EKONOMIJA U PANDEMIJI

Moramo se otrijezniti od turizma, jer bez domaće proizvodnje država nema budućnosti

ritn by: Zdenko Duka | 10.03.2021.
EKONOMIJA U PANDEMIJI: Moramo se otrijezniti od turizma, jer bez domaće proizvodnje država nema budućnosti
„Mi čekamo novce iz Europe, a imamo Hrvatsku narodnu banku. Problem je u politici, naprosto hrvatski političari ne žele imati veze s hrvatskom politikom. Zemlja veličine Hrvatske mora imati više od 60 posto proizvodnje u svom BDP-u, a mi još uvijek imamo ispod 30 posto. Slovenci imaju oko 60 posto a Srbi već oko 50 posto“, govore Lupigini sugovornici, istaknuti domaći ekonomisti, napominju kako pandemija koronavirusa može biti alibi za loše rezultate, ali i prilika za prosvjetljenje - da vidimo zašto smo toliko loši. Jer, i prije korone Hrvatska je bila na europskom dnu. Prema ekonomskom analitičaru Damiru Novotnyju, ova kriza za Hrvatsku može biti i ljekovita. "Otrežnjavamo se od turizma", kaže Novotny koji ne očekuje od Vlade ništa posebno, ali kaže da je sreća što smo u EU-u pa će se sve ono što EU čini za sebe u cjelini, preliti i na hrvatsko tržište.

Cjelokupnu svjetsku i europsku ekonomiju pomela je u posljednjoj godini pandemija koronavirusa. Iako je prošle zime sve počelo u Kini, najmnogoljudnija zemlja svijeta se totalitarnim metodama relativno brzo riješila virusa (iako ne i sasvim) tako da bilježi ekonomski rast i u 2020. godini, Nije u rastu jedina, recimo, i Turska je u lanjskoj godini imala ekonomski rast od 1,8 posto.

Sada gotovo sigurno znamo da do kraja ove godine koronavirus neće nestati kako su se mnogi nadali kada su se izumila cjepiva i počelo procjepljivanje stanovništva. Pitanje je hoće li nestati idućih godina i nitko zapravo ne zna što će se događati. Što kriza dulje traje, ovako ili onako, moramo se prilagođavati i naučiti živjeti s virusom. 

Hrvatska ekonomija je među ekonomijama zemalja EU-a ponajviše stradala. Tu uz Hrvatsku su Španjolska i Italija, zemlje u kojima je razmjerno, u odnosu na broj stanovnika, od COVID-19 umrlo još i više ljudi negoli u Hrvatskoj. Ovih dana Državni zavod za statistiku objavio je da je pad hrvatskog bruto domaćeg proizvoda u posljednjem lanjskom tromjesečju usporen u odnosu na prethodne kvartale - manji je „samo“ 7 posto, no u cijeloj prošloj godini gospodarstvo je zbog korona krize palo po rekordnoj stopi od 8,4 posto. To je najveći godišnji pad BDP-a u povijesti. U drugom kvartalu pad BDP-a bio je -15,4 posto, u trećem (onom turističkom) kvartalu -10 posto.

Ako govorimo samo o zadnjem kvartalu 2020. godine, u EU-u su jedino dvije zemlje imale veći pad BDP-a - Španjolska (-9,1 posto) i Grčka (-7,9 posto). U zemljama tzv. nove Europe pad se kretao od baltičkih i rumunjskih manje do dva posto do čeških pet posto. Korona je najviše pogodila turizam i usluge, a u Hrvatskoj je to, nažalost, noseća privredna djelatnost. Iako je u ljetnom turizmu Hrvatska još i dobro prošla u odnosu na druge glavne sezonske konkurente s juga - Španjolsku, Italiju, Grčku - ostvarila je ipak nešto više od pola turističkog prihoda iz 2019. godine, to nas nije moglo spasiti od snažnog rasta javnog duga - više od 25 milijuna kuna u zadnjih godinu dana.

Uvoz
(INFOGRAFIKA: HINA)

Kad bi koronavirus sutra nestao, bilo bi to u redu i nadoknadivo, ali ako se kriza produlji u nedogled, hrvatska vlast neće više moći subvencionirati one uslužne djelatnosti koje zbog korone ne rade ili rade smanjenim kapacitetom i neće se moći zaduživati beskrajno, nego će vjerojatno morati rezati i proračunske plaće i mirovine. O tome kako kratkoročno, ali onda i srednjoročno i dugoročno „pokrpati“, podići ekonomiju razgovarali smo s nekoliko uglednih ekonomista. 

Poznato je da je Hrvatska odmah u prvoj polovici devedesetih brzo uništila svoju ondašnju socijalističku industriju. Nije rat za to najviše kriv nego glupost i lupeške namjere. Franjo Tuđman koji nije ništa znao o ekonomiji, imao je korupcionašku ideju da „200 obitelji“ trebaju zadobiti poduzeća i hrvatsku ekonomiju. Govoreći uopćeno, mnogi tajkuni su se obogatili u pljačkaškoj privatizaciji, pripale su im nekretnine, a radnici su otpuštani. Dakle, stara je industrija zatravljena a neka nova nastaje tek tu i tamo u posljednje vrijeme. Ekonomisti nemaju pravog recepta, ali razmišljanja i preporuke su im slične. Kad bismo te razgovore saželi, osnovno je da bi trebalo prakticirati nove, čiste i inovativne industrije. Veliki pomak je u korona krizi u Hrvatskoj učinjen u digitalizaciji, za kratko vrijeme smo prilagodili život tom drugačijem, nekontaktnom načinu rada i komuniciranja, rasterećeni su tako i poduzetnici i građani.

Poljoprivreda i prehrambena industrija su najbitnije, a i strateški važne i zbog kriznih vremena. Neiskorištena je prerađivačka, prije svih, drvna industrija. Graditeljstvo je u zamahu, i kao posljedica velikih potreba obnove nakon rušiteljskih potresa kod Petrinje i u Zagrebu. Farmaceutska industrija ima velike mogućnosti razvoja, pogotovo kad su zdravstvo i lijekovi sada naprosto najvažniji problem društva. 

Hrvatska nije pristupačna zemlja za ulaganja, a jedino investicije mogu podići gospodarstvo. Europski novac iz fondova izvanredno će doći, ali on je naravno strogo namjenski, nasreću, nije to ogromna vreća novca kojeg će vladajući moći raspodjeljivati po svojoj volji.

Željko Lovrinčević
"Hrvatska nema puno prostora za povećavanje duga" - Željko Lovrinčević (FOTO: Novilist.hr)

„Sve zemlje s dominantnim ekonomijama kontaktnog tipa, kao što je turizam ili transport, imale su jako veliki pad i pad će u tim djelatnostima trajati sve dok epidemija traje“, govori nam profesor Željko Lovrinčević, istraživač Ekonomskog instituta u Zagrebu. Opcija je ili brzo drastično promijeniti strukturu ekonomije, što je teško u ovim uvjetima, ili povećavati svoje dugove. Hrvatska nema puno prostora za povećavanje duga, kaže Lovrinčević, nije tako velika zemlja kao što su Italija i Španjolska kojima se veliki dug tolerira. 

„Hrvatska ima neiskorišteni potencijal u poljoprivredi koja je zapuštena i nije integrirana s prehrambenom industrijom. Zatim u graditeljstvu, povlačenjem novca iz europskih strukturnih fondova. Ima dijelove prehrambene industrije i farmaceutske za kojima dugoročno raste potražnja. I treba stvarati novu strukturu ekonomije koja nije kontaktnog tipa, kao što je digitalna ekonomija, informatika. Dakle, Hrvatska nije potpuno bez aduta“, govori nam Lovrinčević. 

On ističe kako je važno u dobrom stanju održati javni sektor, a to znači da će biti potrebno daljnje zaduživanje. Lovrinčević vidi mogućnosti pa i potrebu u „fleksibiliziranju“ drugog mirovinskog stupa, tako da ostane prvi stup i treći kao dobrovoljni, ono što su napravile mnoge druge zemlje. Jer, ulaže se u drugi mirovinski stup, a zdravstveni sustav je krajnje ugrožen, pogotovo u ovoj pandemijskoj krizi, jer ne može platiti sve veće dugove. Zdravstvo bi trebalo biti prioritet jer Hrvatska već sada ima znatno povećanu smrtnost, uvjeren je Lovrinčević. 

Profesor zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Ljubo Jurčić kaže da korona može biti alibi za loše rezultate, ali i prilika za prosvjetljenje - da vidimo zašto smo toliko loši. Jer, i prije korone Hrvatska je bila na europskom dnu. 

Ljubo Jurčić
"Zemlja veličine Hrvatske mora imati više od 60 posto proizvodnje u svom BDP-u, a mi još uvijek imamo ispod 30 posto" - Ljubo Jurčić (FOTO: Lupiga.Com)

„Demontirali smo industriju, bili smo zemlja u tranziciji, a prepisali smo zapadne zakone i po njima djelovali“, kaže Jurčić koji smatra kako je politika takva da želi da se prebrodi ova kriza kako bismo se onda mogli vratiti na staro. Ali to ekonomsko 'staro' je katastrofa, propadanje. Objektivno se može napraviti puno, ali subjektivno, boji se Jurčić, neće se napraviti ništa jer sve političke izjave idu u tom smjeru kako će nam pomoći EU, no bez domaće proizvodnje država nema budućnosti. 

„Mi čekamo novce iz Europe, a imamo Hrvatsku narodnu banku. Problem je u politici, naprosto hrvatski političari ne žele imati veze s hrvatskom politikom. Zemlja veličine Hrvatske mora imati više od 60 posto proizvodnje u svom BDP-u, a mi još uvijek imamo ispod 30 posto. Slovenci imaju oko 60 posto a Srbi već oko 50 posto“, govori on.

Profesor, analitičar Damir Novotny tumači da je u dosadašnjih 14 ekonomskih kriza nakon Drugog svjetskog rata uvijek u pitanju bila kriza potražnje, a u ovoj situaciji pandemije je kriza ponude. U krizi 2009. godine Hrvatska je izgubila više od 200.000 radnih mjesta, sada se to nije dogodilo, izgubljeno je tridesetak tisuća radnih mjesta. No, Vlada se zadužila. Po njemu, ova kriza može biti ljekovita. Otrežnjavamo se od turizma. Novotny ne očekuje od Vlade ništa posebno, ali kaže da je sreća što smo u EU-u pa će se sve ono što EU čini za sebe u cjelini, preliti i na hrvatsko tržište. 

Damir Novotny
"Hrvatska je prošle godine imala najbrži rast digitalnog poslovanja u EU" - Damir Novotny (FOTO: HINA)

„Ključno je pitanje regionalnih politika. Vlada mora usmjeriti europski novac u regionalni razvoj, a ne u turizam, nego u poticanje ulaganja u prerađivačku industriju“, smatra Novotny i ističe kako je Hrvatska prošle godine imala najbrži rast digitalnog poslovanja u EU-u. 

Da zaključimo, i u pandemiji i kad nema pandemije, kad je većina građana birala ovu vladu, očekivala je, valjda, da ona jača institucije, a ne da ih slabi, da jača pravosuđe kako bi se makar smanjila posvemašnja korupcija. Očekivali su valjda i neke reforme kojima bi se u konačnici ojačala domaća proizvodnja i privreda i poboljšao standard. Vlada još uvijek isplaćuje novac onima čije su djelatnosti zatvorene, ali ne vidi se da išta lakše hvatamo korak s privredama usporedivih, tranzicijskih zemalja EU-a. Baš naprotiv. 

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Pixabay

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Hrvatska u koronakrizi"

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Berlin

    26.10.2021.

    Marko Pogačar

    MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Berlin

  2. BEZ ČAROBNIH RJEŠENJA: Svjedočimo ekstremnoj polarizaciji društva

    21.10.2021.

    Lana Bobić

    BEZ ČAROBNIH RJEŠENJA: Svjedočimo ekstremnoj polarizaciji društva

  3. DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Nemojte misliti da vas se ne čita i ne prati

    20.10.2021.

    Zdenko Duka

    DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Nemojte misliti da vas se ne čita i ne prati

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije