AKTIVISTI ZASUTI TUŽBAMA

„Ovo je kao borba Davida protiv Golijata“

ritn by: A.F. | 24.11.2022.
AKTIVISTI ZASUTI TUŽBAMA: „Ovo je kao borba Davida protiv Golijata“
Nekoliko privatnih tužbi proteklih su mjeseci u borbi oko pulskog referenduma pokrenuli investitori Hotel Valkane koji bi se imao graditi na Lungomareu, a iza kojeg stoji srbijanski poduzetnik Dragan Šolak. Tuženo je troje pulskih aktivista koji su sudjelovali u organizaciji referenduma. Zaradili su ih boreći se za javno dobro, upozoravajući na sve loše što bi sa sobom donio grandiozni Šolakov projekt izgrađen na mjestu koje je jedno od rijetkih oaza mira u današnjoj Puli. A sada su u poziciji da za pomoć moraju tražiti isto ono društvo za čiju dobrobit su se borili. „Ovakvi sudski procesi su skupi i dugotrajni, pred nama stoji mučna borba malog čovjeka protiv krupnog kapitala. Bogom danom investitoru kikiriki, a nama osjećaj borbe Davida protiv Golijata“, kažu iz Inicijative.

Neuspjeli referendum o gradnji hotela uz pulski Lungomare, održan prošlog mjeseca, ostavio je iza sebe ozbiljne repove. Osim što se na primjeru pulskog referenduma još jednom pokazalo da bi iz temelja trebalo poraditi na zakonodavnoj regulaciji pravila za lokalne referendume, referendum je uzrok i nizu takozvanih SLAPP tužbi

BITI ILI NE BITI ZA KOMADIĆ RAJA: „Referendum je vatra koja bi mogla prerasti u požar“

Radi se o Strateškim tužbama protiv djelovanja javnosti (eng. Strategic Lawsuit Against Public Participation, skraćeno SLAPP što korespondira s engleskim izrazom slap=šamar). Alat je to koji uglavnom koriste politički i ekonomski moćne osobe, odnosno kompanije i vlasti, kako bi novinare, medije, aktiviste i organizacije civilnog društva zasipale najčešće neutemeljenim ili bespredmetnim tužbama, sve u svrhu njihovog zastrašivanja i obeshrabrivanja da se ne bave temama koje bi mogle uznemiriti tužitelje ili osujetiti neke njihove planove. Budući da raspolažu materijalnim sredstvima sav posao mogu prepustiti odvjetnicima koji će potom u potpunosti iscrpljivati mete koje najčešće nemaju ni resurse, ni logistiku da se nose s takvim rabotama. 

Nekoliko privatnih tužbi proteklih su mjeseci u borbi oko pulskog referenduma pokrenuli investitori Hotel Valkane koji bi se imao graditi na Lungomareu, a iza kojeg stoji srbijanski poduzetnik Dragan Šolak. Tuženo je troje pulskih aktivista koji su sudjelovali u organizaciji referenduma. Zaradili su ih boreći se za javno dobro, upozoravajući na sve loše što bi sa sobom donio grandiozni Šolakov projekt izgrađen na mjestu koje je jedno od rijetkih oaza mira u današnjoj Puli. A sada su u poziciji da za pomoć moraju tražiti isto ono društvo za čiju dobrobit su se borili. 

Lungomare Pula
Komadić pulskog raja (FOTO: Facebook/Referendum za Lungomare)

„Optuženi su za argumentirane riječi kojima žele obraniti posljednji kilometar obale koji je bio planski namijenjen slobodnom vremenu građana - pulski Lungomare. Upravo to - za riječi. Unatoč brojnim medijskim člancima i dokumentima koji problematiziraju njihovo poslovanje u Puli i izvan nje, Hotel Valkane d.o.o. na čelu sa Stevanom Muidžom - direktorom ove i nekoliko drugih tvrtki nastalih radi upravljanja zemljištem stečenim u sumnjivom procesu pretvorbe i privatizacije - podigao je kaznene prijave protiv Borisa Stermotića, Ivane-Nataše Turković i Alekseja Orela te ih optužio da su im baš oni narušili ugled. Tvrtka koja zarađuje ogromni novac i koju podržavaju političke stranke - čije donacije u predizborno doba dolaze i iz tog kruga poduzetnika - obrušila se na obične ljude, ne mareći pritom za njihovu egzistenciju, kao ni za demokratska i ljudska prava svih nas“, poručili su Inicijative građana za Lungomare, koji su uvjereni da se ovdje radi o jasnom primjeru SLAPP tužbi

U svakom slučaju zbog visokih odštetnih zahtjeva i pravosudnog terena na koji se borba oko referenduma prenijela, Boris Stermotić, Ivana-Nataša Turković i Aleksej Orel, sada moraju osigurati profesionalnu pravnu pomoć koja, naravno, košta. Posljednja je tužena Ivana-Nataša Turković koja je „pismo“ dobila nekoliko dana prije referenduma

„Ovakvi sudski procesi su skupi i dugotrajni, pred nama stoji mučna borba malog čovjeka protiv krupnog kapitala. Stoga nam samo za početne troškove odvjetnika treba 9.000 kuna koji će u budućnosti samo rasti. Bogom danom investitoru kikiriki, a nama osjećaj borbe Davida protiv Golijata“, kažu iz Inicijative objašnjavajući kako će se sva prikupljena sredstva utrošiti isključivo za odvjetničku obranu ovo troje aktivista.

U svom apelu ističu da je cilj investitora bio da se tužbama dijelom zaustavi javna rasprava, ušutkaju oni koji rade u javnom interesu, čime im se krši jedno od najvažniji ljudskih prava – pravo na slobodu govora.

„Zato vas pozivamo da svojim donacijama pomognete pravnoj obrani Borisa, Nataše i Alekseja. Ovdje pričamo o slobodi govora. O slobodi malih i običnih ljudi spram moćnih političara i još moćnijih investitora. O pravu na zaštitu svog grada onda kada njihovi predstavnici, političari i ostali, zakažu. Njih troje su možda prvi. Ali sigurno ne i zadnji. Ako im pokažemo da nećemo dopustiti da se obične ljude gazi zato što su se usudili progovoriti, nastavljamo putem istine i zajedništva kojim smo krenuli“, apeliraju na svoje sugrađane, ali i sve ostale koji su svjesni važnosti civilnog društva koje radi u korist društva te ih pozivaju da svojim uplatama pomognu sudsku borbu tuženog pulskog trojca. Sve uz jasnu poruku –„Lungomare nam je prva stanica, a grad po mjeri svih nas posljednja“.

Ivana Nataša Turković
Posljednja je tužena Ivana Nataša Turković (FOTO: screenshot/YouTube)

Oni koji su prepoznali angažman Borisa Stermotića, Ivane-Nataše Turković i Alekseja Orela, mogu pomoći uplatom na žiro račun Alekseja Orela, Ulica grada Graza 1, 52000 Pula. Uplate iz Hrvatske mogu se vršiti na IBAN žiro računa HR3524020063102421596, a iz inozemstva na IBAN žiro računa HR0524020063102397498. Upogonili su i vlastitu doniralicu koju možete pronaći na ovom linku i koja je financijski isplativija onima kojima se donira, dok je donatorima svejedno na koji način doniraju.

„Građani smo poput tebe i cijenimo svaku, pa i najmanju, donaciju jer znamo da je od srca“, za kraj poručuju iz Inicijative za Lungomare. 

Inače, u Inicijativi, poučeni vlastitim iskustvom, otkrivaju i neke svoje planove za budućnost. Naime, namjeravaju pokrenuti globalnu crowdfunding akciju kojom bi se prikupila sredstva s ciljem osnivanja zaklade za obranu aktivista iz cijele zemlje od SLAPP tužbi

A u Hrvatskoj stanje po pitanju takvih tužbi, nije nimalo ružičasto. Zapravo, kako smo nedavno pisali na Lupigi, ono je jedno od gorih u Europi. Prema izvještaju „Gašenje kritike: Kako SLAPP tužbe ugrožavaju europsku demokraciju“ kojeg je sastavila Koalicija protiv SLAPP-a u Europi (CASE), Hrvatska je po broju SLAPP tužbi na četvrtom mjestu od 30 promatranih europskih zemalja. Statistika je iskazana brojem tužbi na 100.000 stanovnika, u Hrvatskoj je to 0,82 tužbi. Na istom mjestu se navodi i kako je Hrvatska, uz Francusku, Maltu, Slovačku, Italiju i Mađarsku, zemlja u kojoj su ovakve tužbe u porastu te se ističe da je u Hrvatskoj vladavina prava u padu, a pravosudni sustav „problematičan“. Nadalje, spominje se i podatak Hrvatskog novinarskog društva prema kojem je broj aktivnih sudskih postupaka protiv medija i novinara u Hrvatskoj s 905 u 2020. godini porastao na 924 slučaja u 2021. godini. Međutim, ne postoji točan podatak koliko se ovih postupaka može svrstati u SLAPP tužbe, ali da su one uistinu u porastu ustvrdila je i pučka pravobraniteljica, Tena Šimonović Einwalter, u svom izvješću za 2021. godinu. 

SLAPP tužbe
Hrvatska na nezavidnoj četvrtoj poziciji (IZVOR: CASE)

Inače, na referendum o gradnji hotela uz pulski Lungomare izašlo je nešto manje od 23 posto registriranih birača, a da bi referendum bio uspješan zakon nalaže da na njega mora pristupiti 50 posto plus jedan birač. Oni koji su se odazvali referendumu o kojem većina medija prije njegovog održavanja nije niti izvještavala, propustivši informirati građane o vrlo bitnoj temi, jasno je rekla što misli o gradnji hotela uz Lungomare. Više od 88 posto glasova na referendumu bilo je protiv gradnje hotela, odnosno za izmjenu Generalnog urbanističkog plana kojim bi se ukinula mogućnost njegove gradnje. 

Pulski referendum bio je drugi lokalni referendum u Hrvatskoj, a onaj prvi koji je pokušao zaustaviti apartmanizaciju dubrovačkog Srđa pod krinkom golf terena, također je imao slične rezultate jer na referendumu nije bilo zakonom uvjetovane natpolovične izlaznosti. I u tom su slučaju investitori podizali tužbe protiv aktivista koji su pokušavali obraniti Srđ.

Da je pod hitno potrebno modernizirati Zakon o referendumu upozoravaju i iz Inicijative za Lungomare dajući primjer nedavnog referenduma održanog u Frankfurtu na Majni kojim su građani tog njemačkog grada uspješno smijenili gradonačelnika Petera Feldmanna. U Njemačkoj je legislativa koja regulira pitanje referenduma daleko razrađenija nego li je u Hrvatskoj te zahtjeva bitno manju izlaznosti, što ovisi o svakoj pokrajini posebno i načelno se razlikuju tri vrste referenduma. 

Iz Inicijative za Lungomare tako su istaknuli kako je u Njemačkoj na primjeru grada veličine Pule, propisan bitno manji potreban broj prikupljenih potpisa za raspisivanje referenduma. Potom je znatno dulje vrijeme tijekom kojeg se potpisi mogu skupljati, te, na koncu, potrebna je manja izlaznost.

„Zašto vam ovo govorimo? Zato jer trebate znati da nismo ljeniji niti gori od Nijemaca, bez obzira što vam govore. Čak suprotno, ovim referendumom su Puležani pokazali da su aktivni građani kojima je stalo. Jer žele i mogu mijenjati stvari na bolje. A ovakav sustav, koji guši direktnu demokraciju, ćemo promijeniti“, zaključili su u Inicijativi za Lungomare. 

Kada smo početkom listopada, uoči referenduma u Puli, razgovarali s jednom od danas tuženih osoba, Ivanom-Natašom Turković, na pitanje o zakonskim odredbama rekla nam je sljedeće: „S jedne strane, odredba naravno nije fer, jer ne vidim razlog za različite kriterije za izbore i referendum osim njegovog onemogućavanja, što je porazno. S druge strane, užasno je porazno to da na izbore ne izlazi niti polovica građana, što ukazuje na mizerni građanski odgoj i na mizernu demokraciju u Hrvatskoj.“

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Inicijativa za Lungomare

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. POSLANICA LANE BOBIĆ: Heroje nećete naći u Kataru, one su u Iranu

    27.11.2022.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Heroje nećete naći u Kataru, one su u Iranu

  2. NORMALIZACIJA ZLA: Zemlja zapela u paklu teorija zavjere

    27.10.2022.

    Sofija Kordić

    NORMALIZACIJA ZLA: Zemlja zapela u paklu teorija zavjere

  3. DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Loše je biti i američka „korisna budala“

    26.10.2022.

    Zdenko Duka

    DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Loše je biti i američka „korisna budala“

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije