SLOVENIJA U DUBOKOM GLIBU: Suludi pohod Janeza Janše na medije

SLOVENIJA U DUBOKOM GLIBU: Suludi pohod Janeza Janše na medije

Premijer Janez Janša, poznat po svojoj strasti za tvitanjem, od septembra do danas posvetio je Slovenskoj tiskovnoj agenciji niz twitova - u rasponu od šikaniranja do otvorenog vređanja i omalovažavanja. Ako izaberemo samo najslikovitije Janšine tvitove, onda možemo da vidimo kako je agencijske vesti premijer nazivao „maloumnim refleksom“, „planskim rušenjem napora lekara i odgovorne većine Slovenaca da zaustave zarazu“, „promocijom kršitelja epidemioloških mera“, a urednike STA nazvao je „rušiteljima preporuka protiv virusa“. Kada je sredinom oktobra urednik desno orijentisanog nedeljnika Demokracija tvitnuo da prilog Slovenske tiskovne agencije o izgradnji dalekovoda kome su prisustvovali Janša i Viktor Orban ima manji broj reči od priloga o novom albumu popularnog slovenačkog repera Zlatana Čordića - Zlatka, premijer se konačno do kraja razljutio tvitnuvši: „STA je nacionalna sramota, eklatantna zloupotreba imena koje nosi“.
UMRO JE GISCARD D'ESTAING: Strasno sam navijao za njegovog socijalističkog protivnika, ali sam ga svejedno poštovao

UMRO JE GISCARD D'ESTAING: Strasno sam navijao za njegovog socijalističkog protivnika, ali sam ga svejedno poštovao

Umro je nekadašnji francuski predsjednik Valéry Giscard d'Estaing. Doživio 94. godine. Izabran je za predsjednika Francuske 1974. i ostao na vlasti do 1981. godine. Tada sam studirao u Parizu, strasno navijao za njegovog socijalističkog protivnika, Françoisa Mitterranda, ali sam svejedno poštovao Giscard d'Estainga. Ali, neću sada o njegovoj političkoj aktivnosti, nego bih da ispričam jednu, rekao bih ilustrativnu, anegdotu. Pročitao sam u nekim bulevarskim novinama da su dan nakon izbora Giscard d'Estainga za predsjednika Francuske revizori zaustavili njegovog sina u podzemnoj željeznici. Nije imao kartu, revizori mu naplatili globu, popularni satirični list Okovani patak (poznat po svojoj ubojitoj kritici svake vlasti) pravio cirkus, izvrgao ruglu „plemićko dostojanstvo” novog predsjednika i njegove obitelji.
ONDA GLEDAJ LAFČINO – TO JE „JABUKA“: Ekipa u pet dana skupila lovu za spas kultnog kluba

ONDA GLEDAJ LAFČINO – TO JE „JABUKA“: Ekipa u pet dana skupila lovu za spas kultnog kluba

Kako se učas skupila neformalna inicijativa „Ne damo Jabuku“, tako se učas i ispunio cilj crowdfunding kampanje koja je pokrenuta kako bi se pokušao spasiti kultni zagrebački klub „Jabuka“. Podsjetimo, u pohodu gradskih vlasti na dio zagrebačke kulturne scene 20. listopada na dobro poznatoj adresi, Jabukovac 28, dovršena je deložacija Jabuke, kluba u kojem su „odrasle“ generacije i generacije. S ovakvim rezultatima kampanje danas su izgledi za uspjeh ipak ponešto veći nego ranije jer je zahvaljujući ovim sredstvima ekipa sastavljena od fanova Jabuke, bez sudjelovanja dosadašnjeg vodstva kluba, sada u mogućnosti poslati solidnu ponudu na javni natječaj za zakup kluba, a zadnji rok za slanje ponude je danas. Oni koji žele biti dio ove potencijalno vrlo velike priče mogu donirati još danas. Svakako ćemo s velikim zanimanjem iščekivati rezultate natječaja.
KOMENTAR IVE ANIĆA: Nacija potpuno izluđena kontradiktornostima

KOMENTAR IVE ANIĆA: Nacija potpuno izluđena kontradiktornostima

Koronavirus je, ne zaboravimo, bolest s tisuću lica. Iskusio sam je i sam, i vjerujte mi – nije nimalo ugodna. Virus je podmukao, ne otkriva odmah svoje pravo lice, tek nakon deset dana pokazao mi je jasno da je tu, u mom tijelu. Psihičke posljedice i strah koji je normalan i ljudski, tada su, vjerujte mi, možda i jače nego sama bolest. Jer si svjestan kako se sve u vrlo malo vremena može promijeniti, i kako i nakon deset dana u kojima si uvjeren da je to samo malo „jača gripa“, možeš završiti na respiratoru. Nositi se s tim mislim nije lagano, niti je ugodno, kao što se s tom spoznajom nije lako nositi i ako si potpuno zdrav i neokrznut virusom. No, najstrašniji je osjećaj stigme. Kao i osjećaj da ste nekoga bližnjega ili nekoga potpuno nepoznatoga mogli zaraziti i time životno ugroziti. A bolna je spoznaja da ni u svim ovim epidemiološkim mjerama nismo svi jednaki.
ŽIVOT NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: Svaka deseta srednjoškolka u Hrvatskoj bila je izložena seksualnim ucjenama

ŽIVOT NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: Svaka deseta srednjoškolka u Hrvatskoj bila je izložena seksualnim ucjenama

Nemoguće je ne zapitati se kakvi to ljudi rade u hrvatskom obrazovanju nakon što je CESI “servirao” još jednu poražavajuću statistiku prema kojoj samo 26 posto nastavnika i nastavnica smatra da je nasilje u adolescentskim vezama ozbiljan problem, dok je samo 27 posto njih uključeno u neke preventivne aktivnosti. Uzrok u činjenici da digitalno nasilje najviše pogađa djevojke Nataša Bijelić vidi u duboko ukorijenjenoj rodnoj neravnopravnosti gdje društvene norme, rodni stereotipi i predrasude te prevladavajući stavovi još uvijek rodno uvjetovano nasilje normaliziraju (npr. „dečki su dečki“ tj. normalno je da dečki seksualno komentiraju izgled djevojaka) ili romantiziraju (npr. tko se tuče taj se voli) ili pak umanjuju (npr. nasilje u adolescentskim vezama su dječje svađe). Sociolog Krešimir Krolo ističe i kako je problem to što odgajamo generacije s mišljenjem da su žene drugotne.
BOMBARDIRANJE SPLITA: Zašto je potrebno braniti pomorsko dobro od nasrtaja investitora?

BOMBARDIRANJE SPLITA: Zašto je potrebno braniti pomorsko dobro od nasrtaja investitora?

Dok se sudovalo, uslijed nebrige i neprimjerenog korištenja, zgrada je vidno propala. Sada se poneki sugrađani pitaju zašto je uopće vrijedi čuvati. Čini se kako je namjera "masterminda/ova" cjelokupne operacije bila upravo to: da izgrađeno propadne toliko da izgleda bezvrijedno. Tada se lakše može reći kako zaštita nema smisla, a onda mirne duše pronaći povoljnog koncesionara. Slično kao što je, recimo, svršio nekadašnji Hotel Ambasador s kino dvoranom. U natječaju je bio zaštićen dobar dio zgrade, a onda kasnije ipak nije - zaštita je misteriozno isparila pa je napravljen veći, ljepši i bolji (samo) hotel. Radi svega navedenoga, vrijedi se ukratko podsjetiti zašto bi ovaj sklop zgrada bio vrijedan čuvanja, osim zbog svojih urbanističkih i arhitektonskih vrijednosti. Problem mlade graditeljske baštine je što se ona ne prepoznaje na prvi pogled, naročito kada je u zapuštenom stanju i kada još imamo na životu njene fasadere.
IZJAVA TJEDNA: U crkve dolaze ljudi koji i inače dolaze, a u kafiće ne

IZJAVA TJEDNA: U crkve dolaze ljudi koji i inače dolaze, a u kafiće ne

Tjedan nije pošteno ni započeo, a mi već imamo izjavu tjedna. Njen ponosni vlasnik je zamjenik načelnika Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske, Damir Trut, a izrekao ju je u emisiji Hrvatskog radija „U mreži Prvog“. Komentirajući nove epidemiološke mjere prema kojima u crkvama smije biti prisutno 25 osoba istovremeno, dok su zatvoreni ugostiteljski objekti, Damir Trut je dao fascinantno i potpuno logično objašnjenje: „Lokali su prostor u koji se svi slijevaju s različitih strana, a u crkvu dolaze ljudi koji inače dolaze i koji se poznaju. Više je kretanja u lokalima i ljudi se ne poznaju“.
IVO ANDRIĆ: „Jedan novembar“

IVO ANDRIĆ: „Jedan novembar“

Iza nas je mjesec novembar s kojim su nam stigle studen i magla. Prava je prilika da se s njime oprostimo uz sjajnu pjesmu Ive Andrića „Jedan novembar“. Pjesmu je Andrić napisao 1918. godine, a na ovom mjestu kazivat će vam je Ivan Marinković. Inače, Andrić je kao mladić intenzivno pisao poeziju. Već kao devetnaestogodišnjak u Bosanskoj vili objavio je stihove u prozi „U sumrak“ i „Blaga i dobra mesečina“. Iste godine kada je napisao „Jedan novembar“ u Zagrebu mu je objavljena prva zbirka stihova u prozi „Ex Ponto“, a dvije godine kasnije u Beogradu mu je tiskana i zbirka „Nemiri“. Andrićeva lirika koja za njegovog života nije bila sabrana u knjigama objavljena je 1976. godine s naslovom „Šta sanjam i šta mi se događa“. Na kraju ovog YouTube videa možete čuti i glas samog Ive Andrića dok čita dio svoje priče "Lica".
POLICIJSKI SINDIKAT: Pijani državni tajnik prijetio policajcima smrću. Pušten na intervenciju s ministarske razine

POLICIJSKI SINDIKAT: Pijani državni tajnik prijetio policajcima smrću. Pušten na intervenciju s ministarske razine

Galamili su i razbijali čaše, vrijeđali su i ponižavali policajce koji su došli na poziv vlasnika ugostiteljskog objekta - navodi Nacionalni sindikat policije detalje incidenta u Vukovaru, gdje su zbog kršenja epidemioloških mjera privedeni pa pušteni državni tajnik iz ministarstva branitelja Stjepan Sučić te ravnatelj Javne ustanove "Memorijalni centar Domovinskog rata" Krunoslav Šeremet. "U prostorijama policijske postaje Vukovar, visoki dužnosnik Vlade, po našim saznanjima zaprimljenim od kolega, jednom policajcu psovao je majku četničku te je prijetio policajcima da će otići kući po oružje i sve ih ubiti", stoji u priopćenju sindikata u kojem se tvrdi da se događaj pokušava zataškati i iskriviti, što oni nikako neće dopustiti. Također, navode kako je dvojac pušten "na intervenciju koja je navodno došla sa razine ministara iz Vlade Republike Hrvatske".
VRPCA: Pročitajte priču koja je nagrađena „Bugojanskom vazom“

VRPCA: Pročitajte priču koja je nagrađena „Bugojanskom vazom“

Priča „Vrpca“ koju potpisuje Ervin Mujabašić u jakoj je konkurenciji osvojila nagradu na natječaju za najbolju kratku priču/pripovijetku „Bugojanska vaza“. Na natječaj su pristigle 63 priče, a o najboljoj je odlučivao tročlani žiri – književnica Magdalena Blažević, pisac Darko Cvijetić i profesor književnosti tuzlanskog univerziteta Nedžad Ibrahimović. Pobjedniku je nagrada uručena u Umjetničkoj galeriji Kulturno-sportskog centra Bugojno, a nagrada se sastoji od novčanog iznosa od 1.500 KM te replike glinene posude, takozvane „Bugojanske vaze“ po kojoj je nagrada i dobila ime. Radi se o najstarijem tragu pismenosti na području Bosne i Hercegovine koji datira iz 6. stoljeća prije nove ere. Vaza je pronađena na lokalitetu Pod, prapovijesnom gradinskom naselju izuzetno bogatom arheološkom nalazima, koje je Povjerenstvo za nacionalne spomenike BiH proglasilo nacionalnim spomenikom.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. ZAMOR OD DEMOKRACIJE: Baršun iz studenog 1989. godine nakon 35 godina izgleda kao grubo sukno

    20.11.2024.

    Sofija Kordić

    ZAMOR OD DEMOKRACIJE: Baršun iz studenog 1989. godine nakon 35 godina izgleda kao grubo sukno

  2. POSLANICA LANE BOBIĆ: Snažni dečki

    18.11.2024.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Snažni dečki

  3. BURE BARUTA: Kako su nam mučkim faulom s leđa polomili noge

    16.11.2024.

    Ahmed Burić

    BURE BARUTA: Kako su nam mučkim faulom s leđa polomili noge

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije