I OPET SMO MEĐU NAJNESPOSOBNIJIMA U EU: Imamo veliki broj onih koji bi se cijepili, ali nemaju s čime

I OPET SMO MEĐU NAJNESPOSOBNIJIMA U EU: Imamo veliki broj onih koji bi se cijepili, ali nemaju s čime

Kao i u skoro svemu drugome, tako je i u sadašnjoj razini procijepljenosti Hrvatska među najlošijima u EU. Prema broju primljenih cjepiva u pojedinim državama na 100 stanovnika, u Danskoj je primljeno 18 doza, u Španjolskoj 16, Poljskoj, Italiji, Francuskoj i Njemačkoj nešto više do 15. Da ne govorimo o Mađarskoj koja cijepi i s ruskim i kineskim cjepivom pa raspolaže s ukupno 27 doza na 100 stanovnika. Lošije od Hrvatske (nešto više od 10 doza na 100 stanovnika) samo su Latvija i Bugarska koje su zaprimile oko 6 doza na 100 stanovnika. Na samom početku cijepljenja, kad se nisu ni izdaleka očekivali ovakvi i slični problemi u proizvodnji i dostavi cjepiva za Europu, cilj Hrvatske je bio da do početka ljeta maksimalno procijepi stanovništvo (svakako više od 50 posto odraslih) kako bi mogli imati sigurnu turističku ljetnu sezonu. Jasno je sada da se to neće moći postići.
SRBIJA I „VAKCINA-TURIZAM“: Ovdje će cjepiva biti za bacanje. Bukvalno!

SRBIJA I „VAKCINA-TURIZAM“: Ovdje će cjepiva biti za bacanje. Bukvalno!

Srbija je prva u Evropi i sedma u svetu po stopi pune vakcinacije! Ali sudeći po poslednjim potezima vlasti, došlo je do zastoja. Nakon svih čuda koja smo videli poslednjih nekoliko decenija, došao je red na pelcturizam. Kontradiktorne izjave i postupci od početka epidemije, pogotovo ono što je dolazilo iz kriznog štaba, izazvali su sumnju u narodu i otvorili prostor teoretičarima zavere. Pritom su troškovi uvoza vakcina nepoznati. Pitanje je da li će se potražnja za vakcinacijom oporaviti. Na najpopularnijem izletištu Adi Ciganliji i centralnim beogradskim ulicama se proteklog vikenda na svakom koraku mogao čuti makedonski, kao i drugi balkanski jezici i narečja. Vakcinisalo se 22.000 stranaca, što je verovatno jedinstven slučaj na svetu. Solidarnost u regionu? Kako je došlo do toga?
POHVALA KUKAVIČLUKU: Bolje grob nego rob?

POHVALA KUKAVIČLUKU: Bolje grob nego rob?

Prije točno 80 godina započeo je zadnji čin povijesti prve Jugoslavije. Povijesno karakteristično radilo se o smjesi urote (domaće i strane), vojnoga puča i (organizirano/nesputanoga) izljeva narodnoga nezadovoljstva. Izazvalo je to niz demonstracija podrške, osim (daleko najvećih) u Beogradu, i u Zagrebu, Cetinju, Podgorici, Splitu, Skopju i Kragujevcu. Parole su bile očekivane u danim okolnostima: „Živela narodna vlada!", „Živela narodna vojska!", „Vojska s narodom!", „Tražimo demokratska narodna prava!", „Amnestija za političke osuđenike!" ... I sve bi to bio tek dio učestaloga demokratizacijskog folklora tadašnje (neokupirane) Evrope da sve te pokliče nije, za desetljeća, prekrila parola svih parola, katastrofalno osnažena ratom koji je uskoro uslijedio: „Bolje rat nego pakt! Bolje grob nego rob!“ Ove parole povezuju dugim lukom moraliziranja modernu političku akciju s dalekom tradicijom „narodnoga junaštva“.
DAJ BOŽE ZDRAVLJA: Od „korona free destinacije“ do neslavnog rekorda

DAJ BOŽE ZDRAVLJA: Od „korona free destinacije“ do neslavnog rekorda

Svojevremeno je mega - popularna regionalna zvijezda Lepa Brena, u jednoj od svojih pjesama pjevala “Daj, Bože, zdravlja i radosti”. Iako je od ovog hita prošlo više od tri decenije, ovaj refren, danas je, posebno aktuelan. Malo je parametara po kojim se država koja ima tek nešto više od pola miliona stanovnika može mjeriti sa višestruko mnogoljudnijim državama. To svaki uspjeh crnogorskih stanovnika, uključujući sportiste, koji svojim postignućima stanu uz rame sa najboljima u svijetu, čini još većim i vrjednijim poštovanja. U posljednjih nekoliko mjeseci, Crna Gora, ovaj put nažalost, a ne na čast, obara brojne rekorde, što regionalne a što svjetske, kada je broj oboljelih od koronavirusa u pitanju. Sredinom prošle godine, prethodna Vlada, je nakon što je proglašen kraj epidemije, jer približno mjesec dana nije bio zabilježen ni jedan novi slučaj obolijevanja od korone, povela kampanju pod sloganom „korona free“ destinacija.
SVE VIŠE SLUČAJEVA SAMOOZLJEĐIVANJA: „Djeca i mladi nisu dobro“

SVE VIŠE SLUČAJEVA SAMOOZLJEĐIVANJA: „Djeca i mladi nisu dobro“

„Ono što se trenutačno događa u mojoj praksi jest da nekoliko puta kroz tjedan, i tako već nekoliko mjeseci, imam pozive roditelja čija djeca se ozbiljno samoozljeđuju, ne odlaze u školu, govore o izrazito visokoj razini strahova, zabrinutosti, kao i o bezvoljnosti i gubitku interesa za aktivnosti kojima su se ranije veselila“, započinje za naš portal Sena Puhovski, klinička psihologinja i psihoterapeutkinja te predsjednica Zagrebačkog psihološkog društva koja je u svom dugogodišnjem radu posebnu pozornost posvetila djeci i mladima te njihovim obiteljima. Osim alarmantnog podatka kako se sve više djece samoozljeđuje zbog utjecaja pandemije na njihovo mentalno zdravlje, posebno zabrinjavajuće jest – što je sada dodatno vidljivo – da naš zdravstveni sustav nema kapaciteta pružiti djeci i mladima adekvatnu pomoć i podršku. A to je nešto na što struka godinama upozorava, a proteklu godinu neprekidno o tome govori.
NAKON OPTUŽBI ZA SILOVANJE: Mirjana Karanović odbila glumiti s Branislavom Lečićem

NAKON OPTUŽBI ZA SILOVANJE: Mirjana Karanović odbila glumiti s Branislavom Lečićem

Nakon što je glumica Danijela Štajnfeld javno optužila poznatog glumca i bivšeg ministra kulture Republike Srbije, Branislava Lečića, da ju je silovao i pri tom otkrila sadržaj uznemirujućeg razgovora s muškarcem za kojeg tvrdi da je Lečić, nižu se reakcije javnosti. Danas je slavna glumica Mirjana Karanović objavila kako više ne želi s Lečićem glumiti u predstavi Jugoslavenskog dramskog pozorišta iz Beograda. „Poštovani, obaveštavam vas da odbijam da igram sa Branislavom Lečićem u predstavi 'Mamu mu jebem ko je prvi počeo', u znak protesta zbog njegovog ponašanja prema koleginici Danijeli Štajnfeld. Ovo se odnosi i na sve eventualne buduće predstave sa istim glumcem. Spremna sam da predstavu igram ukoliko se odlučite da ga zameni drugi glumac“, kratka je poruka koju je Mirjana Karanović uputila Jugoslavenskom dramskom pozorištu.
25.000 KRIŽEVA NA TRGU: Bolni podsjetnik na žrtve koronavirusa i katastrofalnu politiku češkog oligarha

25.000 KRIŽEVA NA TRGU: Bolni podsjetnik na žrtve koronavirusa i katastrofalnu politiku češkog oligarha

Točno prije godinu dana Covid-19 prouzročio je prvu smrt u Češkoj. Od tada je umrlo još 24.809 ljudi. Staroměstské náměstí, stari gradski trg, osvanuo je jutros sa skoro 25.000 križeva. Iza ove inicijative stoji pokret „Milijun trenutaka za demokraciju“, koji je posljednjih godina organizirao masovne demonstracije protiv populističkog premijera, oligarha Andreja Babiša. Organizacija je u pismu vladi objavila da je građane u pandemiji koronavirusa otpisala te da joj je stalo samo do svog interesa i medijske popularnosti. Danas u podne građani širom zemlje održali su minutu šutnje za žrtve, zvonila su crkvena zvona. Katastrofalnom politikom i neadekvatnim mjerama premijer Babiš unio je ogroman razdor u već podijeljenom češkom društvu, pa mnogi analitičari i sociolozi govore o anomiji, raspadu društva. U usporedbi s Hrvatskom crne statistike su u Češkoj daleko gore.
ELVIRA BJAŽEVIĆ: Nasmijana zatočenica Komiže

ELVIRA BJAŽEVIĆ: Nasmijana zatočenica Komiže

Pokušajte zamisliti kako bi zvučala Grkinja koja je sav svoj engleski naučila u Bronxu. Ili pak Šveđanka, koja je svo znanje o španjolskome stekla među Baskima, ili možda... Ma, evo, da vam olakšamo zamišljanje, nu jedne prave Panamke, miješane indijansko-portugalske krvi, koja je hrvatski započela učiti u 25. godini, i to u - Komiži. A?! Zamisliti je možda i nije teško, razumjeti je već je malo zahtjevniji zadatak, ali zapisati to, vjerno na papir prenijeti očaravajući govor gospođe Elvire Bjažević, e to je potpuno nemoguće. Rođena je u Ciudad de Panami posljednjeg dana 1945. kao Rosilda Elvira Hernandez. Osamnaest godina potom, završivši školu za poslovne tajnice, počela se svakodnevno mimoilaziti s novim susjedom, stasitim ribarom koji je čekao da mu se brod-tunolovac prazan vrati iz Puerto Rica. Na prvu iskru nije trebalo dugo čekati, a godinu dana kasnije crnpurasti je djevojčurak postao seňora Martinis, supruga Komižanina Frane.
FANTOMSKI INTERVJU: Kako nas je zavlačio HDZ-ov Davor Filipović

FANTOMSKI INTERVJU: Kako nas je zavlačio HDZ-ov Davor Filipović

Rukopoloženik Andreja Plenkovića - Davor Filipović ušao je u gradonačelničku utrku u Zagrebu, za razliku od Miroslava Škore, još dok je Milan Bandić bio živ. HDZ je bio u višekratnoj dvostrukoj koaliciji s Milanom Bandićem, i u Gradu i u Hrvatskom saboru, i taj Plenkovićev izbor ujedno je značio da u stranci od Filipovića baš nužno ne očekuju da će biti bolji od Bandića, ali da su stara koalicija i ostanak na vlasti, ako se za koaliciju poslije izbora ikako ukaže prilika, opet neupitni. No, otkako je umro Bandić i na Filipoviću je veća odgovornost. HDZ-ove i Filipovićeve ambicije morale su porasti, ne smiju dopustiti makar to da ga pretekne netko s desnice. A istog dana kad je Bandić pokopan, i Škoro je potvrdio svoju kandidaturu. HDZ-ova i Filipovićeva nervoza lijepo se ogledala u mom dugotrajnom pokušaju dogovaranja intervjua s njim. Nazvao sam Filipovića početkom posljednjeg tjedna veljače i odmah je pristao da za Lupigu napravimo intervju.
EKSPERIMENT KOJI NAM SE OBIO O GLAVU: Zar Splićani sami nisu htjeli ovo?

EKSPERIMENT KOJI NAM SE OBIO O GLAVU: Zar Splićani sami nisu htjeli ovo?

Zar Splićani nisu oni koji su odbacili sve svoje svetinje, bogatu i slavnu povijest, i grad prepustili nepotizmu? Oni koji su šutke sve to promatrali i smijali se šaci aktivista, koja je godinama ukazivala na problem. Problem grada u svom neumitnom propadanju. Zar nisu Splićani sami sebe istjerali iz srca svog grada? Zar Splićani nisu ti koji su od modernog poimanja zajednice svojom samodestrukcijom na koncu birali pleme, pleme koje će zaposjesti grad i krojiti ga po svojoj mjeri? Splićani su oni koji su zaokruživali one koji će stajati na braniku domovine, a kako bi im od grada napraviti resort. Zar Splićani nisu zapravo ti, koji su od svog grada napravili ono što je danas Split? Grad nam nisu uništili došljaci, divlja plemena, rat, kuga, kolera ili korona. Grad Split uništili smo ignorirajući male i neovisne ljude na listama, zaokružujući partije i lokalne šerife. Lokalne šerife čije je vrijeme, nadajmo se sa Kerumom i Bandićem neumitno prošlo.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Smrt u Dallasu

    04.09.2025.

    Marko Pogačar

    MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Smrt u Dallasu

  2. POSLANICA LANE BOBIĆ: E pa sjašite!

    26.08.2025.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: E pa sjašite!

  3. FRAGMENTI IZ DNEVNIKA - LÁSZLÓ VÉGEL: Napadnuta država?

    21.08.2025.

    László Végel

    FRAGMENTI IZ DNEVNIKA - LÁSZLÓ VÉGEL: Napadnuta država?

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije