PULMOLOG SAŠA SRIĆA

„Dio ljudi se okrenuo google-doktorima i lažnim autoritetima“

ritn by: Zdenko Duka | 30.12.2021.
PULMOLOG SAŠA SRIĆA: „Dio ljudi se okrenuo google-doktorima i lažnim autoritetima“
„Pritisak na bolnički sustav i dalje je prilično velik. U Kliničkom bolničkom centru Zagreb gdje radim u COVID-odjelu veliki broj pacijenata je i dalje na kisiku, a također i pacijenata na respiratoru. Naravno da je za očekivati da će se omikron u većem broju pojaviti i u Hrvatskoj i on će kroz 15 dana ili najkasnije mjesec dana postati dominantni korona soj u Hrvatskoj. Puno je zarazniji, a premda sadašnje informacije govore da je manje patogen pa izaziva nešto lakšu kliničku sliku, tri ili četiri puta veći broj zaraženih sigurno će imati kao posljedicu i dvostruko veći broj hospitaliziranih. Zdravstveni sustav će se naći pred još većim pritiskom tako da situacija koja je pred nama nije previše optimistična. U prilog tome ide još uvijek mali broj procijepljenih“, kaže u razgovoru za Lupigu pulmolog Saša Srića, komentirajući što možemo očekivati kada se u Hrvatskoj značajnije raširi omikron soj Covida 19.

Prije godinu dana, 27. prosinca 2020. godine počelo je cijepljenje protiv COVID-a 19 u zemljama Europske unije, tako i u Hrvatskoj. Prva cjepiva kod nas primali su umirovljenice i umirovljenici iz domova za starije. Iako je cijelu Europu tresao snažni i dosta dugotrajni val COVID-a 19, početak primjene cjepiva, proizvedenog u tada još malim količinama, pobudio je optimizam jer se očekivalo da će cjepivo postupno odagnati zarazu. Bit će potrebno cijepiti 70-ak posto populacije, smatralo se tada, i tako će se steći kolektivni imunitet na koronu. 

Danas, godinu dana poslije, u Europi gotovo da nema više klasičnih lockdowna, ali, po službenim statistikama, zarazilo se više od 285 milijuna ljudi, umrlo je u svijetu od COVID-a 19 više od 5,4 milijuna ljudi, a u Hrvatskoj 12.493 osoba (čak 3.071 na milijuna stanovnika!). Pandemiji se još ne vidi kraj, osim toga veliki dio siromašnog dijela svijeta nedovoljno je cijepljen. Zbog pojave visokozaraznog novog soja omikrona na pragu smo novog velikog petog vala koji se nekim europskim zemljama stapa s četvrtim valom korone. 

U Hrvatsku je došao, ali se (još) nije toliko proširio, iako simptomatično može biti to što posljednja dva dana i kod nas značajno raste broj zaraženih. No, relativno mali broj zaraženih omikronom ne treba zavaravati jer Hrvatska ne sekvencionira dovoljan broj uzoraka testiranih. Uzorci predviđeni za sekvencioniranje šalju se u ECDC (Europski centar za prevenciju bolesti), a prosječno vrijeme dobivanja rezultata iz ECDC-a je 21 dan. 

„Očekujemo porast omikrona u drugom tjednu siječnja. Teško je predvidjeti kada će biti vrhunac, ali očekujemo da će broj biti maksimalan krajem siječnja i početkom veljače“, kazao je ovog utorka Krunoslav Capak član znamenitog Stožera za civilnu zaštitu o očekivanjima za vrhunac novog vala.

Testiranje COVID19
Hrvatska ne sekvencionira dovoljan broj uzoraka testiranih (FOTO: HINA/EPA/Michael Reynolds)

Omikron je porijeklom s juga Afrike za kojeg se sada zna da je barem dva do tri puta zarazniji od indijskog delta soja, a taj je već dvostruko zarazniji od originalnog, wuhanskog soja. Omikron ima još jedno loše svojstvo, a to je da u velikoj mjeri zbog brojnih mutacija na tzv. spike-proteinu „zaobilazi“ imunitet koji smo stekli temeljnim cjepivom ili time što smo preboljeli prve varijante virusa.

Međutim, ima i dobro svojstvo koje budi nadu – znanstvene studije o omikronu su pokazale da osobe zaražene njime u 50 do 70 posto slučajeva imaju blaže kliničke slike od onih zaraženih deltom. Toliko ih manje treba bolničko liječenje i naravno rjeđe umiru od pandemijske bolesti. Omikron ima manju sposobnost inficiranja stanica plućnog tkiva. Pokazuje se također da booster cjepiva, odnosno treća doza, u velikoj mjeri štiti od simptoma omikrona. Ali, i ako je sama bolest blaža, ako se u kratkom roku zarazi ogroman broj ljudi, bit će ih dovoljno da prepune bolnice.

Veliki optimisti prognoziraju da bi prevlast omikrona mogla donijeti kraj pandemije jer je ta varijanta „pametnija“ i evolutivno superiornija u odnosu na deltu. Brže se širi, ali rjeđe ubija svoje domaćine. Cjepivo koje primamo rađeno je po osnovu primarnog wuhanskog soja virusa, a posebno cjepivo za delta soj koji je dominantan već gotovo godinu dana u Europi, nije izrađeno. Po znanstvenim tumačenjima cjepivo je protiv wuhaskog soja bilo učinkovito 95 posto, a nakon što je prevladao delta virus, učinkovitost cjepiva više nije bila 95 posto, već je pala na 80 posto. Dakle, 20 posto cijepljenih ili onih koji su preboljeli wuhanski soj neće razviti imunost na deltu. Protokom vremena imunost "izgubi na snazi" i s 80 posto pada na 50 posto, pa tu dođemo i do 50 posto onih koji će, kada im padne imunost od cijepljenja, oboljeti od COVID-a, ukoliko nisu primili booster dozu. A većina od 20 posto onih koji umiru od korone, a cijepili su se, stariji su ljudi koji imaju teške kronične bolesti, onkološke bolesti, koji su u velikoj mjeri imunokompromitirani i koji zbog tog svog osnovnog oboljenja, nisu vrlo vjerojatno ni razvili dovoljnu imunost nakon cijepljenja.

Što se tiče zaštite od omikrona, ovih dana je prof. dr. Zlatko Trobonjača, imunolog sa Sveučilišta u Rijeci, kazao medijima da najbolju imunost imaju one osobe koje su preboljele COVID i koje su se nakon toga cijepile. Oni su razvili tzv. "super imunost". Iza njih su oni koji su se primili booster dozu, a onda dolaze oni koji su se cijepili sa dvije doze, ali koji bi se trebali cijepiti i trećom, booster dozom, kako bi se još bolje zaštitili.

„Danska ima izraziti eksponencijalni rast zaraženih. Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanada, Australija također, iako je i tamo broj cijepljenog stanovništva vrlo visok. Hospitalizacije nasreću ne slijede tako visok rast, ali vidimo koliko je veliki rast zaraženih omikronom i hospitalizacija u Sjedinjenim Američkim Državama. Tako bi (ne)procijepljenost stanovništva mogla biti itekako bitna za broj hospitaliziranih te onih na intenzivnom liječenju. A Hrvatska je slabo procijepljena“, govori u razgovoru za Lupigu prof. dr. Vladimir Mićović, ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije.

Vladimir Mićinović
"Procijepljenost stanovništva mogla bi biti itekako bitna za broj hospitaliziranih te onih na intenzivnom liječenju" - Vladimir Mićović (FOTO: Novilist.hr)

A kakvo je stanje po pitanju hospitalizacija u proteklom periodu i postoji li još uvijek pritisak na bolnički sustav pitali smo pulmologa dr. Sašu Sriću.

„Pritisak na bolnički sustav i dalje je prilično velik. U Kliničkom bolničkom centru Zagreb gdje radim u COVID-odjelu veliki broj pacijenata je i dalje na kisiku, a također i pacijenata na respiratoru. Naravno da je za očekivati da će se omikron u većem broju pojaviti i u Hrvatskoj i on će kroz 15 dana ili najkasnije mjesec dana postati dominantni korona soj u Hrvatskoj. Puno je zarazniji, a premda sadašnje informacije govore da je manje patogen pa izaziva nešto lakšu kliničku sliku, tri ili četiri puta veći broj zaraženih sigurno će imati kao posljedicu i dvostruko veći broj hospitaliziranih. Zdravstveni sustav će se naći pred još većim pritiskom tako da situacija koja je pred nama nije previše optimistična. U prilog tome ide još uvijek mali broj procijepljenih“, rekao nam je dr. Srića. 

Kada razgovaramo o korelaciji procijepljenosti i hospitalizacije zaraženih Mićović ističe kako se u Hrvatskoj krenulo relativno kasno s booster dozama.

„U Primorsko-goranskoj županiji u kojoj je inače najviše cijepljenih u Hrvatskoj, oko 70 posto odraslih i 60 posto ukupnog stanovništva, ima tek nekih 17 posto odraslih koji su primili booster dozu. A pogotovo je kod starijih ljudi koji su u domovima pa su prvi primili cjepivo, zaštita izblijedila. Stanična imunost je vrlo važna i vidjet ćemo koliko će ona možda biti zaslužna za to da nam se bolnice ne budu punile“, kaže nam ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije. 

Saša Srića
"Premda sadašnje informacije govore da omikron izaziva nešto lakšu kliničku sliku, tri ili četiri puta veći broj zaraženih sigurno će imati kao posljedicu i dvostruko veći broj hospitaliziranih" - Saša Srića (FOTO: HINA)

Saša Srića dodat će da je struka najpozvanija u obrani od pandemije

„Struka je u više od 95 posto ujedinjena u toma što treba raditi. A jedan dio naših sugrađana prestao je vjerovati u struku i okrenuo se google-doktorima i nekim lažnim autoritetima“, primjećuje pulmolog koji, kako kaže, kao praktički vjernik pozdravlja poruke pape Franje koji cijelo vrijeme poziva na cijepljenje. 

I Mićović i Srića se nadaju, kao i svi mi, da bi i s ovim mutiranim omikron sojem moglo doći do slabljenja virulentnosti korona virusa koji bi onda mogao postati endemski. Međutim, takve sigurnosti nema, moguće su i nove mutacije tako da nitko ne zna kada će ova globalna pošast i film bez kraja stati. 

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: HINA/ik

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Hrvatska u koronakrizi"

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. ŽENA KAO SVETI INKUBATOR: Institucionalno nasilje Republike Hrvatske

    06.05.2022.

    Lana Bobić

    ŽENA KAO SVETI INKUBATOR: Institucionalno nasilje Republike Hrvatske

  2. UŠUŠKAVANJE U DESNILO: Što je danas nama Gojko Šušak?

    05.05.2022.

    Boris Pavelić

    UŠUŠKAVANJE U DESNILO: Što je danas nama Gojko Šušak?

  3. U SRBIJI NIŠTA NOVO: Dosledno na strani zla

    24.04.2022.

    Dinko Gruhonjić

    U SRBIJI NIŠTA NOVO: Dosledno na strani zla

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije