OGLASILA SE SARAJEVSKA AKADEMIJA: „Oštro ćemo sankcionirati seksualno uznemiravanje“

OGLASILA SE SARAJEVSKA AKADEMIJA: „Oštro ćemo sankcionirati seksualno uznemiravanje“

Već dugi niz godina svojevrsna je javna tajna da su mnoge studentice Akademije scenskih umjetnosti u Sarajevu žrtve seksualnog zlostavljanja i uznemiravanja, a da su počinitelji njihovi profesori. Međutim, ova priča jučer je prestala biti javnom tajnom, već nešto o čemu se govori. Nakon slučaja Mike Aleksića na Facebook stranici objavljeno je na desetke svjedočanstava glumica iz cijele regije koje su bile žrtve seksualnog uznemiravanja. Najviše svjedočanstava stiglo je iz Sarajeva. U njima se posebno apostrofira osobu koja zbog svojih (ne)djela nikad nije sankcionirana, nego je, naprotiv, nagrađena visokom pozicijom na Akademiji. Upravo na nereagiranje Akademije požalilo se više glumica u svojim svjedočanstvima. Stoga je teško povjerovati da nadležni na Akademiji nisu znali za predatora u svojim redovima te da su tek sada, kada su svjedočanstva nezaustavljivo prodrla u javnost, odlučili reagirati.
NAKON ISTUPA MILENE RADULOVIĆ: Glumice iz cijele regije dijele svoje ispovijesti o seksualnom uznemiravanju

NAKON ISTUPA MILENE RADULOVIĆ: Glumice iz cijele regije dijele svoje ispovijesti o seksualnom uznemiravanju

Brojna traumatična iskustva žena koje su bile žrtve seksualnog uznemiravanja i zlostavljanja od noćas ne prestaju pristizati na Facebook stranicu koja je pokrenuta nakon što se u javnosti doznalo da je policija privela režisera i vlasnika poznate glumačke škole, Miroslava Miku Aleksića. Naime, protiv Aleksića je posljednjih dana iznesen niz optužbi za seksualno zlostavljanje i uznemiravanje, o čemu je javno progovorila i mlada glumica Milena Radulović. „Šest godina sam bila u školi Mike Aleksića kada me je silovao. Imala sam 17 godina. To se nije dogodilo jednom. Ponavljalo se“, ispovijest je ove glumice. Mnoge je ovo potaknulo da izbace iz sebe svoje traume. „Redatelj mi je otvoreno rekao da ću dobiti ulogu, ako ja isto tako učinim nešto lijepo za njega. Dok je to govorio, stavio mi je ruku na bedro, a kad sam je sklonila i otvoreno rekla da ne mislim spavat s njim za ulogu, rekao je da sam si upravo zabetonirala karijeru u cijeloj regiji.”
ZAGREB PRIDE: Nasilnička banda u zagrebačkim parkovima serijski napada gay ljude

ZAGREB PRIDE: Nasilnička banda u zagrebačkim parkovima serijski napada gay ljude

Zagrebačkim parkovima, tvrde iz udruženja "Zagreb Pride", "već mjesecima hara homofobna banda koja mlati i pali gejeve". U tako naslovljenom priopćenju za javnost upozoravaju na "nove okolnosti napada na gej muškarca/e u Zagrebu". Zagreb Pride u priopćenju navodi da "okolnosti tri zločina iz mržnje, od čega za dva postoje neposredni svjedoci, ukazuju da u najmanje dva zagrebačka javna okupljališta za gej muškarce operira naoružana i organizirana skupina desničarskih homofobnih bandita koji napadaju gej muškarce, pojedince i fizički slabije od sebe". Ističu kako sve upućuje da je riječ o serijskim, organiziranim i planiranim napadima. "Ovo su i napadi na cijelu LGBTIQ zajednicu Zagreba i Hrvatske, nezabilježeni zadnjih desetljeća! Od policije tražimo da zaštite sve javne prostore u Zagrebu koji pripadaju svim građanima", navodi se u njihovom priopćenju.
PLATFORMA MRŽNJE I TEORIJA UROTE: Što je Parler i zašto je trenutno ta društvena mreža ugašena

PLATFORMA MRŽNJE I TEORIJA UROTE: Što je Parler i zašto je trenutno ta društvena mreža ugašena

U sjeni rasprava o izgonu američkog predsjednika Donalda Trumpa s Twittera i Facebooka, ispod radara većine domaćih medija prošla je vijest kako je Parler, platforma konzervativne misli također dobila svojevrsni izgon iz bespuća interneta i trenutno nije u funkciji. Radi se o američkoj mikroblogerskoj društvenoj mreži koja je lansirana još 2018. godine. Parler je već odavno okarakteriziran kao alternativa Twitteru i Facebooku te je uglavnom privlačio korisnike konzervativnijih svjetonazora te “prebjege„ s Twittera koji su, zbog Twitterove politike moderiranja upitnog sadržaja, dobili zabranu korištenja platforme. Ima široku bazu pobornika američkog predsjednika Trumpa, pripadnika ekstremne desnice i takozvanog “alt-right„ pokreta, a ne oskudijeva ni teorijama urote, kao ni antisemitskim, anti-muslimanskim te mizoginim sadržajem. "Ekipo, čekam vas tamo", vapio je Vice John Batarelo prije dva mjeseca.
SLUČAJ DEMONTAŽA: Porazno je što Plenković misli da je 100 posto u pravu

SLUČAJ DEMONTAŽA: Porazno je što Plenković misli da je 100 posto u pravu

Vlastima smeta opće mišljenje koje se nameće da se katastrofa na Baniji brže pa i kvalitetnije, barem na početku, rješavala s privatnim i nevladinim humanitarnim inicijativama i organizacijama, a sporije i neefikasnije putem vladajućih tijela (kakvo je nakon šest dana sastavljeni Stožer civilne zaštite) te putem Hrvatskog crvenog križa i robnih rezervi. Jednako tako ih je smetao i mogući zaključak zašto je to tako, a taj bi mogao biti da je država slabo organizirana i slabo efikasna i, još važnije, da građani sve manje vjeruju vladajućim tijelima i institucijama, tako i državi. I opet, zašto je to tako? Pa zbog iskustava koje smo stjecali godinama i pratili afere. I u Crvenom križu, i u robnim rezervama, ma gdje ih sve nije bilo? Svaka velika nevolja ovdje je prilika i za veliku korupciju, bilo da se obnavljaju kuće srušene u ratu, bilo da su srušene u velikom potresu.
IZJAVA TJEDNA: „Mediji pokušavaju srušiti HDZ, a to se vidi jer Banovinu zovu Banija“

IZJAVA TJEDNA: „Mediji pokušavaju srušiti HDZ, a to se vidi jer Banovinu zovu Banija“

Tjedan je tek počeo, a mi već imamo izjavu tjedna #banija. Njena autorica je članica Središnjeg odbora HDZ-a i potpredsjednica Europske komisije za demografiju i demokraciju, Dubravka Šuica #banija.„Mediji pokušavaju srušiti HDZ, a to se vidi iz toga što Banovinu zovu Banija“, nepogrešivo je targetirala neprijatelje Šuica na virtualnom sastanku predsjedništva HDZ-a #banija. Kako piše N1, cijeli sastanak prošao je u napadačkom tonu prema medijima, pa je zaključeno da su se mediji udružili s ljevicom i radikalnom desnicom s tvrdnjama kako je država loše reagirala nakon razornog potresa koji je pogodio Baniju #banija. A sve s ciljem kako bi umanjili ulogu vlade u pomoći Baniji te naštetili HDZ-u i vladi #banija. Istovremeno mediji koji pišu/govore Banija mogu se nabrojati na prste #banija. Stoga je nevjerojatno čuti da Banija toliko para uši tankoćutnim HDZ-ovcima koji su se usredotočili da slučaju tko će reći Banovnina, a tko Banija #banija.
IGNORIRANJE ŽRTAVA: Odbili postavljanje spomen obilježja lokalnim Židovima koje su pobile ustaše i nacisti

IGNORIRANJE ŽRTAVA: Odbili postavljanje spomen obilježja lokalnim Židovima koje su pobile ustaše i nacisti

HDZ-ova vladajuća garnitura Općinskog vijeća Jakovlje, mjesta nedaleko Zagreba, koncem protekle godine odbila je inicijativu za postavljanje simboličnog spomen obilježja tamošnjim Židovima koji su ubijeni u Drugom svjetskom ratu. Prijedlog za obilježavanje stradanja domaćih Židova, odnosno postavljanje takozvanog Stolpersteina ili, na hrvatskom, kamena spoticanja, pokrenula je Proksima – udruga za edukaciju i razvoj. "Prema podacima ni jedno od troje ubijene djece nije imalo prebivalište u Općini Jakovlje za vrijeme Drugog svjetskog rata kada su postali žrtve totalitarnog režima", hladno je konstatirano u Odluci koju potpisuje Marijan Capek, inače predsjednik HDZ-a Jakovlje. Odluka je zanimljiva i zbog spomenute formulacije u kojoj se navodi da su Spitzerovi ubijeni od strane "totalitarnih režima", čime se vješto izbjeglo reći da su za njihovu smrt krive ustaše i nacistički režim.
MALA RETROSPEKTIVA: Što ste protekle godine najviše čitali na Lupigi?

MALA RETROSPEKTIVA: Što ste protekle godine najviše čitali na Lupigi?

Godina kakva se, ostaje nam nadati se, više neće ponoviti, napokon je iza nas. Pored pandemije koronavirusa koja je zatvorila svijet i još uvijek ga drži zatvorenim, Hrvatsku su pogodila i dva snažna potresa. Upravo te dvije teme obilježile su i proteklu godinu na Lupigi, pa je tako u pregledu onoga što ste na našim stranicama najviše čitali 2020. godine gotovo polovica od 20 tekstova govori o pandemiji i potresu. Za vas smo napravili malu retrospektivu onoga što ste posebno primijetili na Lupigi 2020. godine - od najzapaženijih reportaža, izvještaja i intervjua, preko kolumni i komentara, pa sve do najviđenijh književnih i filmskih prikaza u našim rubrikama "Čitali smo" i "Gledali smo". Dakle, evo što vam je sve prošle godine „upalo u oči“ na našim stranicama.
POVIJESNA PRESUDA: Konzervativni Vigilare kriv za diskriminaciju i uznemiravanje LGBTIQ osoba

POVIJESNA PRESUDA: Konzervativni Vigilare kriv za diskriminaciju i uznemiravanje LGBTIQ osoba

Homofobna kampanja udruge Vigilare „Stop homo-propagandi državne televizije. Zaustavimo fake-duge, zaštitimo djecu i obitelj!“ potaknula je udrugu Dugine obitelji da pokrene sudsku tužbu protiv Vigilarea zbog diskriminacije, poticanja na diskriminaciju i uznemiravanje LGBTIQ osoba i njihovih obitelji. Glavna rasprava održana je krajem studenog na zagrebačkom Županijskom sudu, a udruga Vigilare je danas proglašena krivom. Presudom se nalaže Vigilareu da u roku osam dana ukloni sav diskriminirajući sadržaj koji je iznijela na web stranici svoje kampanje fake-duga.vigilare.org te joj se zabranjuje daljnje objavljivanje i korištenje sadržaja koji „na bilo koji način diskriminira, potiče na diskriminaciju i uznemirava LGBTIQ osobe, njihove obitelji i djecu“. Povijesna presuda u hrvatskim okvirima, na koju Vigilare ima pravo žalbe Vrhovnom sudu, važna je i iz razloga jer jasno objašnjava što je to sloboda govora i što to ona nije.
ANALIZA STANJA U SVIJETU: Legalnost pobačaja pokazuje gdje žene mogu same upravljati svojim životima

ANALIZA STANJA U SVIJETU: Legalnost pobačaja pokazuje gdje žene mogu same upravljati svojim životima

“Odrasla sam u patrijarhalnom društvu u kojem je žena bila i vjerojatno još uvijek jest drugorazredno biće. Žena je uvijek kriva i kritizirana. Biti ženom je na neki način sramota. Ne znam kako bih to bolje formulirala. Za mene je to teška tema” - ovo je proljetos izjavila fotografkinja Tatsiana Tkachova iz Bjelorusije, dobitnica prestižne nagrade World Press Photo u kategoriji Portreti, priče za 2020. godinu. U seriji fotografija "Između zakona i srama" Tkachova donosi portrete žena koje su pobacile. U Bjelorusiji je pobačaj na zahtjev do 12. tjedna legalan, ali i pored toga na ženama koje se podvrgnu prekidu trudnoće ostaje velika stigma. Zbog toga se na fotografijama Tkachove ženama ne vide lica, a imena su im promijenjena. Kad se ovako osjećaju žene u zemljama gdje je abortus legalan kakvu li tek stigmu osjećaju tamo gdje nije. Sigurni prekid trudnoće je pravo na život žene, njezinu slobodu, privatnost i jednakost.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. ZAMOR OD DEMOKRACIJE: Baršun iz studenog 1989. godine nakon 35 godina izgleda kao grubo sukno

    20.11.2024.

    Sofija Kordić

    ZAMOR OD DEMOKRACIJE: Baršun iz studenog 1989. godine nakon 35 godina izgleda kao grubo sukno

  2. POSLANICA LANE BOBIĆ: Snažni dečki

    18.11.2024.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Snažni dečki

  3. BURE BARUTA: Kako su nam mučkim faulom s leđa polomili noge

    16.11.2024.

    Ahmed Burić

    BURE BARUTA: Kako su nam mučkim faulom s leđa polomili noge

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije