Već tjednima, ne samo u Puli, nego i u cijeloj Istri jedna od glavnih tema, unatoč sasvim solidnom „ignoreu“ većine velikih medija, povijesni je istarski referendum koji će pokazati koliko još turizma žele Puležani i Puležanke. Zakazan je za nedjelju, 9. listopada, i drugi je takav referendum u Hrvatskoj, nakon 2013. godine kada je u Dubrovniku održan referendum vezan uz apartmanizaciju Srđa. Podsjetimo, tada su se „gospari“ izjašnjavali jesu li za gradnju igrališta za golf s vilama, hotelima i apartmanima na platou brda Srđ. Referendum nije uspio jer na njega nije izašlo više od potrebnih 50 posto birača. Na birališta je došlo tek 31,51 posto dubrovačkih birača, odnosno njih 11.977, od ukupno 37.952 onih koji su na to imali pravo. A oni koji su izašli na referendum uglavnom su bili protiv gradnje brojnih vila, hotela i apartmana, pod krinkom golf igrališta. Naime, oko 80 posto njih reklo je jasno „NE“. Međutim, investicije planirane na dubrovačkom Srđu još ni danas nisu započete.

No, vratimo se u Pulu gdje će Puležani i Puležanke slijedeće nedjelje zaokruživati odgovore „DA“ ili „NE“ na referendumsko pitanje - "Jeste li za izmjenu Generalnog urbanističkog plana Grada Pule kojim će se u cijeloj zoni obuhvata važećeg Urbanističkog plana uređenja 'Lungo mare' ukinuti mogućnost gradnje hotela, drugih turističkih smještajnih kapaciteta i stambeno-poslovnih građevina?". 

Lungomare i lokacija planirane gradnje (SCREENSHOT: GoogleMaps)

Pitanje je to zbog koje se ranije „raspala“ gradska vlast u Puli, uz puno teških riječi. Sve je počelo kada se doznalo da se na jugoistoku Pule, ispod kvarta Veruda i Stoja, na prostoru uz samo more, koji mještani zovu Lungomare, gdje su danas šetnica i šuma, planira graditi Hotel Valkane. U tom trenutku u Puli je na vlasi bila koalicija zeleno-lijeve stranke Možemo! sa SDP-om i nezavisnom listom gradonačelnika Filipa Zoričića. Upravo na ovom pitanju koalicija je razvrgnuta jer se Možemo! protivio gradnji hotela, dok su se SDP i Zoričićeva lista zalagali za tu investiciju. 

Sama referendumska kampanja polako ulazi u svoju završnicu, a koplja se šilje slično kao u vrijeme izbora, no opet s nekim pulskim specifičnostima. Investitor, tvrtka Hotel Valkane, čiji je direktor, nije nevažno spomenuti, Stevo Muidža inače član predsjedništva gradske organizacije SDP-a, poslala je medijima video spot u kojem zagovara koristi od izgradnje hotela, usput koristeći trenutnu pandemijsku situaciju i slogan #ostanidoma dok promotivni video završava porukom: "Reci NE blokadi Pule, reci NE ovakvom referendumu!". Osim negativnom kampanjom, građanima se obraćaju pozivanjem da ne izađu na referendum, a veliki trud uložili su kako bi prikazali benefite izgradnje hotela i ugošćavanja elitnog turizma. O manipulativnim porukama u tom videu detaljno je nedavno pisao Faktograf, objasnivši zašto se neki navodi iz videa uopće ne mogu ostvariti.

Elitni turizam na mjestu rekreacije građana? - nogometno igralište i teniski tereni na mjestu planirane gradnje (FOTO: HINA/Daniel Sponza) 

U tvrtki koja želi graditi hotel Valkane, čiji je vlasnik Dragan Šolak, osnivač United Grupe, koja, među ostalim, u Hrvatskoj posjeduje televizijske kanale Nova TV i N1 te telekomunikacijsku tvrtku Telemach, u svom obraćanju građanima potrudili su se biti što kreativniji i komunikativniji. Prilično jasno zagovaraju razvoj tzv. elitnog turizma preko jumbo plakata, poigravajući se nogometnim rezultatima Pula – Rovinj 0:3, aludirajući na „hotele s pet zvjezdica“, jer Pula za Rovinjem zaostaje po pitanju broja takvih hotela. Usporedba stvorena na kompetitivnosti potiče stvaranje slike da će izgradnjom ovog hotela Pula dostići turistički napredniji Rovinj, a usput i urediti neuređeni javni prostor. Izgradnja hotela prema investitorima prava je prilika da „Pula konačno ide naprijed“, kako stoji na jednom drugom plakatu, te da u nju dođu gosti dubljeg džepa i da se podigne sama razina turističke ponude. Uz sam hotel najavljuju dodatno ozelenjivanje prostora sadnjom 200 novih stabala, a obećavaju i 250 novih radnih mjesta te izgradnju parka ispred hotela, koji će, uvjeravaju, biti dostupan za sve.

Kako se tvrdi u jednom promotivnom tekstu, citiramo: „Jedan od najnagrađivanijih hrvatskih arhitektonskih studija, 3LHD, u Puli gradi novi hotel koji već na prvu ostavlja bez daha. Hotel Valkane imat će 5 zvjezdica i biti potpuno uklopljen u okoliš; tik uz obalu mora, sa svih strana okružen zelenilom – ne samo da će se savršeno uklopiti u okoliš već će i pozicionirati Pulu među najtraženije luksuzne destinacije na našoj obali. Hotel je smješten u zoni bivšeg kamenoloma u Puli, istočno od gradskog kupališta. Zgrada budućeg pulskog hotela vraća ambijentalne i oblikovne vrijednosti prostoru, svojim sadržajima omogućuje prilagodbu različitim potrebama korisnika“.

Voditelj projekta Zoran Kostić, u razgovoru za N1 televiziju nedavno je objasnio kako su nakon predstavljanja idejnog rješenja nastavili s projektiranjem, istražnim radnjama i najavio da će predati zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole, što se i dogodilo 30. rujna. 

Mnogi građani Pule sa svojih balkona pozivaju sugrađane da izađu na referendum (FOTO: Facebook/Referendum za Lungomare)

„Mislim da će iz tog zahtjeva, ali i ovog videa, baš svima biti potpuno jasno da od prvog dana govorimo istinu i da radimo sve suprotno od onoga što se moglo čuti u dijelu javnosti. Šetnica i plaža ostaju otvoreni jer su izvan obuhvata projekta, veliki dio svog privatnog zemljišta pretvaramo u novi park otvoren svima čineći Valkane još atraktivnijim za građane, bez zadiranja niti metra u javni prostor. Broj stabala i zelenila se značajno povećava. Ne gradimo nikakve liftove na plaži, beach barove u šumi, da ne nabrajam što su nam sve neargumentirano pripisivali kako bi manipulirali dijelom javnosti”, rekao je tom prilikom Kostić za N1 televiziju. 

Ponovio je kasnije da se na videu može vidjeti kako je hotel udaljen 160 metara od mora i 125 metara od šetnice, kako je zamišljeno i javno prezentirano na početku projekta te da šetnica i plaže ostaju dostupne svim Puležanima.

S druge strane barikada stoje, od pulskih političkih opcija jasno i nedvosmisleno, samo Možemo! koje ima četiri od 22 vijećnika u Gradskom vijeću. Nakon spomenutog raspada koalicije, gradsku vlast formirao je gradonačelnik Filip Zoričić, kojeg sada podržava 12 vijećnika iz vrlo šarolike političke provenijencije. Uz četiri vijećnika s njegove nezavisne stranačke liste, tu su prebjezi s liste IDS-Zeleni savez-ISU Gordana Ferenčić i Marija Marković Nikolovski, koja je ujedno i nova predsjednica Gradskog vijeća nakon što je s te pozicije smijenjena Dušica Radojčić iz Možemo!. Uz njih su još i vijećnik srpske nacionalne manjine Milan Rašula, HDZ s dva i SDP sa svoja tri vijećnika. 

Mali pulski raj - Lungomare (FOTO: Facebook/Referendum za Lungomare)

Zanimljivo je kad se glasovi birača ove aktualne pulske pozicije na zadnjim izborima zbroje iznose oko 8.500 glasova, što je značajno manje od broja potpisnika peticije za održavanje referenduma. Naime, skupljeno je 10.388 pravovaljanih potpisa peticije, što je potvrdilo Ministarstvo pravosuđa i uprave, iako je Inicijativa za Lungomare uspjela skupiti gotovo 12.000 potpisa.

U finišu kampanje Inicijativa izlazi i s podacima o svojevrsnoj medijskoj „omerti“ te vrlo slaboj promociji „istarskog festivala demokracije“. U priču se uključio i Gong koji je osudio način borbe protiv upotrebe demokratskih instrumenata koji su primijenili investitori. 

„Investitor nastoji poentirati koristeći ionako previsoke zapreke za održavanje lokalnih referenduma, pokazuje odvratan cinizam prema demokraciji. Pitamo investitore: ako smatrate da je istina na vašoj strani, zašto se bojite glasa građanki i građana“, poručuju iz Gonga.

Kako bi se poradilo na vidljivosti nadolazećeg referenduma u zadnjih nekoliko dana organizirana su dva javna skupa – rasprava u Saboru u organizaciji Možemo! i vrlo posjećena javna tribina u Puli. U saborskoj raspravi su uz saborske zastupnike, predstavnike Zelene akcije, inicijative Srđ je naš, Pravo na grad i druge sudjelovali mnogi drugi javni dionici, među njima i predsjednica Europske federacije novinara i Sindikata novinara Hrvatske, koja je ponešto rekla o odnosu medija prema referendumu.

Na pulskoj se tribini tražila stolica viška (FOTO: HINA/Daniel Sponza)

„Nevjerojatno me zastrašuje činjenica medijskog neprobijanja ove teme izvan uskog kruga u Puli. I taj pritisak koji se vidi u SLAPP tužbama spram članova Inicijative za Lungomare zabrinjava i zastrašuje“. 

Radi se o tome da je investitor, kojem za razliku od Inicijative ne nedostjae financijskih sredstava, dignuo tužbe za klevetu protiv članova Inicijative Alekseja Orela i Borisa Stermotića.

"Nedavno je obnovljen Hotel Brioni i nikome to nije sporno. U procesu je restauracija Hotela Rivijera u strogom centru i to je hvalevrijedna inicijativa. Građani nisu anti-investicijski raspoloženi, niti su kontra razvoja, ali ako nečemu nije mjesto na određenom području, to vrlo jasno treba reći", napomenula je na spomenutom saborskom okruglom stolu potpredsjednica Društva arhitekata Istre Helena Sterpin. 

Ivana Nataša Turković, jedna od voditeljica Inicijative, dodaje: "Investitor tvrdi da će hotelom na Valkanama sanirati kamenolom, iako je kamenolom dvaput saniran do danas, i tu je nastao sportsko rekreacijski centar s nogometnim igralištem, manjim igralištem s 12 teniskih terena te ostali objekti". 

Ivana Nataša Turković podsjeća da tu nema nikakvog saniranja kamenoloma, jer je on saniran već dva putai na njegovom mjestu je rekreacijska zona (FOTO: HINA/Daniel Sponza)

Dušica Radojčić iz Možemo! kazala je: „Kad je ljetos bio požar u Puli, svi su o tome izvještavali, a sada ništa o referendumu koji je za građane od životne važnosti“. 

Radojčić je podsjetila kako je od 1983. godine Lungomare bio sportska rekreacijska zona, da bi 2008. godine bila iscrtana mješovita stambeno poslovna zona, u kojoj se prvi put spomenuo hotel s 80 ležaja. Taj je kapacitet 2012. godine povećan na 170, a zatim izmjenama UPU-a (Urbanistički plan uređenja) narastao na 360 ležaja, na sedam nadzemnih i dvije podzemne etaže, uz predviđena tri ugostiteljska objekta u šumi. Napomenula je i kako je Lungomare jedna mala gradska šumica, dugačka otprilike jedan kilometar, te da planirana investicija traži velike komunalne pripreme radove za struju, kanalizaciju i ostalo. 

Arhitektica Iva Marčetić dodala je kako se u ovoj prilici njene kolege postavljaju kao glasnogovornici investitora, predstavljajući racionalnost svog projekta.

Brojni Puležani javno podržavaju referendum, a među njima je i legendarni Franci Blašković (FOTO: Facebook/Referendum za Lungomare)

Drugi vrlo zanimljiv skup bila je javna tribina koja je u Puli u četvrtak 29. rujna izazvala veliku zainteresiranost javnosti te se u Circolu tražila stolica više. Tamo su govorili Breda Bizjak, ispred Društva arhitekata Istre (DAI), povjesničar Igor Duda, Enes Ćerimagić iz Zelene akcije, IT stručnjak Dragan Benčić i Ivana Nataša Turković. 

Turković je tom prilikom istaknula kako se u cijeloj priči ne radi samo o izgradnji novog hotela na Valkanama, već se tiče Prostornog plana uređenja cijelog Lungomarea koji je prvotno bilo namijenjeno odmoru, sportu i rekreaciji, sve dok se nije saznalo za, kako kaže, sumnjivu privatizaciju. 

O pitanju prostornog plana Lupiga je razgovarala s Bredom Bizjak, koja je istaknula kako je radna skupina DAI-a donijela zaključak da je Urbanistički plan uređenja Lungomare loš plan te da ga treba mijenjati. Nadovezala se na arhitekta Maroja Mrduljaša koji je nedavno u Slobodnoj Dalmaciji ustvrdio da je kontinuitet javnog prostora izuzetno važan u svim okolnostima, a naročito na obali i da je to nešto što se treba čuvati kao civilizacijsku vrijednost. Bizjak nam kaže i kako se priprema novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama koji će još više olakšati investitorima da zatvore, ograde ili naplaćuju plaže. Ukoliko se bude naplaćivao ulaz na javne plaže s veći iznosima, smatra ona, to si naši ljudi neće moći priuštiti.

"Urbanistički plan uređenja Lungomare je loš plan i treba ga mijenjati" - Breda Bizjak (FOTO: HINA/Daniel Sponza)

„Vjerujem da se zakon neće dozvoliti u predloženom obliku. Pametne države već sada rade na deurbanizaciji, podvukli su crtu kod pretjerane izgradnje“, kaže nam Bizjak

Razgovarali smo i s pulskim stručnjakom iz IT sektora, Draganom Benčićem, koji je imao zanimljivo izlaganje na pulskoj tribini gdje se osvrnuo na dugoročne posljedice nedostajanja kvalificirane radne snage u Puli i iznio komparativni prikaz Varaždina, kao grada koji je dominantno ne-turistički, Rovinja, grada-ideala pulskih investitora te Pule, koja se nalazi negdje između ta dva grada. 

„Varaždin je vrlo jaka industrija, ima puno posla, puno je zaposlenih, dok Pula luta između, ili pokušava iz industrijskog postati turistički grad. Rovinj je nama 'ideal'. Pa kome je bolje? Koliko ovi gradovi prihoduju od rada. Ta je priča koja se cijelo vrijeme servira ljudima u javnom prostoru, pa sam izvadio statistiku koliki je prihod grada od rada, dakle poreza i prireza na rad po broju stanovnika. I Rovinj je tu od ta tri grada posljednji! Ne stoji teza da više hotela, više turizma znači više radnih mjesta za građane. Rovinj 37 posto svojih prihoda ostvaruju na trgovini nekretninama i upravnim pristojbama. Gdje je tu čovjek? Grad čine građani. Ili ga čine građevine? Ako želite naći majstora za slavinu ili ofarbati stan, ne možete ga naći. Nema dakle posla“, zaključio je Benčić.

"Kad naša generacija ode u penziju, ostat će velika rupa inteligencije koja će ovdje nedostajati" - Dragan Benčić (FOTO: HINA/Daniel Sponza)

Zamolili smo ga za dodatni komentar pa je komentirao kako jako puno radi sa supertalentiranim mladim ljudima koji svoju budućnost ne pronalaze u Puli.

„Dobar dio njih koji završavaju faks, sele se u Zagreb ili neki drugi grad. Tu im je bezveze, jednom kad grad krenu percipirati kao vikendicu teško se vraćaju. I kad nađemo ljude, teško pronalazimo smještaj za njih“, smatra Benčić. 

„Za turizam vam nije potrebna visokokvalificirana radna snaga. Brod je jedna od najsofisticiranijih stvari koji se gradi na zemlji. Ovdje to nije slučaj. Radim dosta s mladima studentima s visokim potencijalom, koji su top deset po kapacitetima. Desetljećima su takvi ljudi iz Pule odlazili vani na studije, ali se dio vraćao. Danas je puno, puno lošije. Još se nikad nije dogodilo, kao sada, da niti jedan od tih top deset nje ostao u gradu! Ovo što govorim nije šala. Firme će te posljedice osjetiti kasnije. Kad naša generacija ode u penziju, ostat će velika rupa inteligencije koja će ovdje nedostajati“, pomalo tužno je Benčić iznio svoja predviđanja.

Na pulskoj tribini je vrlo nadahnut bio i govor povjesničara Igora Dude koji je opisivao društveni razvoj prostora Lungomarea koji ima vojni, sociološki, društveni aspekt, ali i neke druge aspekte koji su povezani s poviješću cijele Pule.

„Jako je važno prepoznati točku pucanja kada turizam počinje negativno utjecati na kvalitetu života lokalnog stanovništva. Ako ne prepoznamo točku pucanja povjerenja u turizam, onda dolazimo u moguću fazu društvenog sukoba između domaćih ljudi i gostiju. Ne mislim na fizički sukob, ali taj osjećaj da netko nešto može, da netko nešto ima, a što domaći ljudi ne mogu, nemaju i ne mogu u tome sudjelovati“, rekao je Duda te napomenuo da je Lungomare pošumljavan od strane generacija rođenih iza Drugog svjetskog rata i da tako nastala sjećanja, emocije i nostalgija čine granu „žive povijesti“.

Puležani pošumljavaju Lungomare koji bi sada trebao postati raj za one koji ga sebi mogu priuštiti (FOTO: Facebook/Referendum za Lungomare)

Iako su postojale dvojbe oko pravnih posljedica referenduma poticane od strane investitora, pravnik Zelene akcije Enes Ćerimagić, napomenuo je kako investitorski zahtjev za izdavanjem lokacijske dozvole ne može utjecati na valjanost ishoda referenduma.

Na kraju malo političke aritmetike. Kako su upravo izašli svježi popis stanovništva Pule, ispada prilično velika diskrepancija između popisa birača kojih je na posljednjim izborima bilo 49.200 te broja stanovnika iznad 18 godina, kojih je prema popisu 44.400. S obzirom da je na posljednje lokalne izbore u Puli izašlo tek otprilike 19.000 birača, jednako kao i na izborima prije tih, postavlja se pitanje jesu li Puležani i Puležanke prepoznali važnost ovog referenduma i hoće li ih u nedjelju na birališta izaći dovoljno. Prema zakonskim odredbama, naime, da bi referendum bio valjan potrebno je da svoj glas da gotovo 25.000 osoba. 

Bilo kako bilo, prvi istarski referendum, bez obzira kako prošao imat će kasnije reperkusije i zapravo predstavlja veliki uspjeh Inicijative za Lungomare koja se uopće uspjela izboriti da referenduma bude. Bit će to svojevrsna anketa o tome kakav i koliko turizma želimo. 

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Facebook/Referendum za Lungomare

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Ustavne vrednote u doba krize"