OBVEZNO CIJEPLJENJE - DA ILI NE?

Danska iskustva imunizacije

ritn by: A.B. | 26.12.2021.
OBVEZNO CIJEPLJENJE - DA ILI NE?: Danska iskustva imunizacije
Posljednji gost je Michael Bang Petersen, sveučilišni profesor politologije u danskom Aarhusu. Danska je jedna od vodećih zemalja svijeta po procijepljenosti, zbog čega su ove jeseni odlučili ukinuti sve propisane zakonske mjere protiv pandemije koronavirusa. Stoga će sugovornik tek ovlaš dotaknuti pitanje obaveznog cijepljenja, a više će govoriti o povjerenju građana prema vlasti i zdravstvenom sustavu što je ono što zapravo može efikasno zamijeniti metodu obaveznog cijepljenja. „Pratili smo kako teče proces cijepljenja i kakvo je raspoloženje građana po pitanju cjepiva u Danskoj i u drugim zemljama. Uočili smo da su ljudi u Danskoj itekako voljni cijepiti se. Najvažnije, uvidjeli smo visoku stopu cijepljenja među starijim ljudima. Cijepljeno je oko 96 posto onih preko 50 godina starosti, što znači da su zapravo svi u rizičnijim grupama cijepljeni. U cjelokupnoj populaciji stigli smo do 86, 87 posto“, navodi Petersen.

Prošlo je točno godinu dana otkako je u Hrvatskoj započeo proces cijepljenja protiv koronavirusa. Godina dana u kojoj se nadležni nisu proslavili, jer cijepljenje u Hrvatskoj je sve samo ne uspješno. Naime, u godinu dana barem s jednom dozom cijepljeno je tek 55,48 ukupnog stanovništva, odnosno 66,12 posto odraslog stanovništva, na što je utrošeno nešto više od 4,6 milijuna doza cjepiva. 

Bitka za sanjani kolektivni imunitet, za nužnom razinom procijepljenosti, po svemu je sudeći trajno izgubljena, a odgovornost za to svakako leži i na strategiji svih uključenih u njeno planiranje, pod uvjetom da se ovdje uopće može govoriti o nekom planiranju, jer dojam je kako je ono izostalo. Nadležni, prvenstveno Ministarstvo zdravstva i Hrvatski zavod za javno zdravstvo, očekivali su da je dolaskom cjepiva u Hrvatsku cijela priča zaključena. O tome govore i neke procjene, kojih ćemo se ovom prilikom podsjetiti. Primjerice ministar zdravstva Vili Beroš s početkom imunizacije govorio je kako će do lipnja biti cijepljeno 50 posto stanovništva. Također, premijer Andrej Plenković u isto je to vrijeme poručivao da će do kraja lipnja biti cijepljena već polovica građana. I voditelj Službe za epidemiologiju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Bernard Kaić, tvrdio je da će do 1. lipnja u Hrvatskoj procijepljenost biti 50 do 55 posto stanovništva. Otprilike isto to govorio je i Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. 

Kraj godine pokazao je koliko su promašili u svojim predviđanjima, jer Hrvatska je na samom dnu Europske unije po procijepljenosti, miljama daleko od prosjeka Unije koji iznosi 72,2 posto cijepljenog stanovništva. Neke zemlje Europske unije u posljednje vrijem ozbiljno razmišljaju o uvođenju obaveznog cijepljenja, poput Njemačke i Austrije koje to planiraju od veljače sljedeće godine, a predsjednica Europske komisije, Ursula von der Leyen, ovog je mjeseca izjavila kako je potrebno razmisliti o uvođenju obveznog cijepljenja unutar Europske unije. Neke su EU članice necijepljenima odlučile naplaćivati kazne. Primjerice Grčka je donijela odluku prema kojoj će sve građane starije od 60 godina koji nisu primili cjepivo protiv Covida 19 novčano kažnjavati, i to svaki mjesec. 

Vili Beroš
Prognostičar bez strategije (FOTO: HINA/PIXSELL/POOL/Robert Anić)

U Hrvatskoj bi se, javno je to već više puta objašnjeno, obavezno cijepljenje moglo omogućiti dopunom Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti koji u članku 40. već propisuje obavezno cijepljenje protiv određenih bolesti, poput tuberkuloze, dječje paralize ili zaušnjaka. Dakle, trebalo bi se među njih samo uvrstiti i Covid-19 kako bi to bilo omogućeno. O temi obaveznog cijepljenja na Lupigi smo u suradnji s našim partnerima iz Radio Karantina već pisali u nekoliko navrata, u sklopu četverodijelnog feljtona. Ono što smo vam ostali dužni je četvrti, odnosno posljednji dio teme „Obavezno cijepljenje, da ili ne?“, teme u kojoj smo donosili glasove stručnjaka iz raznih područja koji su iznosili argumente za ili protiv obaveznog cijepljenja. 

Posljednji gost je Michael Bang Petersen, sveučilišni profesor politologije u danskom Aarhusu. Danska je jedna od vodećih zemalja svijeta po procijepljenosti, zbog čega su ove jeseni odlučili ukinuti sve propisane zakonske mjere protiv pandemije koronavirusa. Stoga će sugovornik tek ovlaš dotaknuti pitanje obaveznog cijepljenja, a više će govoriti o povjerenju građana prema vlasti i zdravstvenom sustavu što je ono što zapravo može efikasno zamijeniti metodu obaveznog cijepljenja. 

„Pratili smo kako teče proces cijepljenja i kakvo je raspoloženje građana po pitanju cjepiva u Danskoj i u drugim zemljama. Uočili smo da su ljudi u Danskoj itekako voljni cijepiti se. Najvažnije, uvidjeli smo visoku stopu cijepljenja među starijim ljudima. Cijepljeno je oko 96 posto onih preko 50 godina starosti, što znači da su zapravo svi u rizičnijim grupama cijepljeni. U cjelokupnoj populaciji stigli smo do 86, 87 posto“, navodi Petersen.

On će istaknuti kako su u Danskoj ove jeseni ukinuta zakonska rješenja vezana uz panedemiju pa se svakodnevni život u Danskoj u tom smislu vratio na razinu na kakvoj je bio i prije pandemije, osim činjenice da je za ulazak u zemlju potreban negativan PCR test. Tu je, profesor sa sveučilišta u Arhusu s nama podijelio i jedno vrlo zanimljivo zapažanje. Naime, unatoč činjenici da zakonodavne obaveze više ne postoje, kaže Petersen, ljudi se i dalje ponašaju s oprezom pa kad ulaze u trgovinu još uvijek dezinficiraju ruke, kao što, primjerice, red u pekari čekaju na ulici i dalje propisno držeći distancu. Dakle, reklo bi se kako Danci i dalje poštuju pravila, iako su službeno ta pravila ukinuta. Međutim, s obzirom da je ovaj razgovor nastao prije nego li je omikron postao vodeći soj koronavirusa u Europi, stvari su se posljednjih desetak dana nešto promijenile. Danska sada ruši rekorde u broju zaraženih. I upravo na ovom primjeru vidimo koliko važnu ulogu procijepljenost ima u borbi protiv pandemije. Naime, Danska ima gotovo dva milijuna stanovnika više nego Hrvatska. I dok Hrvatska posljednjih tjedan dana u prosjeku ima oko 2.550 zaraženih dnevno, u Danskoj je dnevni broj zaraženih prosječno 12.000. No, kada pogledamo broj umrlih, on je višestruko veći u Hrvatskoj. U posljednjih sedam dana u Hrvatskoj je svakog dana od posljedica Covida 19 umrlo u prosjeku 47 osoba, dok je u Danskoj u posljednji tjedan dana zabilježeno u prosjeku 12 preminulih dnevno. Razlika u smrtnim ishodima, nažalost, vrlo je evidentna. 

Petersen u razgovoru navodi kako postoje dva puta za rješavanje pandemijske krize. 

„Jedan je put da pustite da virus protutnji kroz populaciju, ali to nije bilo ono što su danske vlasti odabrale. Dok je drugi način cijepljenje“, sumira Petersen. Kod ovog drugog puta, objašnjava, najprecizniji indikator spremnosti građana da se cijepe je razina povjerenja prema vlasti. To je pokazalo i njegovo objavljeno istraživanje na temu pandemije.

Michael Bang Petersen
"Uistinu je potrebno da vjerujete ljudima koji vam to preporučuju, kao i da vjerujete da oni znaju što rade i da to rade u vašem najboljem interesu" (FOTO: Privatni album)

„Običnim ljudima je teško razumjeti cijepljenje, to je tema koja kod mnogih izaziva anksioznost jer im se ubrizgava nešto što kratkoročno može izazvati neke neželjene efekte, iako će dugoročno biti korisno. Kako biste savladali tu anksioznost uistinu je potrebno da vjerujete ljudima koji vam to preporučuju, kao i da vjerujete da oni znaju što rade i da to rade u vašem najboljem interesu“, kaže Petersen, napominjući jednu vrlo važnu stvar. Naime, povjerenje u vladu i povjerenje u zdravstvene vlasti su dva različita koncepta. Barem je to tako u razvijenim državama.

„Čini s da je povjerenje u zdravstvene vlasti bolji indikator nego povjerenje u vladu. Osim toga, ova dva tipa povjerenja kreću se različitim putanjama. Povjerenje u zdravstvo je uvijek bilo visoko, dok je povjerenje u vladu opadalo kako je pandemija odmicala, tako da su intenzivirana politička prepucavanja. Znači da je nezadovoljstvo građana više usmjereno na vladu nego na zdravstvo“, tvrdi Petersen.

Prema njegovom istraživanju, koje je obuhvatilo osam zemalja, pokazalo se kako je povjerenje građana u vlasti i zdravstvo najslabije u Mađarskoj. A to se povjerenje vezuje uz činjenicu da vlasti moraju slati transparentne poruke, čak i onda kada će one biti neugodno percipirane kod javnosti. 

„Vlast mora imati povjerenje u građane, treba im vjerovati da će znati prihvatiti istinu, čak i kada je ta istina neugodna. Mislim da je vlast u Danskoj na početku pandemije zauzela stav da ne smije biti previše iskrena kako ne bi stvarala paniku zbog onoga što će se dogoditi. Ali onda su promijenili strategiju i rekli - ovo je neugodna istina o onome što nas čeka ako ne promijenimo svoje ponašanje. A vidjeli smo i sličnu zabrinutost oko toga hoće li se ljudi moći suočiti s istinom u vezi s cijepljenjem i ne preuveličavati strah od potencijalnih neželjenih efekata i reći - ma nema veze, ne bojim se, bit će sve u redu. A mi smo zastupali stav i vidjeli u istraživanjima da, s jedne strane, ukoliko navedete negativne karakteristike cjepiva i kažete da nisu sva cjepiva podjednako efikasna, time proizvodite neizvjesnost, dok s druge strane održavate povjerenje u institucije. Kada zdravstvene vlasti komuniciraju na transparentan način i ljudima jasno kažu kakvim podacima raspolažu, makar to nije uvijek ugodno čuti, onda im ljudi i više vjeruju. A političari i vlast često umjesto toga vole davati neka neodređena uvjeravanja tipa, ništa vi ne brinite, sve će biti u redu. E, ali ako krenete tim putem, onda stvarate sumnje, ljudi počnu misliti da nešto skrivate i gubite njihovo povjerenje“, zaključuje Petersen. 

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: HINA/EPA/Ramon van Flymen

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Hrvatska u koronakrizi"

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. ŽENA KAO SVETI INKUBATOR: Institucionalno nasilje Republike Hrvatske

    06.05.2022.

    Lana Bobić

    ŽENA KAO SVETI INKUBATOR: Institucionalno nasilje Republike Hrvatske

  2. UŠUŠKAVANJE U DESNILO: Što je danas nama Gojko Šušak?

    05.05.2022.

    Boris Pavelić

    UŠUŠKAVANJE U DESNILO: Što je danas nama Gojko Šušak?

  3. U SRBIJI NIŠTA NOVO: Dosledno na strani zla

    24.04.2022.

    Dinko Gruhonjić

    U SRBIJI NIŠTA NOVO: Dosledno na strani zla

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije