Danas kada se sve teže probijamo kroz gomilu informacija, suočeni s pandemijom virusa o kojemu tek učimo, nepovjerljivi prema institucijama i zarobljeni u algoritmima društvenih mreža, shvaćamo kako se infodemija širi brže od zaraze, a njezine posljedice za društvo bi na kraju mogle biti i puno opasnije od COVID-a.

Upravo zato su ovogodišnji "Dani otvorenih podataka" koje osmu godinu za redom organiziraju Gong i grupa građanskih hakera Code for Croatia, kroz tri panela, bili posvećeni infodemiji. Djelatnici Odjela za informatiku Filozofskog fakulteta u Osijeku pratili su objave o COVID-u na Facebooku i istraživali kako su utjecale na odluku o cijepljenju. Upravo se spremaju objaviti i novi rad, o tome kako znanstvena saznanja komunicirati na društvenim mrežama.

Na Odjelu za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku, pak, istražuju kako se šire dezinformacije o COVID-u, tko ih proizvodi i kakvu ulogu u tome imaju takozvani mainstream mediji i portali za provjeru činjenica. Na Fakultetu informatike i digitalnih tehnologija Sveučilišta u Rijeci analizirano je više od 200.000 tvitova o COVID-u na hrvatskom jeziku te su analizirani, također, osjećaji tijekom različitih valova pandemije.

„Premda fenomen infodemije nije nov, u izvanrednim situacijama poput potresa, pandemije, rata u Ukrajini, prilično je jasno koliko opasne mogu biti posljedice. Fokusirali smo se na informacije koje se dijele o COVID-u jer tom temom su se bavili znanstvenice i znanstvenici prvog panela posvećenog širenju dezinformacija u doba COVID-19 pandemije. Donedavno je žarište dezinformacija bio COVID, danas je rat u Ukrajini, ali modeli širenja informacija, odnosno dezinformacija zapravo se koriste istim online platformama velikih tehnoloških kompanija“, govori na početku razgovora za Lupigu Gongova radnica Melisa Skender.

Korištenje otvorenih podataka pomaže suzbiti val dezinformacija kojim se pokušava utjecati na javno mnijenje, donošenje političkih, ali i osobnih odluka, poput one o cijepljenju (ILUSTRACIJA: GONG)

Na razini Europske unije se, dodaje Skender, upravo vode ključni pregovori o Zakonu o digitalnom tržištu (DMA) i Zakonu o digitalnom uslugama (DSA) kojima bi se regulirala odgovornost ovih kompanija, ali iza zatvorenih vrata, i uz snažno lobiranje istih tih tvrtki.

„Gong je tijekom proteklih mjeseci sudjelovao u brojnim akcijama i inicijativama organizacija i mreža na europskom nivou zagovarajući progresivnije zakone za regulaciju ´big techa´ i očuvanje demokracije i u digitalnom okolišu, višemjesečno se zalagao putem potpisivanja zajedničke Deklaracije naroda s drugim civilnim udrugama, kontaktiranja hrvatskih europarlamentarnih predstavnika i predstavnica te informiranja javnosti“, ističe Skender.

Pitanje važnosti otvorenih podataka najviše, smatra Skender, dolazi do izražaja u izvanrednim situacijama – poput potresa.

„Uzmimo za primjer aplikaciju koja je omogućila učinkovitiju distribuciju pomoći u potresom pogođenim područjima ili Geoinformacijski sustav Potres s informacijama o šteti od potresa u Sisačko-moslavačkoj županiji. Obje su nastale zahvaljujući otvaranju prostornih podataka koji prije toga nisu bili dostupni, a volonteri OpenStreetMap Hrvatska govorit će nam i o drugim koristima otvaranja prostornih podataka. Oni bi, kao i u udruzi Biom trebali slaviti izmjene Zakona o pravu na pristup informacijama koji obećava da će prostorni, kao i podaci o prirodi i okolišu biti svima besplatno dostupni za ponovno korištenje. Istovremeno, nama se čini da će izmjene Zakona prije otežati nego olakšati pristup informacijama“, mišljenja su u Gongu.

Korištenje otvorenih podataka pomaže suzbiti val dezinformacija kojim se pokušava utjecati na javno mnijenje, donošenje političkih, ali i osobnih odluka, poput one o cijepljenju.

„Da su vlast i Stožer pravovremeno i točno informirali javnost o podacima o oboljelim od COVID-19, a sukladno tome i donosili dosljedne mjere koje bi zatim primjenjivali na sve građane i građanke, zasigurno ne bi nastao komunikacijski kaos, a teoretičari zavjera ne bi uspjeli zavesti toliki broj ljudi. Nužno je regulirati velike digitalne kompanije poput Facebooka i Twittera kako bismo izbjegle navedene situacije, a podaci platformi se trebaju otvoriti i prema javnosti, prije svega istraživačima i istraživačima iz akademskog svijeta i novinarstva da ih kontekstualiziraju. S podacima se može mnogo napraviti - oni mogu pomoći u objašnjavanju i shvaćanju društvenih situacija. Međutim, za njihovo razumijevanje nužno je građanima i građankama dati kontekst u kojem podaci nastaju i iz kojeg se oni interpretiraju. Drugim riječima, ako imaš dostupne i pretražive službene podatke, koji se mogu provjeriti, teže će se njima manipulirati“, objašnjava Gongova radnica.

Gong je lani sudjelovao u globalnom istraživanju stanja otvorenosti podataka Global Data Barometer čiji rezultati još nisu dostupni. Pitanja su bila jednaka za preko 100 zemalja svijeta koje se u istraživanju uspoređuju. Gdje je Hrvatska na ljestvici – vidjet ćemo.

„Neka su me pitanja iznenadila. Primjerice, možemo li pratiti kako se troše sredstva ugovorena javnom nabavom, ili programska sredstva u proračunu. To je, kao, u nekim zemljama standard, dok u Hrvatskoj u otvorenim podacima elektroničkog oglasnika javne nabave nećete naći niti OIB preko kojega bi podatke o javnim nabavama mogli povezati s podacima, na primjer, o ukupnim prihodima, datumu osnivanja ili broju zaposlenih u tvrtki s kojom je sklopljen ugovor“, govori nam Skender.

Ove godine, barem tako tvrde u Akcijskom planu za suzbijanje korupcije, u Hrvatskoj bi se trebali otvoriti podaci registra stvarnih vlasnika.

„Vjerojatno će to izgledati kao što sada izgleda aplikacija za pretraživanje sudskog registra gdje je nemoguće tražiti podatke prema imenu osnivača trgovačkog društva, ili u ovom slučaju vlasnika. Podatkovnog entuzijasta će veseliti da te podatke preuzme i otvori mogućnost njihovog pretraživanja i prema imenu vlasnika, na primjer. Podatkovne entuzijaste veselilo bi i da smo ovih 552 stranice dokumenta o HBOR-ovim kreditima od 1992. do kraja 2018. godine dobile u tablici umjesto u PDF-u jer bi tako brže došli do podataka koji ih zanimaju; koliko je HBOR uložio u poslijeratnu obnovu i preko kojih banaka, koliko je kredita odobreno preko Sberbanke, koje se tvrtke i poduzetnike kreditiralo, koje programe. Biti podatkovni entuzijast znači biti spreman uporno tražiti podatke i nakon toga ih dugo čistiti i pripremati da bi iz njih nešto mogli izvući. Ali, zahvaljujući baš podatkovnim entuzijastima, polako napredujemo“, kaže Skender.

Jedan od panela nosi naziv omiljene pitalice mrzitelja civilnih društava – tko vas plaća? Pa iako udruge na svojim stranicama imaju javno dostupne podatke u Gongu smatraju da bi bilo dobro kada bi na jednom mjestu postojali podaci o svim sredstvima uloženima u rad udruga, kao i podaci o tome kako su ta sredstva utrošena, pa konačno i neka istraživanja o učincima uloženih sredstava. Što se izvora donacija tiče, dodaje Skender, svaka organizacija odlučuje hoće li se na pojedini natječaj javiti i kakav će ugovor sklopiti.

„Generalno, to jest rizik našeg posla, i doista važan test za svaku organizaciju, kako pomiriti svoje vrijednosti, misiju i viziju sa zahtjevima donatora. Udruge konkuriraju na natječajima, a ako osvoje sredstva za svoj prethodno isplaniran rad i program koji odgovara uvjetima natječaja, mogu dobiti isključivo namjenska sredstva, što znači da svaka kuna i euro moraju biti opravdani računom i obrazloženi zašto su potrošeni u provedbi pojedine aktivnosti“, zaključuje za Lupigu Gongova Melisa Skender.

Konferenciju „Otvorenim podacima protiv infodemije“ možete pratiti u petak, 4. ožujka na YouTube kanalu Gonga, kao i na njihovoj Facebook stranici.

Uz konferenciju, održat će se i Online vikend hackathon koji se otvara subotu, 5. ožujka, u 10 sati, predstavljanjem prijavljenih projekata, nakon čega slijede vikend radionice na kojima se uči kako automatizirati preuzimanje (skrejpanje) podataka s web mjesta, proučavati podatke imovinskih kartica hrvatskih dužnosnika. Govorit će se i o Pro funkcionalnost platformi za digitalni pristup pravu na informacije i ImamoPravoZnati.org. Ekonomski istraživač i data entuzijast Ivan Žilić održat će predavanje o važnosti podataka za ekonomska istraživanja, uređivat će se Twitter objave o virusu COVID-19 te dobiti pristup jedinstvenoj bazi podataka o politički izloženim osobama Istočne i Srednje Europe te Zapadnog Balkana PEP Explorer. Nakon događaja sav snimljeni materijal dodat ćemo u ovaj tekst.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Franjo Tot

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Ustavne vrednote u doba krize"