Hrvatska je pri vrhu u Europskoj uniji po udjelu energijski siromašnih kućanstava. Stručnjakinja za politike u području klime i energije, Slavica Robić, 2021. godine napisala je doktorsku disertaciju kao rezultat višegodišnjeg istraživanja ovog društvenog problema u Hrvatskoj, ali i nekoliko drugih zemalja Balkana. 

Naziva se "Metoda za određivanje praga energijskoga siromaštva temeljena na energijskim, klimatskim, socijalnim i zdravstvenim pokazateljima", a obranjena je lani na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu. 

Robić je magistrirala 2008. godine u području promjena i upravljanja u okolišu na Institutu za okolišne promjene Centra za okoliš Sveučilišta u Oxfordu u Velikoj Britaniji. Sazivateljica je savjetodavnog odbora Europskog opservatorija za energetsko siromaštvo i zamjenica predsjedavajućeg ENGAGER mreže za borbu protiv energetskog siromaštva. Danas je zaposlena kao pomoćnica ravnatelja REGEA-e, koja se definira kao ustanova usredotočena na pružanje savjeta i inovativnih rješenja u sektoru energetike i zaštite okoliša s projektima na području cijele Europske unije.

U disertaciji je opisala niz posljedica ovog oblika siromaštva, nerazdruživog od drugih oblika neimaštine. Radi se o ljudima koji su prisiljeni donositi odluke između plaćanja računa za energiju i kupovine hrane te smanjenja životnog prostora. Drugim riječima, ova vrsta siromaštva svodi se na nemogućnost kućanstva da si priušte grijanje ili hlađenje stambenog prostora i hrane, kuhanje, pranje i rasvjetu.

"Djeca koja žive u hladnim domovima imaju više nego dvostruko veću vjerojatnost da obole od raznih respiratornih bolesti" - Slavica Robić (SCREENSHOT: YouTube)

Koliko će ljudi ove zime biti gurnuto u dug ili bolest zbog inflacije i ogromnog rasta cijene energenata, zasigurno će biti predmet nekih budućih istraživanja. Jer je još 2018. godine čak 17,5 posto kućanstava kasnilo s plaćanjem računa za režijske troškove, dok je ta brojka iznosila čak 38,2 posto za samohrane roditelje.

Problem s uvjetima stanovanja dokazano utječe na zdravstvenu sliku. U trećoj godini pandemije Covida-19, Hrvatska je zajedno s ostatkom Europe ušla u energetsku krizu kakva se ne pamti zadnjih desetljeća. Zato nije na odmet podsjetiti na naglaske spomenutog rada Slavice Robić. 

Povećanje troškova za zdravstvo

Naime, život u uvjetima energijskog siromaštva kao što su plijesan, vlaga, propuh, hladnoća, previsoke i preniske temperature stambenog prostora, dokazano negativno utječu na povećanu stopu pojavnosti raznih bolesti, navodi Slavica Robić. Osim toga, dovode do smanjenih mogućnosti sudjelovanja u aktivnostima zajednice, povećane izolacije te i do povećanih troškova za zdravstvo. Troškovi rastu i za osobe koje su pogođene problemom, ako same pokrivaju troškove zdravstvenih usluga i za države, ako trošak ide na njihov teret. 

Problemi s velikim promjenama u temperaturi, prašinom kao i s unutarnjim zagađenjem zraka, povećavaju rizik od astme i drugih respiratornih problema. Život u takvim uvjetima nadalje negativno utječe i na kardiovaskularne i druge bolesti. 

Djeca i starije osobe

Energijsko siromaštvo osim financijski najslabijih pojedinaca, pogađa najviše one fizički slabije. 

"Djeca koja žive u hladnim domovima imaju više nego dvostruko veću vjerojatnost da obole od raznih respiratornih bolesti, obične prehlade svih ukućana poprimaju teži i dulji karakter, a život u uvjetima energijskog siromaštva negativno utječe i na mentalno zdravlje svih dobnih skupina", piše Robić. 

Starije osobe, koje nemaju dovoljno energije za rashlađivanje su posebno ranjive u ljetnim mjesecima. Robić navodi da niz istraživanja pokazuje da starija populacija, posebice iz sjevernijih područja gdje nisu navikli na izloženost visokim temperaturama, posebno osjetljiva na visoke ambijentalne temperature i zagađenje zraka česticama u prostoru.

"Izloženost takvim uvjetima često dovodi do već spominjanih kardiovaskularnih i respiratornih problema te može dovesti do povećane stope smrtnosti", upozorava. Zato pojedine europske zemlje u svojim zakonima usmjerenim na smanjenje energijskog siromaštva posebno ranjivima smatraju osobe starije životne dobi. 

Život u lošim uvjetima negativno utječe i na kardiovaskularne i druge bolesti (FOTO: Lupiga.Com)

Zemlje koje imaju učinkovitije zgrade imaju manje povećanu stopu smrtnosti zimi (engl. Excess Winter Deaths, EWD). Postoji jaka veza između učinkovitosti zgrade i toplotne ugode u životnom prostoru i povećane stope smrtnosti zimi. Također, gotovo 40 posto EWD može se pripisati kardiovaskularnim, a oko 33 posto respiratornim bolestima. Iako se EWD jednostavno računa, u Hrvatskoj se ta statistika još uvijek ne prati niti se povezuje s energijskim siromaštvom, napominje Robić.

Španjolska eksplicitno navodi umirovljenike starije od 60 godina s minimalnom mirovinom. Irska, osim starijih osoba, kao posebno ranjive na isključenje s mreže u zimskim mjesecima navodi i osobe s fizičkim, senzornim i mentalnim poteškoćama. Slično je i u Grčkoj, koja osim kućanstava bez osoba mlađih od 70, osjetljivima smatra i bolesnike s jakim audiovizualnim ili lokomotornim problemima, ili s više invaliditeta ili kroničnih bolesti.

Psihičko zdravlje

Osobe koje žive u energetskom siromaštvu izloženije su i mentalnim oboljenjima. Financijski problemi, naime, dovode do stresa, anksioznosti, depresije i općenito narušenog psihičkog zdravlja. Ovaj začarani krug karakterističan je za osobe koje žive u energijskom siromaštvu i teško ga je prekinuti bez vanjskih intervencija, sumira Robić. Zato su posebno opasni periodi povećanja troškova za energiju potrebnu za osnovne životne uvjete - grijanje, hlađenje, pranje i kuhanje. "Dugoročno bivanje u stanju takvog stresa negativno utječe na mentalno zdravlje", zaključuje se.

Što je istraživanje pokazalo?

Istraživanje je obuhvatilo terenski dio, odnosno posjetu čak 833 kućanstva s područja zapadnog Balkana od travnja 2015. do listopada 2016. godine, od kojih je gotovo polovica u Hrvatskoj. Napravljena je i razlika između siromašnih ljudi u urbanim i ruralnim sredinama. Energijsko siromaštvo, naime, u zimskim mjesecima često gore pogađa izolirana ruralna područja, dok se zdravstvene posljedice toplinskih udara gore osjećaju u gusto naseljenim urbanim područjima posebice potaknuto efektima tzv. „urbanih toplinskih otoka“.

"Život u uvjetima plijesni i stalnog propuha loše utječe na zdravlje pa tako ne začuđuju rezultati ovog terenskog istraživanja koji su pokazali da 47 posto ispitanika boluje od neke dugotrajne ili kronične bolesti ili ima invaliditet, a 45 posto ih svoje ukupno zdravlje ocjenjuje slabim ili osrednjim", navela je.

Polovica ispitanika je u vrijeme istraživanja kazalo da je u protekla četiri tjedna imalo ponekad, često ili jako često probleme u poslovnim ili kućanskim aktivnostima zbog lošega zdravlja. Njih 55 posto imalo je fizičke bolove, 49 posto ih se osjećalo nesretno ili depresivno i 36 posto ih je bar ponekad imalo osjećaj da ne može prevladati svoje probleme.

Stambeni fond u Hrvatskoj je uglavnom star, sa slabom izolacijom

Stambeni je fond u Hrvatskoj prilično star i energetski neučinkovit, navodi Robić. Zgrade su većinom građene prije 1987. godine kada nisu postojali propisi koji definiraju ovojnicu zgrade pa iste uglavnom nemaju dovoljnu toplinsku zaštitu. 

Većina zgrada u Zagrebu nema dovoljnu toplinsku zaštitu (FOTO: Lupiga.Com)

U Hrvatskoj oko 83 posto zgrada ne zadovoljava Tehničke propise iz 1987. godine te imaju potrošnju energije za grijanje od 150 do 200 kWh/m2 što ih svrstava u energetski razred E, peti od njih ukupno sedam. 

Utvrdila je pet mjera, odnosno pet alternativa, koje se mogu smatrati relevantnim i prioritetnim kada je u pitanju suzbijanje energijskog siromaštva: zamjena kućanskih uređaja, energetska obnova zgrada, poboljšanja sustava grijanja, jeftine mjere energetske učinkovitosti uz informiranje i savjetovanje te izravna financijska pomoć.

Rezultati pokazuju da je najbolja mjera energetska obnova zgrade, nakon čega slijede poboljšanja sustava grijanja, zamjena kućanskih uređaja, jeftine mjere energetske učinkovitosti te, na posljednjem mjestu, izravna financijska pomoć.

Kada je u pitanju odlučivanje o mjerama za suzbijanje energijskog siromaštva, najbitniji kriterij je utjecaj mjere na zdravlje ukućana, nakon čega slijede, sa sličnim rangom, smanjenje troška energije za kućanstvo, smanjenje potrošnje energije i poboljšanje kvalitete života, dok su trošak investicije i kompleksnost provedbe ocijenjeni kao najmanje bitni kriteriji.

Što kada nema novca za nove prozore i fasadnu oblogu?

Kada govori o energetskom savjetovanju ranjivih i energijski siromašnih skupina, Robić navodi nekoliko "zakrpa" koje mogu popraviti izolaciju domova. One nisu trajne i korisne poput zamjene stolarije i toplinske izolacije zidova, ali su jeftine, do sto eura po kućanstvu, i pomažu trenutno i u smanjenju troškova i za održavanje ugodne temperature. 

Primjeri jednostavnih mjera su zamjena običnih žarulja LED žaruljama, postavljanje refleksijskih folija iza radijatora grijanog prostora na vanjskom zidu, postavljanje termometara u životnom prostoru za lakše praćenje stvarne temperature, gumene trake za brtvljenje prozora koje se postavljaju oko prozora koji “ne dihtaju”, četkasta brtvila za ulazna vrata, produžni kabeli s prekidačem za isključivanje uređaja iz stand by položaja, uklopni satovi za bojlere koji omogućavaju da bojleri ne griju vodu cijeli dan već se uključuju po potrebi i sl.

Istraživanja su pokazala zadovoljstvo ukućana takvim mjerama, posebice brtvama za prozore i vrata, gdje su korisnici primijetili veću ugodu boravka u prostoru.

Pravedna tranzicija i energetsko siromaštvo u EU - temelji Europskog zelenog plana

I Europska komisija u svojim preporukama navodi da suzbijanje energijskog siromaštva sa sobom nosi brojne koristi za cijelo društvo. Smanjuju se izdaci za zdravstvo, smanjuje se zagađenje zraka, poboljšava se ugoda stanovanja i blagostanje, povećavaju se proračuni kućanstava, a sve skupa dovodi i do gospodarskog rasta.

Pravedna tranzicija prema klimatsko-neutralnoj Europskoj uniji do 2050. godine jedan je od temelja Europskog zelenog plana čija je okosnica „Val obnove za Europu“ (SWD (2020) 550 final). „Val obnove“ je velika inicijativa osmišljena da se potakne strukturna energetska obnova u privatnom i javnom sektoru s ciljem smanjenja emisija stakleničkih plinova i suzbijanja energijskog siromaštva.

U ovakvim uvjetima i danas žive mnoge obitelji u ruralnim krajevima Hrvatske (FOTO: Lupiga.Com)

Članak 29. Direktive o unutarnjem tržištu električnom energijom (EU 2019/944) postavlja obvezu za države članice da procijene broj kućanstava pogođenih energijskim siromaštvom te da javno objave kriterije. Također, u onim slučajevima kada se utvrdi značajan broj takvih kućanstava, države članice dužne su u svoje nacionalne energetsko-klimatske planove uključiti ciljeve smanjenja energijskog siromaštva zajedno s vremenskim planom realizacije zadanih ciljeva i skicom relevantnih javnih politika. 

Nova inačica Direktive o energetskoj učinkovitosti (EU 2018/2002) navodi kako se dio mjera energetske učinkovitosti treba prioritetno provesti među ranjivim kućanstvima, uključujući kućanstva pogođena energijskim siromaštvom, a sličan zahtjev javlja se prema zemljama članicama i u Uredbi o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime (EU 2018/1999).

EK u svojoj preporuci nadalje skreće pažnju kako je kriza prouzročena COVID-19 pandemijom istaknula važnost suzbijanja energijskoga siromaštva. S povećanim stopama nezaposlenosti za očekivati je i produbljivanje problema energijskog siromaštva te je stoga ključno postići ciljeve Europskog zelenog plana i iskoristiti prednosti Next Generation EU12 instrumenta za oporavak i njime potvrđenog „Vala obnove“ koji se smatra jednim od glavnih mehanizama za suzbijanje energijskog siromaštva.

Energija i stan kao naše temeljno pravo

Poboljšanja uvjeta stanovanja, počevši s energetskom učinkovitošću i poboljšanjima sustava  grijanja dokazano dovode do poboljšanja respiratornih problema, a najveća poboljšanja u zdravstvenom statusu javljaju se upravo kod najranjivijih skupina: kućanstva s niskim prihodima s prethodnim zdravstvenim problemima koji se mogu povezati s uvjetima stanovanja, piše Robić. 

Na koncu, stanovanje u energetski neadekvatnim uvjetima, nemogućnost sudjelovanja u aktivnostima zajednice koja se događa posljedično, narušenost zdravlja poradi života u prostoru s viskom stopom vlage, plijesan, pretjerane vrućine ili hladnoće, unutarnje zagađenje zraka, narušava ujedno i temeljna ljudska prava. 

Naime, navodi se u disertaciji, "Opća deklaracija o ljudskim pravima (NN 12/2009) u članku 25. navodi da „…svatko ima pravo na životni standard koji odgovara zdravlju i dobrobiti njega samoga i njegove obitelji, uključujući prehranu, odjeću, stanovanje, liječničku njegu i potrebne socijalne usluge, kao i pravo na sigurnost u slučaju nezaposlenosti, bolesti, nesposobnosti, udovištva, starosti ili nekog drugog nedostatka sredstava za život u uvjetima koji su izvan njegove kontrole“.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Pixabay

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda

 Sadržaj ovog teksta isključiva je odgovornost udruge Lupiga