„Manjine se sve više getoiziraju u društvu, a na ovaj bih način cijeli ovaj projekt željela posvetiti jačanju integracije svih manjina s posebnim fokusom na Rome. To sam napisala u prvom prijedlogu za otvaranje community knjižnice i mogu sa sigurnošću reći da je to danas postalo stvarnost“, poručila je u petak Alessia Krivičić, volonterka iz Berlina koja je pokrenula community knjižnicu “ROJCbook“ u pulskom Društvenom centru Rojc, koji je u hrvatskim okvirima, ali i puno šire, nenadmašna ustanova gdje već godinama stanuje preko stotinu lokalnih udruga i gdje se neprestanu nižu kvalitetni i dobro osmišljeni programi. Community knjižnica sada je, dva i pol mjeseca nakon otvaranja, dobila i romsku sekciju. Radi se uglavnom o naslovima na romskom jeziku, ali i knjigama o Romima i romskoj kulturi na hrvatskom, engleskom i još nekoliko svjetskih jezika.

Policija je u Nacionalnu evidenciju nestalih osoba uvrstila mladića Grgu Ključarića, koji uredno stanuje na svojoj kućnoj adresi i svakako se ne može reći da je nestao. Njegova fotografija i osobni podaci objavljeni su na internet stranici s nestalim osobama, a mladićeva majka, novinarka Jelena Jindra, o ovom bizarnom slučaju jučer je obavijestila svoje kolege na Facebooku. U objavi pod naslovom "Policija širi fake news" majka mladića bez razloga i provjere zavedenog kao nestala osoba navodi: "Moj sin Grgo Ključarić je živ i zdrav, stanuje sa mnom na adresi koja mu piše na osobnoj iskaznici, svaki dan ide na posao, broj mobitela mu je javan… Dakle, kako radi naša policija? Prije nekoliko sati njegova je fotografija sa svim osobnim podacima objavljena u Nacionalnoj evidenciji nestalih osoba. Što to policija radi? Širi lažne vijesti bez ikakve provjere. I čovjeka koji im je dostupan da dostupniji ne može biti, proglašava nestalim."

Javna kritika Europske unije predstavlja novi i do sada neviđeni razvoj albanske politike. Izjave albanskog premijera, Edija Rame, da EU u pandemijsko doba zemlje Zapadnog Balkana tretira kao drugorazredne jedinice, predstavljaju značajan preokret u onome što je do sada rečeno o tome kako se EU doživljava u regiji. Kritike upućene Bruxellesu pojačale su se kada je predsjednik Srbije reagirao na zabranu izvoza medicinske opreme zemljama koje nisu članice EU, uključujući i zemlje Zapadnog Balkana. U pokušaju spašavanja svog unutarnjeg političkog položaja, Vučić se okrenuo prema Istoku kako bi osigurao pomoć Kine i Rusije, što je nadoknadilo ovu prazninu. Istog mjeseca medicinska oprema namijenjena Albaniji blokirana je na granici s Grčkom zbog iste zabrane izvoza medicinske opreme. Na sličan način kao što se dogodilo u Beogradu, samo dva dana kasnije, avion pun medicinske opreme iz Turske je sletio u Tiranu.

Svatko bi komu je do konačnoga razvoda Hrvatske i NDH trebao podržati inicijativu o „konačnoj zakonskoj zabrani ustaških simbola“ - da nije nemoguća. Jednostavno zato što (nužno) izostavlja s popisa objekata za zabranu upravo bitan ustaški simbol koji neprijeporno prožima hrvatsku svakodnevicu. Riječ je, naravno, o kuni. Ta je (heraldički logično: grabežljiva) životinjica ekskluzivan endehaovski (dakle: ustaški) novčani simbol. Ne samo stoga što u memoarskoj knjizi „Doživljaji” Ante Pavelić piše: „Naziv, koji sam dao toj novčanoj jedinici, podsjećao je na povijesno ime kuninog krzna, što je bilo u dalekoj prošlosti platežno sredstvo u našoj domovini, osobito na dunavskom području, i to smatrano kao najzdravije platežno sredstvo.” Činjenica je da niz Tuđmanovih trabanata početkom devedesetih nije uspio pronaći nikakav dokaz da je kuna u hrvatskoj povijesti (prije NDH) bila išta drugo do (davni) oblik naturalnoga harača.