INTERVJU - ZNANSTVENIK DMITRIJ KOBAK

„Od početka sam sumnjao u službene brojeve umrlih od Covida-19“

ritn by: L.T. | 25.02.2022.
INTERVJU - ZNANSTVENIK DMITRIJ KOBAK: „Od početka sam sumnjao u službene brojeve umrlih od Covida-19“
Od početka pamdemije Covida-19 u svijetu od koronavirusa umrlo gotovo šest milijuna osoba. Takvi su, barem, službeni podaci. Međutim, u većini zemalja bilježi se visok porast smrtnosti, a brojni stručnjaci sigurni su kako je realan broj preminulih zbog posljedica koronavirusa znatno veći od tih službenih 5,95 milijuna. Jedan od njih je i Dmitrij Kobak, znanstvenik sa Sveučilišta Tübingen u Njemačkoj. Svoje procjene Kobak temelji na usporednoj analizi službenih podataka i viška smrtnosti, odnosno broja smrtnih slučajeva u odnosu na prosječnu smrtnost zabilježenu prethodnih godina. On i njegov kolega Ariel Karlinski sa Sveučilišta Jeruzalem u Izraelu, razvili su i metodologiju koju danas koriste brojne svjetske ustanove i institucije koje prate smrtnost od Covida-19.

Od početka pamdemije Covida-19 u svijetu od koronavirusa umrlo gotovo šest milijuna osoba. Takvi su, barem, službeni podaci. Međutim, u većini zemalja bilježi se visok porast smrtnosti, a brojni stručnjaci sigurni su kako je realan broj preminulih zbog posljedica koronavirusa znatno veći od tih službenih 5,95 milijuna. Jedan od njih je i Dmitrij Kobak, znanstvenik sa Sveučilišta Tübingen u Njemačkoj. Svoje procjene Kobak temelji na usporednoj analizi službenih podataka i viška smrtnosti, odnosno broja smrtnih slučajeva u odnosu na prosječnu smrtnost zabilježenu prethodnih godina. 

On i njegov kolega Ariel Karlinski sa Sveučilišta Jeruzalem u Izraelu, razvili su i metodologiju koju danas koriste brojne svjetske ustanove i institucije koje prate smrtnost od Covida-19. U suradnji s našim partnerima s Radio Karantina donosimo vam razgovor s Dmitrijem Kobakom, koji na samom početku kaže kako radi u području neurologije i da se ne bavi demografijom, niti istražuje pojave vezane uz pandemiju, ali da je od samog njenog početka posumnjao u službene brojeve, pogotovo one koji su stizali iz Rusije čije je izvještaje iz osobnih razloga pomno pratio.

„U medijima je bilo puno pokazatelja da Rusija ne prijavljuje stvarno stanje stvari, ali ipak čvrstih informacija o tome nije bilo. Istovremeno, Rusija je vrlo dobra u prijavljivanju broja ukupno preminulih, tako da se brojevi prekomjernih smrti sasvim jasno vide. Što se Covida-19 tiče, u travnju i svibnju 2020. godine još nitko nije radio detaljnije analize prijavljenih brojeva. Počelo se s analizama prekomjernih smrti u Italiji, Španjolskoj ili Engleskoj, ali nitko se nije bavio Rusijom. I onda sam ja iz radoznalosti počeo pratiti broj prekomjernih smrti u Rusiji i stupio sam u kontakt sa Arielom Karlinskim, koji je prikupljao podatke o umrlima od Covida-19 na globalnom nivou te smo počeli surađivati“, objašnjava Kobak kako je počeo svoj rad na ovu temu. 

Dmitry Kobak
Dmitrij Kobak (SCREENSHOT: YouTube)

Vrijedi primijetiti i da način na koji se bilježe smrti od Covida-19 nisu bile ni izbliza ujednačene u svim državama. Primjerice u Velikoj Britaniji se svaka smrt pacijenta koja se dogodila u periodu od 28 dana od pozitivnog testa vodila kao smrt od koronavirusa. U Nizozemskoj se brojalo samo umrle u bolnicama, s pozitivnim testom, a u susjednoj joj Belgiji i one koji su umrli u vlastitom domu i na koje se na osnovu simptoma sumnjalo da su imali koronavirus. Kobak upozorava da je upravo zbog toga vrlo problematično globalno uspoređivati podatke o smrtnosti kada razne države koriste razne kriterije.

„U nekim zemljama se testovi ne uzimaju u obzir već se samo računa sumnja da je netko imao Covid-19. Recimo, pacijent je imao kliničku sliku koja odgovara koronavirusu, ali iz tko zna kojih razloga nije testiran. To možda nije bitno danas, ali je bilo veoma bitno prije dvije godine. U svakom slučaju imamo različite kriterije. Osim toga, sada kada imamo omikron, bit će više onih koji su slučajno zaraženi koronavirusom, ali umiru iz nekih drugih razloga. Zato sada u eri omikrona prekomjerne smrti postaju ponovo vrlo važne, jer sada možda imamo prevelike procjene o broju umrlih od Covida-19 u zemljama kao što je Velika Britanija. U Rusiji se pak u obzir uzimaju samo oni s pozitivnim PCR testom, iako ima puno umrlih koji nisu testirani“, govori Kobak.

On objašnjava kako po višku smrtnosti možemo vidjeti koliko je više ljudi umrlo ove godine u odnosu na prethodne godine, što je, tumači on, objektivan pokazatelj koliko je negdje situacija uistinu lošija u usporedbi s normalnim stanjem. Dodat će kako tu spada sve, i povećan broj umrlih od Covida-19 i umrlih od drugih bolesti, s obzirom da su zdravstveni sustavi preopterećeni, ali i pad broja umrlih od nekih drugih bolesti, kao što je, primjerice, gripa, a što se događa uslijed boravka građana u krantenama i pridržavanja fizičke distance.

Testiranje
Neke zemlje nemaju dovoljno testova kako bi precizno utvrdile uzroke smrti (FOTO: HINA/Damir Senčar)

Na pitanje da li je, u slučaju da netko umre od karcinoma zato što u preopterećeno zdravstvenom sustavu nije mogao na vrijeme dobiti dijagnozu ili adekvatan zdravstveni tretman, te je preminuo, i ta smrt izazvana koronavirusom, odgovara ovako: „Da, ja bih rekao da jeste, ali to ovisi o definiciji. Ovdje je važno naglasiti da višak smrtnosti ne može razlikovati te situacije, ali ako gledamo situaciju po zemljama, uzimajući u obzir samo karakteristike jedne određene zemlje, onda možemo izvesti preciznije zaključke. Na primjer, možemo gledati države i vremenske periode za koje znamo da u to vrijeme nije bilo prenošenja zaraze ili ga je bilo ali u vrlo malom broju. Primjerice, kao u Australiji 2020. godine. Ako gledamo takve države gdje su epidemiološke mjere bile vrlo stroge, a zaraza na niskoj razini, vidjet ćemo da je višak smrtnosti drastično opao. To su 2020. godine bili Australija, Novi Zeland, Urugvaj i još neke zemlje, gdje je višak smrtnosti bio negativan, jer je pala smrtnost od drugih respiratornih bolesti kao što su gripa ili prehlada. Međutim, imamo i države gdje prekomjerne smrti vrlo konzistentno prti broj umrlih od Covida-19, kao što su Belgija ili Peru. To su države koje su imale jak val smrtnosti od koronavirusa, a višak smrtnosti ide u korak s time. Iz tjedna u tjedan. Takvi slučajevi nam potvrđuju da je Covid-19 primarni uzrok smrtnosti, a ne to što pacijenti od raka ne dobivaju tretman zbog preopterećenog zdravstva“. 

Upitan je li na koncu višak smrtnosti povezan s Covidom-19, Kobak odgovara da je to definitivno tako, jer postoji veliki broj zemalja koje nisu u stanju precizno kategorizirati razloge smrti. 

“U afričkim zemljama, prvenstveno, nije slučaj da se podaci kriju već jednostavno nema uvjeta kako bi se precizno izbrojao broj umrlih, prije svega zato što nemaju dovoljno testova. Stoga je za te zemlje, kao i za dijelove Indije, nemoguće pouzdano utvrditi broj umrlih, pa je samim time nemoguće doći i do globalno pouzdanog broja”, objašnjava naš sugovornik koji sa svojim kolegom Karlinskim smatra da je broj umrlih od koronavirusa na globalnom nivou negdje oko 1,6 puta viši o službenog broja. Pri tome ne misle da je to plod namjerne manipulacije pojedinih država, već uglavnom činjenica da neke zemlje ne mogu precizno utvrditi broj umrlih. Kobak je susjednu Srbiju izdvojio kao posebno zanimljiv slučaj, jer je tamo višak smrtnosti među najvišima na svijetu. Naime, mreža za istraživačko novinarstvo BIRN, lani je otkrila da je broj preminulih od Covida-19 u Srbiji daleko viši od službenog broja te su sve argumentirali i dokumentacijom. Srbijanske vlasti su na BIRN-ovo istraživanje kategorički demantirale da se manipuliralo brojem umrlih. 

„Imamo podatke za Srbiju za razdoblje do kraja 2021. godine. Dobro je što se ti podaci objavljuju bez velikih kašnjenja i reklo bi se da su pouzdani. Na osnovu tih podataka možemo izračunati prekomjernu smrtnost za cijelu 2020. i 2021. godinu. I tu dobivamo 750 umrlih na 100.000, što znači da je, gledano po ukupnoj prekomjernoj smrtnosti, od koronavirusa umrlo 0,75 posto cjelokupne populacije. To je drugi najveći broj umrlih na svetu, nakon Bugarske, a otprilike slično Rusiji. Broj umrlih od Covida-19 koji je Srbija službeno prijavila je četiri puta manji. Mislim da je ovo najveća razlika u Europi. Veća razlika, od oko deset puta, uočena je u Tadžikistanu, Uzbekistanu i Egiptu. U Bugarskoj je službeni broj dva puta manji, u zemljama kao što su Francuska, Njemačka ili Velika Britanija jedan ili manje od jedan. Ukoliko pogledamo dvije krivulje iz mjeseca u mjesec - broj umrlih od koronavirusa i broj prekomjernih smrti - vidimo da se one kreću paralelno“, kaže Kobak, napominjući da mu nije poznato na koji se način u Srbiji prijavljuje broj umrlih od Covida-19. 

„Ovo ukazuje da je način brojanja možda neadekvatan, da nema dovoljno testova i slično, ali moj osjećaj je da to ipak nije slučaj, jer teško da to može dovesti do ovolike razlike od četiri puta. To je prevelika razlika. U Bugarskoj je, kao što sam rekao, to dva puta i to je lakše objasniti. Sve ukazuje na teoretsku mogućnost kako se brojevima umrlih od koronavirusa svjesno manipulira. U Rusiji znamo da se to definitivno događa u pojedinim, ne u svim regijama. Primjerice, kao uzrok smrti može se navesti upala pluća, a da se ne kaže što je dovelo do te upale pluća. Kod zemalja gdje je ta razlika između službenog broja umrlih od koronavirusa i prekomjernih smrti baš toliko velika, mislim da ne postoji drugo objašnjenje nego da se radi o manipulaciji. Tadžikistan, Uzbekistan, Nikaragva, Alžir, Bjelorusija, dakle sve su to autoritarne zemlje koje se pokušavaju prikazati kao vrlo uspješne u borbi protiv pandemije. Kod tih zemalja je prilično jasno da broj prijavljenih smrti od Covida-19 nema veze s realnošću“, zaključuje Kobak. 

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: HINA/EPA/Filippo Venezia

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Ustavne vrednote u doba krize"

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. OJAČAVANJE DESNICE: Diletantizam i veliki troškovi

    13.09.2022.

    Boris Pavelić

    OJAČAVANJE DESNICE: Diletantizam i veliki troškovi

  2. POSLANICA LANE BOBIĆ: Pošto ženski život?

    03.09.2022.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Pošto ženski život?

  3. DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Što će biti s nama sutra?

    20.08.2022.

    Zdenko Duka

    DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Što će biti s nama sutra?

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije