ISTRAŽIVANJE EUROPSKOG PARLAMENTA

U Hrvatskoj visoki pesimizam i nepovjerenje u vlastitu državu

ritn by: A.B. | 03.06.2021.
ISTRAŽIVANJE EUROPSKOG PARLAMENTA: U Hrvatskoj visoki pesimizam i nepovjerenje u vlastitu državu
Europski parlament redovito provodi istraživanja javnog mnijenja o ključnim pitanjima u Europskoj uniji, a već godinu i četiri mjeseca najključnije je pitanje koronavirusa. Iz posljednjeg istraživanja jasno je vidljivo da hrvatski građani više strahuju od financijskih posljedice krize, koju je pandemija uzrokovala, u odnosu na ostale građane Europske unije, ukoliko gledamo prosjek. Raspoloženje hrvatskih građana u disbalansu je s prosjekom Unije u nekoliko segmenata, a svi oni mogu upozoravati na određenu dozu pesimizma i nepovjerenja u vlastitu državu. Primjerice, na pitanje da istaknu koji osjećaji najbolje opisuju njihovo trenutno stanje, gdje je bilo moguće dati više različitih odgovora, u Hrvatskoj je „nemoć“ biralo 36 posto ispitanih, dok je na razini EU taj odgovor izabralo njih 30 posto. Odabiralo se i "ljutnju" (Hrvatska 30, EU 22 posto) te "strah" (Hrvatska 27, EU 22 posto). No, tu nije kraj pesimizmu jer je na pitanje „smatrate li da stvari u vašoj zemlji idu u dobrom smjeru“ izuzetno visokih 74 posto ispitanih u Hrvatskoj odgovorilo „ne“.

Europski parlament redovito provodi istraživanja javnog mnijenja o ključnim pitanjima u Europskoj uniji, a već godinu i četiri mjeseca najključnije je pitanje koronavirusa. Iz posljednjeg istraživanja jasno je vidljivo da hrvatski građani više strahuju od financijskih posljedice krize, koju je pandemija uzrokovala, u odnosu na ostale građane Europske unije, ukoliko gledamo prosjek. Također, u Hrvatskoj se pokazuje znatno veća doza pesimizma vezano uz budućnost nego li je to slučaj kada promatramo odgovore svih građana Europske unije na ista pitanja postavljena u istraživanju.

Jedno od važnijih pitanja za Europski parlament je - pogađate - potpora građana Europskoj uniji

„Potpora Europskoj uniji još uvijek je na visokoj razini, unatoč pandemiji, ali građani traže reforme“, iščitavaju iz Europskog parlamenta rezultate „Eurobarometra“, istraživanja provedenog u 27 država članica u ožujku i travnju ove godine. U njemu je sudjelovalo 26.669 građana, od čega 1.027 u Hrvatskoj. A evo i kako ta potpora izgleda – 48 posto EU građana i dalje ima pozitivno mišljenje o Uniji, 35 posto ih ima „neutralan stav“, a 17 posto negativno percipira EU. Takve rezultate u Europskom parlamentu tumače kao pozitivan trend. Hrvatska tu ne odskače previše – 44 posto ima pozitivan stav o Uniji, 41 posto neutralan, dok negativno mišljenje o EU ima 15 posto. 

Jedno od ispitanicima postavljenih pitanja glasilo je „osjećaju li posljedice krize na osobna primanja ili ih očekuju u budućnosti“. Na ovo je pitanje čak 68 posto ispitanika iz Hrvatske odgovorilo potvrdno, dok je na EU razini taj postotak ipak nešto niži, odnosno 57 posto. No, nije najgore u Hrvatskoj jer financijski problemi još su prisutniji u Grčkoj, Italiji i Bugarskoj. S druge strane najlakše „dišu“ stanovnici Danske, Nizozemske i Finske. 

Eurobarometar
Očekivanja u Hrvatskoj (IZVOR: Eurobarometar)

Ukoliko se ovo pitanje raščlani, onda vidimo da je broj ispitanika koji su ustvrdili da je pandemija već negativno utjecala na njihove financije u Hrvatskoj potpuno jednak europskom prosjeku – 31 posto. Međutim, pesimizam i očito nepovjerenje dolaze do izražaja kada se ispitanike upitalo očekuju li negativne financijske posljedice u budućnosti. E, tu je s „da“ odgovorilo 37 posto onih koji su u Hrvatskoj sudjelovali u istraživanju, dok je prosjek EU značajno niži – 26 posto. 

„Rezultati ukazuju na sve izraženije posljedice pandemije COVID-19 na privatne živote i financijsku situaciju građana. Osam od deset ispitanika upoznato je s mjerama koje poduzima EU kako bi se prevladale posljedice pandemije. Građani smatraju da javno zdravlje, borba protiv siromaštva, potpora gospodarstvu i radnim mjestima te borba protiv klimatskih promjena trebaju biti prioriteti za Europski parlament. Općenito, proljetni 'Eurobarometar' Europskog parlamenta pokazuje čvrstu potporu za Europsku uniju kao i široki konsenzus da je na globalne izazove poput pandemije COVID-19 najbolje odgovoriti na EU razini“, objašnjavaju iz Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj.

Isto istraživanje je pokazalo da više od polovine ispitanih (58 posto), govoreći o „lockdownu“ kojem smo svjedočili u nekoliko navrata proteklih godinu i četiri mjeseca, vjeruje da je korist za zdravlje važnija od gospodarske štete koju su mogle prouzročiti nacionalne mjere ograničenja. Takvo mišljenje prevladava u većini EU članica, a ukoliko se povuče paralela s istim istraživanjem iz 2020. godine taj je stav danas zastupljeniji nego nakon prvog „lockdowna“ kada je više građana procjenjivalo da je gospodarska šteta važnija od zdravlja. 

Eurobarometar
Lista prioriteta (IZVOR: Eurobarometar)

Kada se govori o naporima Europske unije u borbi protiv koronavirusa većina ispitanika rekla je kako je nešto pročitala ili čula o poduzetim mjerama i aktivnostima, ali tek polovica njih i zna koje su to mjere. Zadovoljstvo mjerama izrazilo je 48 posto, u odnosu na 50 posto onih koji s mjerama nisu zadovoljni. U Hrvatskoj su ovi rezultati nešto drugačiji. Naime, 61 posto ispitanih u Hrvatskoj zadovoljno je odgovorom Unije na pandemiju, a 39 posto ih nezadovoljno. Viši postotak nego što je to slučaj na razini EU, hrvatski su građani pokazali po pitanju solidarnosti među državama EU članicama. Dok je 44 posto svih građana EU u istraživanju zadovoljno po tom pitanju, u Hrvatskoj je taj postotak primjetno viši – 53 posto. 

Na pitanje što bi trebali biti prioriteti Europske unije u borbi protiv pandemije, najveći broj EU građana smatra da je to brz i adekvatan pristup sigurnim i učinkovitim cjepivima (39 posto), potom ulaganje dodatnih sredstava u razvoj lijekova i cjepiva (29 posto), uspostava krizne strategije (28 posto) te razvoj europske zdravstvene politike (25 posto). U Hrvatskoj su ispitanici nešto drugačije posložili prioritete. Da je najvažnije uložiti dodatna sredstva pronalazak lijekova i cjepiva smatra njih 37 posto, a osim toga bitan im je pristup cjepivima (34 posto), omogućavanje članicama da pomognu tvrtkama i radnicima pogođenima pandemijom (30 posto), investiranje dodatnih sredstava u gospodarstvo radi održivog i pravednog oporavka u svim članicama (28 posto) te razvijanje europske zdravstvene politike (25 posto).

Eurobarometar
Kako vide hrvatski smjer (IZVOR: Eurobarometar)

Raspoloženje hrvatskih građana u disbalansu je s prosjekom Unije u nekoliko segmenata, a svi oni mogu upozoravati na određenu dozu pesimizma i nepovjerenja u vlastitu državu. Primjerice, na pitanje da istaknu koji osjećaji najbolje opisuju njihovo trenutno stanje, gdje je bilo moguće dati više različitih odgovora, u Hrvatskoj je „nemoć“ biralo 36 posto ispitanih, dok je na razini EU taj odgovor izabralo njih 30 posto. Odabiralo se i "ljutnju" (Hrvatska 30, EU 22 posto) te "strah" (Hrvatska 27, EU 22 posto).

No, tu nije kraj pesimizmu jer je na pitanje „smatrate li da stvari u vašoj zemlji idu u dobrom smjeru“ izuzetno visokih 74 posto ispitanih u Hrvatskoj odgovorilo „ne“. Na razini EU taj je prosjek znatno manjih 57 posto. Da građani RH misle kako je problem u njihovoj državi govori podatak kako daleko manji postotak ispitanih u Hrvatskoj misli da stvari u EU ne idu u dobrom smjeru – 48 posto. Tu, pak, disproporcije s prosjekom EU gotovo da ni nema (49 posto).

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: HINA/CROPIX/RankoŠuvar/POOL/ml

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Hrvatska u koronakrizi"

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Šukerova smjena - „s konja na magarca“?

    11.06.2021.

    Zdenko Duka

    DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Šukerova smjena - „s konja na magarca“?

  2. KNJIGA LJUBAVI: Kako to da u gradu nema pjesnikove ulice, trga, parka, bilo čega?

    09.06.2021.

    Predrag Finci

    KNJIGA LJUBAVI: Kako to da u gradu nema pjesnikove ulice, trga, parka, bilo čega?

  3. IZABRANA ŠUTNJA: Zašto se znanstvena zajednica ustručava analizirati sumnjivi doktorat HDZ-ovog moćnika?

    27.05.2021.

    Boris Pavelić

    IZABRANA ŠUTNJA: Zašto se znanstvena zajednica ustručava analizirati sumnjivi doktorat HDZ-ovog moćnika?

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije