NENADMAŠNI ROJC

Romskom sekcijom u stvaranje boljeg i uključivijeg društva

ritn by: Ivor Fuka | 13.02.2021.
NENADMAŠNI ROJC: Romskom sekcijom u stvaranje boljeg i uključivijeg društva
„Manjine se sve više getoiziraju u društvu, a na ovaj bih način cijeli ovaj projekt željela posvetiti jačanju integracije svih manjina s posebnim fokusom na Rome. To sam napisala u prvom prijedlogu za otvaranje community knjižnice i mogu sa sigurnošću reći da je to danas postalo stvarnost“, poručila je u petak Alessia Krivičić, volonterka iz Berlina koja je pokrenula community knjižnicu “ROJCbook“ u pulskom Društvenom centru Rojc, koji je u hrvatskim okvirima, ali i puno šire, nenadmašna ustanova gdje već godinama stanuje preko stotinu lokalnih udruga i gdje se neprestanu nižu kvalitetni i dobro osmišljeni programi. Community knjižnica sada je, dva i pol mjeseca nakon otvaranja, dobila i romsku sekciju. Radi se uglavnom o naslovima na romskom jeziku, ali i knjigama o Romima i romskoj kulturi na hrvatskom, engleskom i još nekoliko svjetskih jezika.

Pulski Društveni centar Rojc u hrvatskim okvirima, ali i puno šire, nenadmašna je ustanova u kojoj već godinama stanuje preko stotinu lokalnih udruga i u kojem se neprestanu nižu kvalitetni i dobro osmišljeni programi, a sada nastavlja s društveno korisnim aktivnostima. Naime, u Dnevnom boravku Rojca u petak je otvorena romska sekcija community knjižnice “ROJCbook“.

U ovoj jedinstvenoj biblioteci trenutno se nalazi više od pet stotina knjižnih naslova, a ne treba sumnjati da će se njihov broj povećavati iz tjedna u tjedan. Sve knjige Dnevnom boravku donirali su Savez Roma u Republici Hrvatskoj „Kali Sara“ i Udruga Roma Istre. Radi se uglavnom o naslovima na romskom jeziku, ali i knjigama o Romima i romskoj kulturi na hrvatskom, engleskom i još nekoliko svjetskih jezika. 

„Romska sekcija community knjižnice u Rojcu će nastojati biti sinergijsko mjesto i obavijesni izvor građe kroz koju će se moći pratiti povijest i razvoj romskog naroda, njegovih putovanja, stradanja i postignuća kroz stoljeća. Knjižnica će nastojati biti interdisciplinaran prostor u kojem se razmjenjuju informacije i znanja, centar kulture i događanja. Otvorenjem ove knjižnice Istra, Pula i Rojc pokazali su multikulturalnost u ovoj sredini što ja uvijek naglašavam i hvalim. Knjižnica će biti mjesto očuvanja romskog identiteta, jezika i kulture, ali i simbol tolerancije i zajedništva, neophodnih obilježja u stvaranju boljeg i uključivijeg društva“, poručio je na svečanom otvaranju Veli Huseini, predsjednik Udruge Roma Istre. 

Rojc
Veli Huseini i Suzana Krčmar iz Savez Roma u „Kali Sara“ (FOTO: DC Rojc)

Upravo je ta udruga dala jedan od ključnih poticaja za ostvarenje ove ideje o romskoj sekciji, dok je samu priču o “ROJCbooku“ pokrenula volonterka Alessia Krivičić iz njemačkog Berlina. Ona je s radom u Rojcu počela u sklopu projekta „Pokretači solidarnosti u Rojcu“ u sklopu programa Europske snage solidarnosti. U Rojcu je zatekla nekoliko kutija u kojima su bile knjige koje su donirali građani i koje, kako kaže, tako spremljene u kutije nisu imale nikakve svrhe. Sve knjige je detaljno popisala, kategorizirala i učinila dostupnima javnosti. I tako je krajem studenog otvorena community knjižnica s oko 1.600 književnih, publicističkih i stručnih naslova, a taj broj je nastavio kontinuirano rasti. 

„U Berlinu smo imali organizaciju koja se bavila upcyclingom, tako sam željela i ovdje od nečeg starog napraviti nešto novo i korisno, nešto što bi bilo od koristi i za Rojc, ali i za širu zajednicu, i nešto što će trajati. Ovim knjigama pokrivamo razna područja interesa, puno je i dječjih knjiga, imamo literature na njemačkom i talijanskom jeziku … Tu je za svakog lijepa kolekcija, a članstvo je besplatno i otvoreno svakom“, objasnila je Alessia Krivičić u studenom, kada je njena ideja napokon realizirana i popraćena značajnim medijskim interesom, a pomoć i podršku su joj pružili i drugi Rojcovi volonteri.

Već tada najavljeno je kako će se „ROJCbook“ u bliskoj budućnosti fokusirati i na knjige koje su pisane romskim jezikom, čime bi se u prvi plan stavilo kulturno i jezično bogatstvo, ne samo Pule, nego i cijele Istre, a začetnik romskog „pojačanja“ bio je još jedan Rojcov volonter, Igor Zenzerović, inače umjetnik i kulturni antropolog, koji je želio stvoriti nešto dugotrajno za zajednicu, što je u petak naglasila i Alessia Krivičić na otvorenju romske sekcije.

Alessia Krivačić
"Romska sekcija stoga nije stvorena samo za Rome, čak štoviše, ona je stvorena za sve nas" - Alessia Krivačić (FOTO: DC Rojc)

„Manjine se sve više getoiziraju u društvu, a na ovaj bih način cijeli ovaj projekt željela posvetiti jačanju integracije svih manjina s posebnim fokusom na Rome. To sam napisala u prvom prijedlogu za otvaranje community knjižnice i mogu sa sigurnošću reći da je to danas postalo stvarnost. Nadam se da ćemo nakon pandemije, u bliskoj budućnosti, moći organizirati radionice i okupljati se te pružiti prostor u kojem će se svi članovi naše zajednice osjećati dobrodošlo. Romska sekcija stoga nije stvorena samo za Rome, čak štoviše, ona je stvorena za sve nas. Obrazovati i educirati se glavna je ideja ove knjižnice, a otvaranjem romskog kutka mislim da smo se približili ostvarivanju te ideje“, poručila je u petak Alessia Krivičić.

Na otvorenje je stigao i Veljko Kajtazi, saborski zastupnik iz redova romske nacionalne manjine. Upravo je Kajzaziju pripala čast da predstavi bogatu donaciju knjiga.

Veljko Kajtazi
Veljko Kajtazi (FOTO: DC Rojc)

„Znanje je preduvjet za brisanje predrasuda“, istaknuo je saborski zastupnik i pozvao građane da se, čitanjem i korištenjem od ovog tjedna dostupnih knjiga, približe bogatoj romskoj kulturi.

Sličnu poruku u eter je uputila i Jasmina Nina Kamber, pročelnica Upravnog odjela za kulturu Grada Pula-Pola, koja je u Dnevni boravak Rojca stigla kao izaslanica gradonačelnika Pule, Borisa Miletića. Iskoristila je priliku da se zahvali Savezu Roma u Hrvatskoj „Kali Sara“ i Udruzi Roma Istre na donaciji knjiga koje su, kako je rekla, do sada bile teško dostupne, a sada će dodatno oplemeniti ovu mladu, ali vrijednu i posebnu knjižnicu.

„Ovaj kutak, romska sekcija neka bude, kao što i sam Rojc, ali i naš grad jesu - simbol zajedništva, tolerancije i jednog boljeg uključivog društva kojem svi zajedno težimo. Sigurna sam da će ova inicijativa biti poticaj i drugim zajednicama manjina zastupljenih u Puli da bogatstvo pisane riječi na brojnim jezicima manjina nađe svoje mjesto na ovim policama, i da i ovo bude još jedan korak s ciljem približavanja i upoznavanja šire zajednice s kulturnim i jezičnim bogatstvom Pule. Svaka aktivnost podizanja javne svijesti o važnosti čitanja za osobni razvoj i društvenu integraciju vrlo je važna, stoga još jednom hvala svima koji ovakve aktivnosti potiču i provode. Veliko hvala mladima, gospođici Alessiji Krivičić na čiju je inicijativu knjižnica zajednice i pokrenuta“, nadahnuto je govorila pročelnica Upravnog odjela za kulturu Pule.

Rojc
Publika na koncertu u dvorištu Rojca prije pandemije (FOTO: DC Rojc)

Članstvo u „ROJCbooku“ je besplatno i otvoreno svima, svakog radnog dana od 10 do 20 sati. Vrijedi istaknuti kako je i s community knjižnicom Rojc pokazao da je to vrlo posebno mjesto, jer se knjige posuđuju po sistemu povjerenja.

Rojc je inače jedna od najvećih zgrada u Puli. Prostire se na gotovo 17.000 četvornih metara, a uz objekt se nalaze i sportska igrališta, zelene površine, besplatni parking, prostrano dvorište i klub u kojem se organiziraju koncerti. Radi se o austrougarskom zdanju podignutom sedamdesetih godina 19. stoljeća koje je isprva služilo kao vojna škola, a kasnije i kao vojarna. Za vrijeme SFRJ vojarna je nazvana po narodnom heroju iz Drugog svjetskog rata, karlu Rojcu.

Rojc
Jedan od murala u Rojcu (FOTO: DC Rojc)

Nakon što je Jugoslavenska narodna armija 1991. godine bez incidenata napustila vojarnu, zgradu naseljavaju izbjeglice, a kasnih devedesetih u nju dolaze prvi skvoteri. Za razliku od nekih drugih hrvatskih gradova, Pula se nije odlučila na izbacivanje skvotera, nego je odlučila formalizirati postojeće stanje te se s nekoliko udruga 1999. godine potpisuju prvi ugovori o korištenju prostora Rojca. Danas čak 106 udruga ima sklopljene ugovore o korištenju prostora, i to bez plaćanja naknade, uz obavezu podmirivanja troškova električne energije. 

„Radom i svojim programima udruge su udahnule nov život objektu i gradu te stvorile temelje za daljnji razvoj“, navode iz Rojca posebno ističući hodnike zgrade na kojima se, na više od 4.000 četvornih metara nalazi jedinstvena galerija – zidovi oslikani u sklopu projekta „Krojcberg“. Objašnjavaju i kako je takvim angažmanom Rojc izbjegao sudbinu mnogih sličnih javnih prostora koje je društvo izgubilo zbog komercijalne politike javnih vlasti koje su takve prostore odlučile privatizirati. 

Rojc
Mađarsko kulturno društvo Móricz Zsigmond u dvorištu Rojca ove jeseni (FOTO: DC Rojc)

U doba prije pandemije u Rojc je svakodnevno dolazilo više od tisuću posjetitelja. Teško je na jednom mjestu i pobrojati sve aktivnosti koje se svake godine organiziraju u Rojcu, gdje vlada izvrsna organizacija, a zvučnu kulisu daje izvanredni Radio Rojc koji i u novinarskom smislu, donosi kvalitetne emisije, pa ne čudi da je nedavno Mirjana Radulović s ovog radija primila godišnju nagradu „Marija Jurić Zagorka“ za radijsko novinarstvo koju dodjeljuje Hrvatsko novinarsko društvo, o čemu smo prošli mjesec pisali na Lupigi.

Lupiga.Com

Naslova fotografija: Pula.hr

Reflektor

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda

 Sadržaj ovog teksta isključiva je odgovornost udruge Lupiga

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. SHORT STORY SHORT: HDZ nas je naučio da je otpor uzaludan

    03.04.2021.

    Lana Bobić

    SHORT STORY SHORT: HDZ nas je naučio da je otpor uzaludan

  2. DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Kakav je to primjer Zoran Milanović?

    28.03.2021.

    Zdenko Duka

    DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Kakav je to primjer Zoran Milanović?

  3. BURE BARUTA: Put za ilovaču

    24.03.2021.

    Ahmed Burić

    BURE BARUTA: Put za ilovaču

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije