Policija je u Nacionalnu evidenciju nestalih osoba uvrstila mladića Grgu Ključarića, koji uredno stanuje na svojoj kućnoj adresi i svakako se ne može reći da je nestao. Njegova fotografija i osobni podaci objavljeni su na internet stranici s nestalim osobama, a mladićeva majka, novinarka Jelena Jindra, o ovom bizarnom slučaju jučer je obavijestila svoje kolege na Facebooku. U objavi pod naslovom "Policija širi fake news" majka mladića bez razloga i provjere zavedenog kao nestala osoba navodi: "Moj sin Grgo Ključarić je živ i zdrav, stanuje sa mnom na adresi koja mu piše na osobnoj iskaznici, svaki dan ide na posao, broj mobitela mu je javan… Dakle, kako radi naša policija? Prije nekoliko sati njegova je fotografija sa svim osobnim podacima objavljena u Nacionalnoj evidenciji nestalih osoba. Što to policija radi? Širi lažne vijesti bez ikakve provjere. I čovjeka koji im je dostupan da dostupniji ne može biti, proglašava nestalim."

Javna kritika Europske unije predstavlja novi i do sada neviđeni razvoj albanske politike. Izjave albanskog premijera, Edija Rame, da EU u pandemijsko doba zemlje Zapadnog Balkana tretira kao drugorazredne jedinice, predstavljaju značajan preokret u onome što je do sada rečeno o tome kako se EU doživljava u regiji. Kritike upućene Bruxellesu pojačale su se kada je predsjednik Srbije reagirao na zabranu izvoza medicinske opreme zemljama koje nisu članice EU, uključujući i zemlje Zapadnog Balkana. U pokušaju spašavanja svog unutarnjeg političkog položaja, Vučić se okrenuo prema Istoku kako bi osigurao pomoć Kine i Rusije, što je nadoknadilo ovu prazninu. Istog mjeseca medicinska oprema namijenjena Albaniji blokirana je na granici s Grčkom zbog iste zabrane izvoza medicinske opreme. Na sličan način kao što se dogodilo u Beogradu, samo dva dana kasnije, avion pun medicinske opreme iz Turske je sletio u Tiranu.

Svatko bi komu je do konačnoga razvoda Hrvatske i NDH trebao podržati inicijativu o „konačnoj zakonskoj zabrani ustaških simbola“ - da nije nemoguća. Jednostavno zato što (nužno) izostavlja s popisa objekata za zabranu upravo bitan ustaški simbol koji neprijeporno prožima hrvatsku svakodnevicu. Riječ je, naravno, o kuni. Ta je (heraldički logično: grabežljiva) životinjica ekskluzivan endehaovski (dakle: ustaški) novčani simbol. Ne samo stoga što u memoarskoj knjizi „Doživljaji” Ante Pavelić piše: „Naziv, koji sam dao toj novčanoj jedinici, podsjećao je na povijesno ime kuninog krzna, što je bilo u dalekoj prošlosti platežno sredstvo u našoj domovini, osobito na dunavskom području, i to smatrano kao najzdravije platežno sredstvo.” Činjenica je da niz Tuđmanovih trabanata početkom devedesetih nije uspio pronaći nikakav dokaz da je kuna u hrvatskoj povijesti (prije NDH) bila išta drugo do (davni) oblik naturalnoga harača.

Momentalno, Kosovo je jedina zemlja u regionu koja tek treba da dostavi zahtev o članstvu i koja se smatra potencijalnim kandidatom za članstvo od strane EU. Sa druge strane, EU ima prilično ograničen pristup Kosovu zbog pet država članica EU koje još ne priznaju Kosovo. Deklaracija o nezavisnosti Kosova iz 2008. godine stvorila je novu situaciju za EU koja je prisiljena otkriti inovativan i delikatan pristup odnosima sa Kosovom kako bi se uvažili stavovi većine njenih članica i stavovi pet zemalja koje ne priznaju Kosovo. Generalno, ovo je bio jedan od ključnih faktora koji je do sada imao uticaja na odnose između Kosova i EU, kao i na perspektivu Kosova prema EU. Evropska unija je uspela da postane ključna sila u transformaciji Kosova, ne samo zbog svoje uslovljenosti u procesu pristupanja, već i zato što je EU i dalje najveći finansijski donator.

Na malenoj zelenoj površini unutar betonirane ulice usred modernog naselja Split 3, u proljeće 2019. godine Boris Šitum, predsjednik KVARTA – udruge za suvremenu umjetnost, posadio je krumpir. Susjedi su pazili da prolaznici ne gaze po „vrtu“, a poziv na pažnju bio je istaknut i na vrtnoj tabli s natpisom na hrvatskom i engleskom. Na koncu je ubrano oko 60 kilograma ekološki proizvedenog krumpira, koji je potom spakiran u posebno dizajniranu ambalažu i podijeljen susjedima i prijateljima. Krajem prošlog tjedna Šitum je gostovao u Društvenom centru Lastovo i s domaćinima podijelio svoje ambiciozne planove za novu sjetvenu sezonu. Priča se ubrzo prebacila na sadnju lastovskog kupusa i brige o autohtonom sjemenu. Bitno je istaknuti kako sudionici okruglog stola nisu bili agronomi već otočani koji se tradicionalno i uspješno bave poljoprivredom. Život jednog lastovskog kupusa pokazao se kao vrlo dinamičan i zanimljiv.

Veliki transparent u znak podrške ženama u Poljskoj sinoć je izvješen u Zagrebu, na podvožnjaku u Miramarskoj ulici. Na transparentu je pisalo "Solidarność z Polkami!“, u prijevodu „Solidarnost s Poljakinjama“. Akciju solidarnosti poduzeli su Antifašistički vjesnik, fAKTIV, Kolektiv ISKRA i Radnička fronta, a povodom Zakona o pobačaju koji je s novim restriktivnim odredbama u Poljskoj stupio na snagu prošli tjedan, čime je abortus gotovo u potpunosti zabranjen što je izazvalo još jedne u nizu masovnih protesta u svim većim poljskim gradovima. Naime, ionako strogi poljski Zakon o pobačaju sada omogućava prekid trudnoće isključivo u slučajevima incesta, silovanja ili izravne opasnosti po život majke. Iako je ranije pobačaj mogao biti odobren u slučaju smrtnog oštećenja fetusa ili nekih teških genetskih oboljenja ploda, od prošlog tjedna to više nije moguće pa su žene dužne nositi takvu trudnoću sve do njenog prirodnog kraja.