BORBA PROTIV LAŽNIH VIJESTI

Biti ili ne biti?

ritn by: Teofil Blaževski | 20.07.2021.
BORBA PROTIV LAŽNIH VIJESTI: Biti ili ne biti?
Dvoje albanskih novinara policija je privela i poslala na ispitivanje zbog vijesti koja je emitirana u njihovim medijima 2019. godine, a koja glasi da se očekuje potres s magnitudom iznad šest stupnjeva te da će pogoditi područje Tirane. Novinari iz dva različita medija plasirali su u javnost vijest kojom su pozvali građane da napuste svoje domove, što se i dogodilo, ponajviše zbog straha od štete koju je dan ranije nanio potres u okolini Drača. Panika zbog lažne vijesti bila je dovoljan razlog za privođenje novinara, iako su u međuvremenu i ta dva medija brzo povukla tu vijest. Ipak potvrđeno je nešto – ogromna moć lažnih vijesti da naprave štetu. Ovakva opasnost posebno dolazi do izražaja u vrijeme velikih kriza, nacionalnih ili globalnih, velikog stresa kada se ljudi osjećaju ranjivo, pa su dovedeni u stanje samoobrane u kojem poseži i ka onom narativu ili dezinformaciji koji im bar na trenutak omogućuju da se osjećaju sigurnije.

Dvoje albanskih novinara policija je privela i poslala na ispitivanje zbog vijesti koja je emitirana u njihovim medijima 23. rujna 2019. godine, a koja glasi da se oko ponoći očekuje potres s magnitudom iznad šest stupnjeva te da će pogoditi područje Tirane. Novinari iz dva različita medija, Syri.net i Gazeta Sheculli, plasirali su u javnost vijest kojom su pozvali građane da napuste svoje domove, što se i dogodilo, ponajviše zbog straha od štete koju je dan ranije nanio potres u okolini Drača. Panika zbog lažne vijesti bila je dovoljan razlog za privođenje novinara, iako su u međuvremenu i ta dva medija brzo povukla tu vijest. Ipak potvrđeno je nešto – ogromna moć lažnih vijesti da naprave štetu.

NEDOSTATAK SAVESTI: Ko je i kako lagao o Kovidu 19 u Srbiji?

BIOTERORISTI I OSTALI PROMAŠAJI: Kako je hrvatska vlada dala krila "plandemiji"

PUNI PLIJEN: Virus se možda usporava, ali lažne vijesti se i dalje šire

S DRUGE STRANE RAZUMA: Ni Balkan nije ostao imun na lažne vijesti i teorije zavjere

Ovakva opasnost posebno dolazi do izražaja u vrijeme velikih kriza, nacionalnih ili globalnih, velikog stresa kada se ljudi osjećaju ranjivo, pa su dovedeni u stanje samoobrane u kojem poseži i ka onom narativu ili dezinformaciji koji im bar na trenutak omogućuju da se osjećaju sigurnije.

Alarm je zazvonio odmah

Na globalnom nivou, ključni akteri u međunarodnoj politici i međunarodne organizacije specijalizirane za javno zdravlje, kao što je Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) na primjer, odmah su uočili opasnost od dezinformacija, pogrešnih informacija ili lažnih vijesti, usporedno s opasnostima koje ionako sa sobom nose virusi, poput novog koronavirusa i njegovih mutacija.

Glavni tajnik Ujedinjenih naroda (UN), António Guterres, još je u ranoj fazi pandemije, 28. svibnja 2020. godine, nazvao ovu informacijsku opasnost "infodemijom" (infodemic). Prije njega to je uradio prvi čovjek SZO-a, Tedros Ghebreyesus, a UNODOK je još 31. ožujka objavio upozorenje da UN poduzima mjere za borbu protiv različitog kriminala povezanog s virusom ("od prodaje lažnih čekova za zaštitu od virusa, preko onlajn narudžbi, do cyber napada na bolnice ili važne informatičke sustave"), ali i "protiv širenja lažnih informacija u vezi virusa".

Covid-19
Odgovorni su odmah uočili opasnost od dezinformacija, pogrešnih informacija ili lažnih vijesti (FOTO: HINA/EPA/Omar Messinger)

Istovremeno, bilo je objavljeno da je krajem ožujka 2020. godine kreirana web-stranica "Odgovor Covidu-19", dok je SZO otvorio stranicu "Razbijač mitova" (Mythbuster) ili "Savjeti za javnost u vezi Covida-19: Razbijač mitova". Nakon ovoga uslijedio je niz međunarodnih javnih kampanja. Jedna od njih je UN-ova kampanja "Pauziraj", koja savjetuje ljudima da razmisle oko nekih stvari pre nego što podjele neku informaciju ("izvor informacija", "kada je objavljeno", "tko mi je poslao materijal", "zašto da podijelim"...). Upravo ova kampanja – nedavno je priopćeno iz UN-a – prema istraživanju poznatog MIT-a (Institut za tehnologiju iz Massachusettsa), u SAD-u i Velikoj Britaniji pomogla je u usporavanju širenja dezinformacija i lažnih vijesti.

Provjera činjenica 

U domeni informacijskih protumjera na globalnom i lokalnom nivou, bilo je i pojačavanje mehanizama za provjeru činjenica, a on se pritom odvijao na dvije razine. Jedna razina bila je autonomnost u odnosu na već postojeće verificirane članice Međunarodne mreže za provjeru činjenica (IFCN – dio instituta Pointer), koji su još u okviru redovnog posla počeli provjeravati činjenice u različitim informacijama u medijima povezanih s virusom i bolešću. Druga razina bila je preuzimanje odgovornih djelovanja od strane samih kompanija u čijem su vlasništvu najmoćnije društvene mreže, primjerice Facebook, koje su samostalno odlučile da se suprotstave dezinformacijama na dva načina – da ih sami uočavaju automatski ili ručno te da ih kontroliraju i uklanjaju ili da takve objave budu zatamnjene. Pritom su uvidjeli da je za kredibilnost procesa bolje koristiti usluge servisa za provjeru činjenica, upotrebljavajući sve metode za provjeru činjenica, označivanje lažnih ili djelomično lažnih tvrdnji u objavama. Facebook ih potom zatamnjuje i ostavlja linkove s informacijama zašto je to tako. Posljednja mjera koju je Facebook iskoristio je upozorenje o cijelom profilu ili stranici, uz pojašnjenje da u kontinuitetu šire lažne vijesti ili dezinformacije. U ovoj mreži međunarodnih "fact-checkera" koji imaju ugovor o suradnji s Facebookom od prošle je godine i "Vistinomer", jedini verificirani medij od strane IFCN-a koji provjerava činjenice u Sjevernoj Makedoniji.

Pandemija koronavirusa najnoviji je primjer ovog starog fenomena, sada s novom formom pojavljivanja, što može biti analizirano i u Sjevernoj Makedoniji, jer su efekti u makedonskom društvu vidljivi. Važno je naglasiti da lažne vijesti mogu ubiti! I to je dokazano, ne samo u pandemiji, već i u cijeloj višestoljetnoj povijesti dezinformacija, a koja je kod nas, na primjer, bila vidljiva i u trenucima jedne druge krize, one iz 2001. godine. Jedan od relevantnih izvora o tome može biti i knjiga "Svjedočenja 2001" pokojnog generala Pande Petrovskog, koji je u to vrijeme bio načelnik Generalštaba Armije Republike Makedonije (vidi str. 88., str. 91., str. 194.).

Makedonska zastava
Koliko opasne mogu biti dezinformacije makedonsko društvo najbolje je osjetilo 2001. godine (FOTO: Lupiga.Com)

Zato je borba protiv dezinformacija toliko važna, jer ona nije vezana samo za medije ili postavljenosti jednog medijskog sistema, već je to mnogo važnije i veće pitanje, koje je iznad svega političko, a koje se, jednostavno rečeno, svodi na borbu između prodemokratskih i antidemokratskih snaga. Zapravo, problem zbog dezinformacija i lažnih vijesti je nova vrsta rata i oko toga je suglasno čak 75 posto građana zapadnog Balkana, a prema istom istraživanju (Securimeter RSS-a), čak 82 posto građana Sjeverne Makedonije.

Trendovi u Sjevernoj Makedoniji prate globalne struje

Fondacija Metamorfozis iz Skopja, koja je izdavač medijskog projekta "Vistinomer", nedavno je objavila analizu dezinformacija povezanih s Covidom-19 u zemlji. Već u uvodu Analize navodi se sljedeći zaključak: "Analiza dezinformacija povezanih s pandemijom Covid-19, pokazuje da njihova snaga zavisi od postojećih društvenih faktora, koji su pogodni za širenje manipulacija u raznim formama (društvena kohezivnost, nivo obrazovanja, povjerenje u institucije, stupanj poštivanja ljudskih prava, među kojim i sloboda izražavanja) i da je u Republici Sjevernoj Makedoniji već postojalo pogodno tlo za širenje infodemije i preko postojećih propagandnih struktura (povezano sa zloupotrebom u lokalnom političkom kontekstu) i preko društvenih mreža od strane pojedinaca i grupa koje nisu povezane s etabliranim centrima moći. Ogroman dio ovih dezinformacija nije bio originalan, već uvezen s globalne medijske sfere ili su predstavljali prekogranične dezinformacije, koje se šire u regiji Balkana".

Zaključci i sagledavanja za Analizu bili su izvedeni od oko 500 detektiranih i objavljenih dezinformacija iz "Vistinomera", "KriTinka" te iz redovnog posla medija META i Portalb, iza kojih također stoji Metamorfozis.

U odnosu na postotke dezinformacija povezanih s teorijama zavjere, predvodi narativ da je "pandemija umjetni virus razasut širom države" s 9 posto kod ispitanika, potom da je ona djelo "novog svjetskog poretka, masona, antiglobalista" s 6 posto, dok se visokih 5 posto odnosi na narativ da "bolest ne postoji" ili da ju je izmislio Bill Gates. Na koncu se 4 posto odnosi na objašnjenje da je "pandemija posljedica razvoja 5G-mreže".

Tri izvora i nositelja dezinformacija

Praksa potvrđuje da je porijeklo dezinformacija domaće ili strano/globalno. Vrlo je bitno pri analizi izvora i platformi za dezinformacije detektirati utjecaj tri faktora: a) političke stranke; b) kapacitet samih medija (koji su ovakvim modelom poslovnog funkcioniranja često ranjivi i namjerni ili nenamjerni širitelji dezinformacija, zbog nepostojanja kapaciteta za zapošljavanje novinara s profesionalnim standardima, potom prekomjerna upotreba "copy-paste" novinarstva i posezanje ka senzacionalizmu kao načinu afirmiranja, odnosno "clickbait" novinarstvo...); c) profili na društvenim mrežama (gdje je također moguća diferencijacija dezinformacija rasprostranjenih zbog neznanja i neprovjeravanja ili, s druge strane, namjerno širenje dezinformacija i lažnih vijesti s točno targetiranim ciljevima i učincima).

U Sjevernoj Makedoniji u vrijeme pandemije, sva tri izvora za dezinformacije ili lažne vijesti bili su ili su i sada u igri, s tim što, na nivou iskustava iz prakse, možemo reći da su tradicionalni ili mediji koji rade na reguliranom tržištu (radiodifuzni mediji), bili i ostali mali izvor ili nositelj dezinformacija zbog brzine i neznanja, ali ne kada je riječ o platformama za dezinformacije čije su porijeklo političke stranke. To je najviše uočljivo u spin izvještajima u korist samo jedne stranke, najčešće najveće opozicijske, ali i u spinovima o uspješnosti vlasti u borbi protiv pandemije.

Na drugom su mjestu online mediji, a pritom i tamo ima razlike između više profesionalnih (s redakcijama i impresumima) i onih "divljih" – čovjek-portal. Kod onine medija, kao što smo naglasili, glavni su problem kapaciteti i senzacionalizam, a to je potvrđeno i statistikom analiziranih žalbi upućenih Savjetu za etiku medija u Makedoniji (SEMM), u periodu od ožujka 2020. do veljače 2021. godine.

Društvene mreže
Pogoni lažnih vijesti (FOTO: Pixabay)

I konačno, na društvenim mrežama, koje su postale glavni izvor i širitelj dezinformacija. Glavni je problem moć proizašla iz njihove veličine i globalne povezanosti te balansiranog pristupa ka poštovanju slobode govora s aktivnim mjerama preuzetih od samih tih kompanija u pogledu označavanja ili uklanjanja objava. Poznato je kakva se polemika povela oko toga, posebno kada su Donaldu Trumpu bile izrečene mjere o zabrani korištenja službenog i privatnog profila nakon završetka mandata, a poznato je i s kakvim su se govorom mržnje suočavali zaposleni u Metamorfozisu, primjerice, u jednoj kampanji koja traje već osam mjeseci. Pritom prijetnje nasiljem, uključujući i pozive na linč ili na ubojstva, nisu rijetkost. I povrh svega, čak i s ovakvim mjerama borbe protiv dezinformacija na društvenim mrežama, čini se da efekti nisu preveliki, iako su vidljivi u odnosu na umanjivanje njihovog dijeljenja.

Aktivna i poluaktivna transparentnost?

Kako voditi borbu protiv dezinformacija, kao što ste mogli vidjeti u prvom dijelu ovog teksta, globalno je pitanje, a ne samo lokalno. Iako se Vlada Sjeverne Makedonije neskromno hvali da još odavno ima Plan za borbu protiv dezinformacija, kao i Protokol o kriznom menadžmentu, čiji je osnovni i najvažniji činitelj takozvana aktivna transparentnost, u praksi stvari ne funkcioniraju baš uvijek ovako, iako, bez sumnje, dio aktivnosti bio je koristan i pomogao je u smanjenju širenja dezinformacija i lažnih vijesti. Ali, što kada je transparentnost poluaktivna, ili kada su same vlasti kao vlasnik informacija uzrok za neku od dezinformacija? Što ako ne žele da neke od mjera budu protumačene na pravilan način ili ako postoji nedosljednost u postupcima prema onima koji ne poštuju mjere. Kao primjere samo bih naveo nedovoljno objašnjene ili kasno uvedene strože mjere potpunog zatvaranja, posebno u toku prošle godine za vrijeme velikih vjerskih praznika dvaju najvećih religija u zemlji ili, s druge strane, nedosljedno provođenje mjera, kontrola pridržavanja policijskog sata, kažnjavanje pretjerano ili premalo, kadrovski slaba inspekcijska tijela (koja su, ipak se mora reći, bila žustra – barem Tržišni inspektorat) ...

Kao jedan od krupnijih primjera kada su same vlasti (namjerno ili slučajno) uzrok dezinformacija, kraj je prošle i početak ove godine, kada su svakog dana od strane i premijera i ministra zdravstva bile najavljivane, a nikako nisu pristizale, najavljene količine cjepiva.

Nakon cjelokupnog prikupljenog iskustva i naučenih lekcija, važno je znati da je borba protiv lažnih vijesti i dezinformacija mnogo teža od svih međunarodno preuzetih i lokalno primijenjenih ili stvorenih mjera i aktivnosti, te da je to kompleksan proces u kojem se ne mogu sami boriti ni mediji, ni institucije, ni građanske organizacije, a ponajmanje pojedinci. Još važnije, proces je dugačak, višegodišnji, u kojemu je jedan od ključnih faktora opća, ali i medijska pismenost. Međutim, najvažnije je to da ako ne počnemo odmah raditi na osnovi strategijskog plana, u kojemu postoje i dobre mjere i koji svakako treba biti dosljedno implementiran, štete mogu biti mnogo veće od ovih čiji smo svjedoci danas. Radi se o posljedicama kataklizmičkih proporcija, ustvari, kao poslije svakog velikog rata, kada su u areni sile svjetlosti nasuprot silama mraka.

Teofil Blaževski
Teofil Blaževski (FOTO: Privatni album)

Teofil Blaževski je urednik i novinar u Fondaciji Metamorfozis, u medijskim projektima „Servis za provjeru činjenica u medijima“ i „Vistinomer“, od 2015. godine. Diplomirani je novinar s 33 godine radnog iskustva u novinarstvu, od kojih 27 profesionalno i to kao reporter, urednik i glavni urednik u nekoliko tiskanih i elektroničkih medija. Član je Komisije za žalbe u Savjetu za etiku u medijima u Sjevernoj Makedoniji od 2014. godine te član Izvršnog odbora Nezavisnog sindikata novinara i medijskih radnika, kao i član Upravnog odbora Transparency Internationala - Makedonija.

Tekst je nastao u sklopu petog izdanja “Priča iz regije” kojeg provode makedonska Res Publica i Institut za komunikacijske studije iz Skoplja, u suradnji s partnerima iz Crne Gore (PCNEN), Hrvatske (Lupiga.Com), Kosova (Sbunker), Srbije (Ne Davimo Beograd), Bosne i Hercegovine (Analiziraj.ba) i Grčke (Macropolis), u okviru projekta "Poveži točke: poboljšane politike kroz građansko učešće", uz podršku britanske ambasade u Skoplju.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: pxfuel


Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. LICEMJERJE BEZ GRANICA: Mislite to u svoja četiri zida, ne moramo svi znati da ste budala

    13.07.2021.

    Lana Bobić

    LICEMJERJE BEZ GRANICA: Mislite to u svoja četiri zida, ne moramo svi znati da ste budala

  2. PRŽENJE MOZGA: Utvare iz našeg sokaka

    05.07.2021.

    Dinko Gruhonjić

    PRŽENJE MOZGA: Utvare iz našeg sokaka

  3. MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Noć u gradu

    21.06.2021.

    Marko Pogačar

    MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Noć u gradu

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije