Niz fascinantnih podataka o ekonomskom, kao i političkom te mentalnom stanju Hrvata, može se iščitati iz istraživanja Eurobarometra objavljenog ovog mjeseca. Premda je izvorna namjera ankete praćenje motiva koji usmjeravaju odluke glasača i njihove stavove o Europskoj uniji i Europskom parlamentu, iz njih se može naslutiti puno više. Sudeći po informativnim emisijama, naslovnicama dnevnika i ostalih tiskanih medija, slabo upućeni stranac mogao bi steći utisak kako njegove hrvatske domaćine isključivo interesira tko je na platnom spisku Rusije i da li šahovnica počinje prvim crvenim, žutim ili plavim poljem. 

Posve protivno očekivanjima kandidata i izbornih stožera u nastajanju koji od PR agencija već prikupljaju raznobojne prijedloge kombinacija kravata i odijela predsjedničkih kandidata, istraživanje Europskog parlamenta akterima hrvatske političke scene posve otvoreno sugerira kako su njihovi glasači, u usporedbi s ostalim građanima EU, zapravo zabrinuti za rast cijena i životnih troškova, a ne za sitna podbadanja još sitnijih duša. Dok se po Vijetnamu okupljaju armije botova kako bi uskoro bile raspoređene u podrum društvene zbiljnosti odakle će nedužne prolaznike usmjeravati ka prgavijem, elokventnijem, drskijem i podmazanijem, prema anketama Europske komisije, građani i građanke s pravom glasa razbijaju glavu s ekonomskim problemima i stanjem u zdravstvu. 

Naime, prema najnovijoj anketi, glavni razlog zbog kojih su Hrvati glasali na izborima za Europski parlament su rastuće cijene i životni troškovi te ekonomska situacija. Istim motivima vodili su se i glasači u ostalim zemljama EU, ali je u Hrvatskoj to bilo u drastično većoj mjeri. Dok je 42 posto Europljana kao glavni razlog izlaska na izbore navelo troškove života, u Hrvatskoj je taj postotak čak 56 posto. Isto vrijedi i za ekonomsku situaciju. U Europi je, kao i u Hrvatskoj, to bio drugi najvažniji motiv za izlazak na birališta. Međutim, dok je prosjek u EU 41 posto, u Hrvatsko je ekonomska situacija problematična za čak 55 posto birača. Društvena i zdravstvena zaštita je pak treći najvažniji motivator Hrvata iako je u EU tek na osmom mjestu. Nezaposlenost je još jedna kategorija koja Hrvate iznadprosječno zabrinjava u usporedbi s ostalim Europljanima. 

Migracije i azil vrlo nisko na listi prioriteta Hrvata, ali su zato ekonomija i rastući troškovi top (IZVOR: Eurobarometar)

Premda bi po dnevnim vijestima možda zaključili kako su migranti i tražitelji azila visoko na listi prioriteta Hrvata, to zapravo i nije tako. Naime, samo 15 posto hrvatskih glasača tu je temu ovog ljeta smatralo dovoljno važnom da ih potakne na izlazak na europske izbore. Po tome se uvelike razlikuju od europskog prosjeka koji je veći za gotovo 100 posto. 

Ukoliko pogledamo tko su Hrvati koji su glasali na izborima za Europski parlament otkrivamo, dakako, i tko su oni koji su ostali kod kuće. Na izbore su odlučili izići podjednako i oni koji su zadovoljni i oni koji nisu zadovoljni demokracijom u EU. Ali, uglavnom stariji građani. Posebno oni stariji od 40 godina.

Mladi Hrvati i Hrvatice posve su nezainteresirani za europske izbore (IZVOR: Eurobarometar)

Za razliku od vršnjaka iz EU kojih je na izbore izašlo više od trećine, Hrvati do 24. godine života izborima su pristupili u poraznom udjelu od mizernih devet posto. Ne čudi stoga što je, među Hrvatima koji nisu glasali, problem stanovanja jedna od gorućih nedaća koje građane Hrvatske zabrinjava gotovo za trećinu više nego ostale Europljane.

Posebno zanimljiv uvid odaju odgovori naših sugrađana na pitanje iz kojih razloga je Hrvatska najviše profitirala od ulaska u Europsku Uniju. Prije no što otkrijemo još jedan porazan podatak po političku elitu i one koji su im ustupili tu čast i privilegiju, navedimo i kako čak 85 posto Hrvata smatra da, bez obzira na sve, zemlja ima koristi od pristupanja Uniji. Dok u prosjeku 24 posto građana EU smatra kako to nije tako, u Lijepoj našoj samo 14 posto građana dijeli isto mišljenje. 

Zbog čega je, dakle, po mišljenju Hrvata, njihova zemlja najviše profitirala ulaskom u EU? Otprilike trećina Europljana (36 posto) drži da je to zbog poboljšane kooperacije među zemljama što je ujedno i najčešći odgovor. Zaštita mira i veća sigurnost drugi je najučestaliji razlog zadovoljstva Europljana s 32 posto glasova dok je doprinos ekonomskom rastu među Europljanima treći razlog s 28 posto glasova. 

Budimo iskreni, uopće nas ne interesira kooperacija s drugim zemljama samo nam je stalo da odemo u neku drugu zemlju (IZVOR: Eurobarometar)

Hrvati pak imaju posve druge prioritete i očekivanja od prosječnog Europljanina. Naime, daleko na prvom mjestu s čak 51 posto glasova Hrvata kao najveću prednost EU smatra kako ona donosi nove mogućnosti za rad. Drugim riječima, muče nas rast cijena, ekonomska situacija i loša zdravstvena i društvena zaštita, ne vjerujemo političarima i EU, a kakva god da jest, odlična je prilika da kolektivno odselimo.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: UNUWIDER

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Korak dalje: Izazovi europske Hrvatske"