RAKIJA, ČEŠNJAK I LIMUN

Kako su lažne vijesti ugrozile ljudske živote

ritn by: Nertila Maho | 17.08.2021.
RAKIJA, ČEŠNJAK I LIMUN: Kako su lažne vijesti ugrozile ljudske živote
U vrijeme kada su se svjetski farmaceutski giganti međusobno natjecali i utrkivali sa vremenom, radi pronalaska cjepiva protiv Covida-19, u gradu Lješ u sjevernoj Albaniji dvije su osobe prodavale doze "čarobnog lijeka" koji nije bio ništa drugo nego obična mješavina klorovodične kiseline i vode koju su prodavali po cijeni od 20.000 leka (oko 160 eura). Veliki broj ljudi su bio je žrtva ove prevare, a policija je privela F. Froku (57) i H. Froku (30) kada su na Facebooku objavili tvrdnju da su otkrili lijek protiv Covida-19. Očajanje ili strah od gubitka voljene osobe zbog Covida-19 primorao je neke ljude da povjeruju u to da zaista postoje čarobni lijekovi. Društvene mreže su bile izvor informacija, alat za marketing i "onlajn trgovina" za prodaju navodnog lijeka, dok je „izum“ dolazio od ljudi koji nemaju nikakve medicinske temelje. Teško je kontrolirati sadržaj na mrežama, stoga javnost mora biti ta koja će istražiti i filtrirati točne informacije.

U vrijeme kada su se svjetski farmaceutski giganti međusobno natjecali i utrkivali sa vremenom, radi pronalaska cjepiva protiv Covida-19, u gradu Lješ u sjevernoj Albaniji dvije su osobe prodavale doze "čarobnog lijeka" koji nije bio ništa drugo nego obična mješavina klorovodične kiseline i vode koju su prodavali po cijeni od 20.000 leka (oko 160 eura). Veliki broj ljudi su bio je žrtva ove prevare, a policija je privela F. Froku (57) i H. Froku (30) u srpnju 2020. godine, kada su na Facebooku objavili tvrdnju da su otkrili lijek protiv Covida-19.

Očajanje ili strah od gubitka voljene osobe zbog Covida-19 primorao je neke ljude da povjeruju u to da zaista postoje čarobni lijekovi. Društvene mreže su bile izvor informacija, alat za marketing i "onlajn trgovina" za prodaju navodnog lijeka, dok je „izum“ dolazio od ljudi koji nemaju nikakve medicinske temelje. Teško je kontrolirati sadržaj na društvenim mrežama, tako da sama javnost mora biti ta koja će istražiti i filtrirati točne informacije te ih razdvojiti od lažnih vijesti. Društvene mreže nisu usamljeni primjer za ovakvu predoziranost lažnim informacijama, koje ponekad i ugrožavaju živote građana. Manija za "klikovima" prenijela se i na konsolidirane medije s dobrom reputacijom.

Internet je prepun lažnih vijesti u vezi liječenja od Covida-19

Albanija je potvrdila prva dva slučaja zaraze koronavirusom 9. ožujka 2020. godine, ali globalna panika u vezi virusa dogodila se puno prije toga. Iako stvari na globalnom nivou nisu bile jasne, a nisu bili uspostavljeni ni protokoli liječenja, u medijima su se pojavljivali bezbrojni napisi o tome kako se liječiti od Covida-19. Vitamin C je bio naglašavan kao element koji potiče imunitet, ali u javnosti je ovo bilo tumačeno kao spas od virusa. Kaskadni efekt uslijed toga bio je rast cijena voća, kao što su naranče, limuni ili mandarine, a u velikim trgovinama sve količine ovog voća su učas rasprodane. U ovom slučaju nije bilo ugroženo ničije zdravlje, osim "zdravlja" novčanika građana, koji su obilazili prazne trgovine i apoteke u potrazi za vitaminom C. Ali, to je još bila najmanje štetna informacija.

Pravi su problem bile neznanstvene i neosnovane tvrdnje koje su ušle u opticaj kod većine internet stranica u prvim mjesecima pandemije. Mogli ste lako pronaći lažne vijesti o tome kako se od Covida-19 možete liječite i kući, s rakijom (koja je, inače, tipično piće u Albaniji)! Bilo je i tvrdnji da pijenje rakije sprječava zarazu, a citiralo se liječnika koji je izjavljivao da će, ukoliko masirate tijelo s dva alkoholna pića, posljedice od koronavirusa biti manje agresivne. Odjedanput, lovor, limun i češnjak bili su prepoznati kao čudotvorni artikli koji liječe opasni virus.

Limun
Čudotvorni artikl (FOTO: Pixabay)

Objavljivane jedna nakon druge, s ciljem da privuku što je moguće više klikova, lažne su vijesti podrivale rad javnih zdravstvenih institucija kada je riječ o svijesti pojedinaca da održavaju razmak i da zaštite sebe od virusa, te su umjesto toga u stvarale percepciju kako je lijek doslovce svuda oko nas.

Lanac vijesti povezan s teorijama zavjere zahvatio je cijeli svijet, uključujući i Albaniju. U medijima ste posvuda mogli pročitati na stotine naslova o teoriji da je Covid-19 izmišljen s ciljem da istrijebi pojedine društvene skupine, da uveća financijsku dobit farmaceutskih kompanija ili da primora ljude da se cijepe s cjepivima koja su samo mikročipovi i ništa drugo. Ime milijardera Billa Gatesa bilo je često spominjano u ovim teorijama, s tvrdnjom da on želi kontrolirati Svijet. Teorije zavjere, koje su se pojavile čak i u nacionalnim medijima, povećale su broj skeptika u vezi cijepljenja. Jedno istraživanje koje je provela savjetodavne grupa "Balkans in Europe" pokazuje da je država s najvećim brojem poklonika teorija zavjere iz zemalja zapadnog Balkana upravo Albanija. Prema istom istraživanju, veliki je broj ljudi koji su protiv cijepljenja, i to ne samo u Albaniji već i u svim zemljama zapadnog Balkana.

Rast crnog tržišta

Prije odobrenja cjepiva, protokoli za liječenje u nekim zemljama sadržavali su antivirusne lijekove za borbu protiv Covida-19. Favipiravir bio je prvi lijek upotrebljavan protiv koronavirusa u Wuhanu, a zatim i u Italiji, Japanu, Rusiji i Turskoj. Neke od ovih zemalja ponudile su ga besplatno, u procesu liječenja oboljelih u bolnicama. Također, spominjao se Remdesivir, lijek koji se upotrebljava intravenozno. Nakon što su pročitali informacije o ovim lijekovima, kao i o tome da su se pokazali kao uspješna terapija u SAD-u i u Europi, te uz konzultacije s privatnim liječnicima, ljudi su ga počeli kupovati na crnom tržištu. Neslužbeno, mogli ste ga kupiti po cijeni od 350 do 500 eura. To su bili ljudi koji su se bojali da završe u javnim bolnicama, u panici da su tamo bolesnici ostavljeni bez pravilnog medicinskog tretmana.

Povjerenje u ove lijekove bilo je dodatno pospješeno činjenicom da je Ministarstvo zdravstva u listopadu najavilo kako će uvesti Remdesivir kao terapiju u javnim bolnicama. Oni koji ga nisu mogli kupiti, počeli su koristiti jednostavne antibiotike (primjerice, azitromicin), čak i kada za to nije postojala potreba. Nema ništa lošeg u tome da probaš spasiti život sebi, ali zbunjujuće informacije koje su proizlazile iz različitih izvora primorale su ljude s blagim simptomima Covida-19 da koriste različite lijekove bez konzultacije s lječnicima. Inače, albanski liječnici koji rade u stranim zemljama u medijima su naglašavali da Covid-19 nije potrebno liječiti jakim antibioticima i da postoje drugi načini za liječenje, ovisno o svakoj pojedinoj situaciji.

Protupandemijske mjere podijelile su javnost. Vlada je tvrdila da je bila uspješna, a premijer je to naglasio više puta. Međutim, je li to realno bio uspjeh? Kao prvo, moramo reći da je, u vrijeme kada je država bila u karanteni (od ožujka do svibnja 2020. godine), Albanija imala gubitke u skoro svakom gospodarskom sektoru. S obzirom na to, kada je u rujnu krenuo drugi val pandemije Vlada je donijela odluku da ne žrtvuje ekonomiju i da ona bude otvorena, s izvjesnim ograničenjima. Svakako, ono što je bilo žrtvovano su ljudski životi. Službeno, Albanija je imala gotovo 2.500 žrtava koronavirusa. Međutim, je li ovo realan broj smrtnih slučajeva zbog virusa?

testiranje
Iako je vlast tvrdila da Albaija najviše testira, pokazalo se potpuno suprotno (FOTO: HINA/Damir Senčar)

U izvještaju koji je objavio Healthdata.org, Albanija je četvrta zemlja prema broju umrlih od Covida-19, gledano po broju stanovnika, odmah iza Azerbajdžana, Bosne i Hercegovine te Bugarske. Državni zavod za statistiku, inače službeni izvor, u svojim priopćenjima ukazuje na visoku stopu smrtnosti, što pokazuje na to da Vlada nije potpuno "iskrena" kada je riječ o smrtnosti od Covida-19 o kojoj govori Ministarstvo zdravstva. Prema ovom zavodu, u periodu od travnja 2020. godine do ožujka 2021. godine u Albaniji je bilo preko 9.000 umrlih više nego u istom razdoblju prethodne godine, kada virusa nije bilo (u tom periodu, službeno, 2.423 osobe umrle su od posljedica Covida-19). U tih 12 mjeseci (travanj 2020. – ožujak 2021. godine) umrlo je oko 31.000 ljudi, a u periodu travanj 2019. – ožujak 2020. godine oko 22.000 osoba, što je povećanje za više od 42,7 procenata.

Još jedan primjer kada Vlada nije omogućila medijima točne informacije bili su testovi za Covid-19. Premijer Edi Rama je 18. ožujka izjavio da je Albanija testirala više od svih drugih zemljama iz regije, ali su mediji otkrili upravo suprotno, usporedbom službenih podataka iz nekih država, što je pokazalo da je Rama dao lažnu izjavu.

Medijima je potrebno cjepivo za istinu

Mediji imaju svoje grijehe o tome kako su izvještavali o pandemiji. Većina njih je udružila snage na samom početku i počela izvještavati i savjetovati javnost s ciljem da se podigne svijest o riziku od virusa i o mjerama zaštite. No, s druge strane, oni se nisu suzdržali od manije "klikova" bez pravilnog filtriranja informacija. Jedna analiza u kojoj je obuhvaćeno izvještavanje u medijima u vrijeme koronavirusa, koju je provelo dvoje dobro poznatih akademika, pokazala je da su albanski mediji napravili korak unazad po pitanju profesionalnih standarda. Ali, kakvi su bili zaključci?

U osnovi, medijsko izvještavanje o Covidu-19 naglašavalo je samo službene izjave. Mediji nisu temeljitije istraživali kako bi se potvrdila istinitost izjava i brojeva vezanih za pandemiju, a koje je navodila Vlada ili državne institucije. Nije bilo ozbiljnijih istraživanja, a teren je bio idealan upravo za ovakav vid novinarstva. Bila su provedena samo dva-tri kratka istraživanja. U medijima nije postojalo ni balansirano izvještavanje, u smislu davanja prostora nezavisnim glasovima nasuprot službenim. Naglasak na širenje virusa i na zdravstveno stanje stavio je u drugi plan bavljenje ekonomskim i socijalnim posljedicama uzrokovanim karantenom i Covidom-19.

Fake news
Covid-19 srozao je i medijske standarde (FOTO: pxfuel)

Portali su izvještavali umjetno, a prisutnost stručnih osoba ili tehničkih informacija bilo je kratko i više servirano kao "nešto na brzaka". Osim teških uvjeta u kojima su se našli novinari, u ekonomskom smislu, pandemija je još više otežala i izvještavanje s terena. Konferencije za medije bile su prebačene na društvene mreže, a prisustvo novinara namjerno izbjegnuto kako bi se onemogućilo postavljanje pitanja.

Pandemija Covida-19 bila je test za društvo, sustav, ekonomiju i medije u svim njihovim segmentima. Ako pogledamo u proteklu godinu i nešto više, vidjet ćemo da su mediji i dalje krhki i da su svoj zadatak mogli provesti na bolji način.

Vrijeme je za djelovanje

I što sad? Nakon oluje s Covidom-19, vrijeme je da analiziramo sve što se dogodilo. Tradicionalni mediji trebali bi učiti na svojim greškama. To treba biti suština njihove misije i na prvo bi mjesto trebali postaviti javni interes. Moraju biti izvor informacija iz prve ruke kada pa će s tim imati i ključnu ulogu u edukaciji javnosti. To će dovesti do lančanog efekta, koji omogućuje publici da pokloni veću pažnju onome čemu vjeruje i da filtrira istinu od onoga što je laž.

S druge strane, Vlada treba biti svjesna da, ranije ili kasnije, sve izlazi na svjetlost dana. Iskrenost je ponekad bolja alternativa u nekom hitnom stanju u usporedbi sa sakrivanjem istine. Veća transparentnost vlasti je nešto što je mnogo bolje od panike i skeptičnosti.

A što se tiče portala koji objavljuju vijesti, vrijeme je da im vlasti poklone veću pažnju. Jedini cilj portala je da ostvare što više klikova, pa i preko lažnih vijesti, zbog čega su odgovorni za nastalu štetu.

Društvene mreže? One su takve kakve su! Nemoguće je da budu pod kontrolom, stoga je potrebno podizanje svijesti o rizicima, u smislu da sve ono što pročitate tamo ne mora značiti da je i istinito.

Nertila Maho
Nertila Maho (FOTO: Privatna arhiva)

Nertila Maho novinarka je koja već gotovo 14 godina pokriva ekonomska pitanja u Albaniji, a posljednje četiri godine radi za Monitor, jedini ekonomski magazin u Albaniji. Ranije je osam godina radila u dnevnom listu Panorama, najtiražnijim novinama u zemlji dok je dvije godine bila zaposlena na televiziji. Diplomirala je novinarstvo i magistrirala marketing (program Nebraska) na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Tirani. Aktivno piše o različitim sektorima poput turizma, energetike, tržišta osiguranja, financija …

Tekst je nastao u sklopu petog izdanja “Priča iz regije” kojeg provode makedonska Res Publica i Institut za komunikacijske studije iz Skoplja, u suradnji s partnerima iz Crne Gore (PCNEN), Hrvatske (Lupiga.Com), Kosova (Sbunker), Srbije (Ne Davimo Beograd), Bosne i Hercegovine (Analiziraj.ba) i Grčke (Macropolis), u okviru projekta "Poveži točke: poboljšane politike kroz građansko učešće", uz podršku britanske ambasade u Skoplju.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: pxfuel


Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. BEZ ČAROBNIH RJEŠENJA: Svjedočimo ekstremnoj polarizaciji društva

    21.10.2021.

    Lana Bobić

    BEZ ČAROBNIH RJEŠENJA: Svjedočimo ekstremnoj polarizaciji društva

  2. DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Nemojte misliti da vas se ne čita i ne prati

    20.10.2021.

    Zdenko Duka

    DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Nemojte misliti da vas se ne čita i ne prati

  3. OSTAVKA JEDNOG KONCEPTA: Što Božinović još uvijek radi u ministarskoj fotelji?

    12.10.2021.

    Boris Pavelić

    OSTAVKA JEDNOG KONCEPTA: Što Božinović još uvijek radi u ministarskoj fotelji?

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije