethodna Vlada, je nakon što je proglašen kraj epidemije, jer približno mjesec dana nije bio zabilježen ni jedan novi slučaj obolijevanja od korone, povela kampanju pod sloganom „korona free“ destinacija.
SVE VIŠE SLUČAJEVA SAMOOZLJEĐIVANJA: „Djeca i mladi nisu dobro“

SVE VIŠE SLUČAJEVA SAMOOZLJEĐIVANJA: „Djeca i mladi nisu dobro“

„Ono što se trenutačno događa u mojoj praksi jest da nekoliko puta kroz tjedan, i tako već nekoliko mjeseci, imam pozive roditelja čija djeca se ozbiljno samoozljeđuju, ne odlaze u školu, govore o izrazito visokoj razini strahova, zabrinutosti, kao i o bezvoljnosti i gubitku interesa za aktivnosti kojima su se ranije veselila“, započinje za naš portal Sena Puhovski, klinička psihologinja i psihoterapeutkinja te predsjednica Zagrebačkog psihološkog društva koja je u svom dugogodišnjem radu posebnu pozornost posvetila djeci i mladima te njihovim obiteljima. Osim alarmantnog podatka kako se sve više djece samoozljeđuje zbog utjecaja pandemije na njihovo mentalno zdravlje, posebno zabrinjavajuće jest – što je sada dodatno vidljivo – da naš zdravstveni sustav nema kapaciteta pružiti djeci i mladima adekvatnu pomoć i podršku. A to je nešto na što struka godinama upozorava, a proteklu godinu neprekidno o tome govori.
NAKON OPTUŽBI ZA SILOVANJE: Mirjana Karanović odbila glumiti s Branislavom Lečićem

NAKON OPTUŽBI ZA SILOVANJE: Mirjana Karanović odbila glumiti s Branislavom Lečićem

Nakon što je glumica Danijela Štajnfeld javno optužila poznatog glumca i bivšeg ministra kulture Republike Srbije, Branislava Lečića, da ju je silovao i pri tom otkrila sadržaj uznemirujućeg razgovora s muškarcem za kojeg tvrdi da je Lečić, nižu se reakcije javnosti. Danas je slavna glumica Mirjana Karanović objavila kako više ne želi s Lečićem glumiti u predstavi Jugoslavenskog dramskog pozorišta iz Beograda. „Poštovani, obaveštavam vas da odbijam da igram sa Branislavom Lečićem u predstavi 'Mamu mu jebem ko je prvi počeo', u znak protesta zbog njegovog ponašanja prema koleginici Danijeli Štajnfeld. Ovo se odnosi i na sve eventualne buduće predstave sa istim glumcem. Spremna sam da predstavu igram ukoliko se odlučite da ga zameni drugi glumac“, kratka je poruka koju je Mirjana Karanović uputila Jugoslavenskom dramskom pozorištu.
25.000 KRIŽEVA NA TRGU: Bolni podsjetnik na žrtve koronavirusa i katastrofalnu politiku češkog oligarha

25.000 KRIŽEVA NA TRGU: Bolni podsjetnik na žrtve koronavirusa i katastrofalnu politiku češkog oligarha

Točno prije godinu dana Covid-19 prouzročio je prvu smrt u Češkoj. Od tada je umrlo još 24.809 ljudi. Staroměstské náměstí, stari gradski trg, osvanuo je jutros sa skoro 25.000 križeva. Iza ove inicijative stoji pokret „Milijun trenutaka za demokraciju“, koji je posljednjih godina organizirao masovne demonstracije protiv populističkog premijera, oligarha Andreja Babiša. Organizacija je u pismu vladi objavila da je građane u pandemiji koronavirusa otpisala te da joj je stalo samo do svog interesa i medijske popularnosti. Danas u podne građani širom zemlje održali su minutu šutnje za žrtve, zvonila su crkvena zvona. Katastrofalnom politikom i neadekvatnim mjerama premijer Babiš unio je ogroman razdor u već podijeljenom češkom društvu, pa mnogi analitičari i sociolozi govore o anomiji, raspadu društva. U usporedbi s Hrvatskom crne statistike su u Češkoj daleko gore.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. ZAMOR OD DEMOKRACIJE: Baršun iz studenog 1989. godine nakon 35 godina izgleda kao grubo sukno

    20.11.2024.

    Sofija Kordić

    ZAMOR OD DEMOKRACIJE: Baršun iz studenog 1989. godine nakon 35 godina izgleda kao grubo sukno

  2. POSLANICA LANE BOBIĆ: Snažni dečki

    18.11.2024.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Snažni dečki

  3. BURE BARUTA: Kako su nam mučkim faulom s leđa polomili noge

    16.11.2024.

    Ahmed Burić

    BURE BARUTA: Kako su nam mučkim faulom s leđa polomili noge

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije