Najnovije istraživanje Eurobarometra otkrilo je pomalo iznenađujuća razmišljanja među mladima od kojih gotovo trećina smatra kako će političari njihove probleme riješiti ukoliko na društvenim mrežama koriste hashtag ili promijene sliku na svom profilu. Anketa „Mladi i demokracija” provedena je na razini čitave EU te je obuhvatila više od 26.000 mladih između 15 i 30 godina. Starijim generacijama ovaj podatak uistinu može izgledati poražavajuć, ali to više govori o tome koliko se te generacije sve više udaljavaju od svoje mladosti i, proporcionalno tome, sve više postaju nalik na svoje roditelje.

ISTRAŽIVANJE: Rodno utemeljeno nasilje u hrvatskim medijima prikazano je senzacionalistički i pojednostavljeno

ZNANSTVENICI ZA KLIMU OGORČENI: „Interventni policajci prosvjednice hvatali i udarali u genitalije“

PROĆERDANI PLANOVI: Na ruševinama europske i hrvatske politike

„Dijelom je to zbog toga što su mladi sve više online gdje se informiraju i komuniciraju jedni s drugima. Dijelom to prati i politika. Internet se konstanto mijenja, a time se mijenjaju i načini online participacije i djelovanja. Posljedično, to ima učinke i na participaciju koja se odvija izvan društvenih mreža. Teško je uspoređivati važnost različitih oblika djelovanja, ali je bitno naglasiti da se online participacija poput potpisivanja peticija, praćenja političara, komentara i dijeljenja informacija, također smatraju relevantnim oblikom sudjelovanja”, objašnjava profesor Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, Kosta Bovan, dodajući kako i dalje postoje autori koji to doživljavaju kao „clicktivism”, odnosno, aktivizam kroz klikove koji nema nikakvog realnog efekta na politiku.

Ohrabruje podatak kako oko 36 posto mladih Hrvata koji su sudjelovali u anketi najučinkovitijim načinom utjecaja na političare ipak smatra participiranje na lokalnim, nacionalnim i europskim izborima. Uvjetno rečeno zrelija razmišljanja od europskog prosjeka, hrvatska mladež je pokazala i time što njih 36 posto smatra kako će do željenih promjena doći ukoliko se uključe u studentske ili druge organizacije mladih. Za usporedbu, tek četvrtina njihovih vršnjaka na razini Europske unije dijeli taj stav. 

Mladi iz Hrvatske skloniji su sudjelovati u studentskim organizacijama od svojih europskih vršnjaka (IZVOR: Eurobarometar)

Kada je pak riječ o konkretnim djelima, mladi građani i građanke Hrvatske ne razlikuju se od europske generacije. Naime, naši mladi su europski prosjek kada je u pitanju sudjelovanje u javnim okupljanjima, angažmanu u pisanju ili prikupljanju peticija. Veseli što se gotovo polovica mladih u Hrvatskoj u protekloj godini barem jednom angažirala u takvim aktivnostima. Dok su po tom pitanju najaktivniji Rumunji sa 57 posto, "najtromiji" su mladi s Cipra. Tamo se, naime, lani samo 31 posto mladih angažiralo u nekoj akciji koja je težila za društvenim promjenama. Od hrvatskih vršnjaka dosta su pasivniji i sjeverni susjedi iz Slovenije gdje je 41 posto mladih bilo uključeno u takve aktivnosti.

Prema podacima koje je objavio Eurobarometar, mladi Hrvati tek neznatno kaskaju za vršnjacima iz Europe kada je u pitanju angažman oko klimatskih promjena i zaštite okoliša. U odnosu na generaciju iz Europe, naši mladi se ipak znatno više angažiraju u akcijama za zaštitu ljudskih prava. Naime, 34 posto mladih iz 27 europskih zemalja sudjelovalo je u takvim inicijativama dok je u Hrvatskoj ta brojka čak 42 posto.

Novinarska praksa, ali i brojni znanstveni radovi ukazuju na to da su upravo društvene mreže prostor za širenje neprovjerenih i netočnih informacija. No, najnovije istraživanje Eurobarometra otkriva i kako većina mladih u EU, ali i u Hrvatskoj, smatra da ih je obrazovanje opremilo potrebnim vještinama za prepoznavanje dezinformacija.

Moguće da su im potrebnija, ali činjenica jest kako je lijepa naša mladost sklonija boriti se za ljudska prava od njihovih vršnjaka na razini EU, barem deklarativno. (IZVOR: Eurobarometar)

„U idealnom svijetu mladi, ali i ostali, lakše bi se mogli informirati, brže organizirati i šire djelovati. Određene teme bi se lakše trebale probiti do političara i institucija. Međutim, online participacija se suočava s nizom problema. Od dezinformacija do prevelike raspršenosti koncentracije i previše informacija. U svakom slučaju, online svijet je danas neizbježan. Dobro je da se mladi angažiraju putem njega u svijetu politike jer to može imati niz pozitivnih ishoda”, objašnjava Bovan.

Unatoč pozitivnim trendovima, istraživanje pokazuje i kako se tek 15 posto mladih u Hrvatskoj uključuje u rad kulturnih organizacija, a unatoč fami koja vlada oko sportskih uspjeha Hrvatske, mladi su, u usporedbi sa zemljama EU, ispodprosječno angažirani i u sportskim klubovima. Naime, dok je u posljednjih godinu dana u EU trećina mladih aktivno sudjelovala u radu sportskih klubova, u Hrvatskoj ta brojka jedva prelazi četvrtinu.

Poznato je kako je Hrvatska imala najnižu izlaznost na nedavnim izborima za Europski parlament od samo 21,25 posto dok je prosječna izlaznost na razini Europske unije bila 51,05 posto. Prema anketi Eurobarometra, više od 60 posto mladih s pravom glasa izrazilo je namjeru da glasa. Obzirom da ne postoje posebni službeni rezultati o odazivu mladih na ovogodišnjim EU izborima, teško je utvrditi koliko ih se uistinu držalo riječi koju su dali u anketi. 

Lupiga.Com

Naslovna ilustracija: Gong

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Korak dalje: Izazovi europske Hrvatske"