Europski zakon o slobodi medija (EMFA) kojim se uspostavljaju pravila o medijskim slobodama na razini Europske unije izglasan je danas u Europskom parlamentu u Strasbourgu, uz suzdržan pljesak dvorane. Na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta zastupnici su potvrdili zakon kojim se zemlje članice obvezuju štititi nezavisnost medija od vlasti te političkog, ekonomskog i privatnog utjecaja. Za novi Zakon o slobodi medija glasala su 464 eurozastupnika i zastupnice, 92 je bilo protiv, a 65 suzdržano. Ovim pravnim aktom zabranjuju se svi oblici utjecaja na uredničke odluke kao i pritiska na novinare kako bi se osigurala tajnost izvora informacija. 

To je što se teorije tiče, dok se istovremeno u Hrvatskoj planira izmjena Kaznenog zakona, tzv. Lex AP, čija provedba bi itekako mogla utjecati upravo na izvore koji se medijima drznu dostaviti neku informaciju o, primjerice, prljavim poslovima u javnom sektoru, a potom će se tek vidjeti koliki će i kakav biti službeni i neslužbeni pritisak na medije da otkriju izvor svojih informacija.

Ovdje u Strasbourgu, gdje smo prisustvovali plenarnoj sjednici i izglasavanju, prema Zakonu o slobodi medija posebno su skeptične mađarske kolege, koje ne vjeruju da će ovo zakonsko rješenje pomoći mađarskim nezavisnim medijima koji su na trajnom udaru vlasti Viktora Orbána. Jučer, tijekom konferencije “Safeguarding Democracy: the role of the media European Elections 2024” održane u Europskom parlamentu, na kojoj je sudjelovali i Lupigina redakcija, mađarski novinari i novinarke imali su bezbroj pitanja za jednu od govornica, njemačku europarlamentarku Sabine Verheyen, predsjednicu Odbora za kulturu i obrazovanje EU koji je zakon predložio. Od stotinjak sudionika na konferenciji, uglavnom medijskih radnika, gotovo samo Mađari su se javljali za riječ, nižući primjere iz mađarske medijske prakse koji pokazuju koliko je danas teško nezavisnim medijima u toj zemlji. To je itekako ostavilo dojam na Verheyen koja je nakon toga, uoči izglasavanja, u svojoj izjavi apostrofirala Mađarsku.

NOVINARI O SUCU ZVANOM RADOST: „Ne, Turudić nije primjerena osoba za šefa DORH-a“

ANALIZA: Hoće li u superizbornoj 2024. pobijediti politički trgovci?

UŠKOPLJAVANJE MEDIJA: Premijeru, čemu onda novinarstvo?

"Ne smijemo zatvarati oči pred činjenicom da je sloboda medija ugrožena diljem svijeta, uključujući i Europu. Ubojstvo na Malti, prijetnje medijskim slobodama u Mađarskoj, kao i mnogi drugi problemi jasno odražavaju stanje. Europski Zakon o slobodi medija naš je odgovor na tu prijetnju. Ovo nije samo prekretnica za slobodu medija, već i važan korak ka demokraciji u Europskoj uniji. Ponosna sam što su ovim zakonom obuhvaćeni i mediji na internetu", izjavila je uoči glasanja Verheyen. Mađarske kolege na to će samo slegnuti ramenima.

Zemlje članice obvezuju se štiti nezavisnost medija od vlasti te političkog, ekonomskog i privatnog utjecaja (FOTO: Tim Carter/Frontier Digital LLC)

Osim zaštite novinara i neovisnosti medija, ovim zakonom EU namjerava riješiti i niz drugih problema poput tajnog financiranja medija i netransparentnih vlasničkih struktura. Odbor za kulturu i obrazovanje EU predložio je, a europarlamentarci su izglasali, i transparentno dodjeljivanje državnih sredstava, stabilno financiranje javnih medija, ali i zaštitu medija od moćnih informatičkih platformi koje su do sada samoinicijativno mogle cenzurirati sadržaj na svojim platformama. 

"Najvažnija stvar je da EMFA obvezuje države članice da zaštite neovisnost medija od političkog i privatnog utjecaja. Spriječit će se otkrivanje izvora, spriječit će se da novinari postanu žrtve špijunskih softvera. Vrlo je važno da se Europski parlament izborio za to da novinari ne moraju otkriti svoje izvore jer to uključuje zabranu metoda poput pritvaranja, pretresa ureda, stanova, mobitela, laptopa ... Neke su se države članice protivile tome jer imamo neke čelnike država koji su autokrati, to nam je jako dobro poznato iz našeg slučaja. Novi europski zakon govori da se u novinarski i urednički rad mogu uplitati samo u najtežim slučajevima kršenja zakona. Bez EMFA-e bi se sve te stvari mogle koristiti nad novinarima", rekao je hrvatski europarlamentarac i član radne skupine koja je osmislila zakon, Predrag Fred Matić. No, po hrvatskom zakonu "Lex AP" medijski radnici vrlo lako će moći biti podvrgnuti upravo ovim "zabranjenim metodama".

Tijekom pregovora o konačnom tekstu zakona izbačen je dio kojim se "interes nacionalne sigurnosti" mogao iskoristiti kao razlog za prisluškivanje novinara. Iznimka od tog pravila ipak ostaje u slučajevima "ozbiljnih zločina" te uz prethodno odobrenje pravosudnih tijela.

"Ovim zakonom osigurava se trajna zaštita izvora. Međutim, to ne znači da novinari mogu biti zaštićeni ukoliko, npr. švercaju drogu. U takvim slučajevima protiv njih se mogu provoditi istrage kao i u slučaju bilo kojeg drugog građanina. No, pravosudni i istražni organi moraju dokazati da je sam novinar uključen u nelegalne radnje, umjesto da izgovor za istragu budu eventualne kriminalne radnje izvora", pojasnila je Sabine Verheyen.

Sva javna tijela ovim će pravnim aktom biti obvezna podnositi godišnja izviješća o troškovima za javno oglašavanje koje se do sada, u najboljem slučaju, nerijetko koristilo kao propagandno sredstvo, a u najgorem, kao alat za podmićivanje i korupciju. Ova se odredba odnosi na sve medije, uključujući i one koje djeluju isključivo na internetu. Za Hrvatsku će biti važan i dio koji se odnosi na državne medije. Oni će ovim zakonom morati imati "funkcionalnu neovisnost od političkih interesa" dok njihovo financiranje mora osigurati održivost rada. Još jedno mjesto za iskazivanje skepse, ovaj puta hrvatske.

Politički utjecaj na javne medije realna je mogućnost (FOTO: Wikimedia/Europski parlament)

"Politički utjecaj na javne medije realna je mogućnost. No, kao predlagatelj zakona osigurali smo da poruke koje ovi mediji šalju u javnost ne budu jednostrane što je dužnost javnog medija. Zadaća državnih medija nije da objavljuju državnu propagandu, u zakonu je to eksplicitno naznačeno zajedno s autonomijom javnih medija i njihovih organizacijskih struktura. Zemlje članice moraju osigurati kompatibilnost nacionalnih zakonodavstava s europskim direktivama", izjavila je Verheyen pred novinarima uoči glasanja u parlamentu.

Novi zakon predviđa i obvezu kojom će svi mediji biti dužni predstaviti vlasničku strukturu dok će države članice imati obvezu procjene utjecaja koncentracije medija na medijski pluralizam. Teoretski, jedan vlasnik neće smjeti imati toliki utjecaj da bi mogao bitno usmjeravati javno mnijenje, no ostaje vidjeti kako će ove odredbe biti implementirane u hrvatsko zakonodavstvo.

Povijesni korak, kako ovaj zakon ocjenjuje predlagatelj, trebao bi povratiti povjerenje u neovisnost i transparentnost odnosa između politike i medija. Posljedica je to dugogodišnje klime u brojnim članicama EU gdje se stekao dojam kako su mediji politizirani, a vlasničke strukture netransparentne. S druge strane, medijski djelatnici izloženi su brojnim pritiscima u čemu ne sudjeluju samo vlasnici medija već "i neke vlade zemalja članica", ističe Europski parlament.

Države članice obvezale su se kako će lokalno zakonodavstvo prilagoditi novim uvjetima u roku od 15 mjeseci. Ukoliko hrvatski saborski zastupnici sutra izglasaju "Lex AP", Vlada će se naći u novim problemima. Naime, usprkos tvrdnjama Vlade kako "Lex AP" štiti novinare, isti se zakon poziva na članak 307.a Zakona o kaznenom postupku koji se izravno kosi s novim europskim zakonodavstvom jer se novinare i urednike može "ispitati, pretražiti, privremeno im se oduzeti bilješke i elektronika ako su nekome pomogli ili štite izvor koji im je otkrio informacije iz tajnog dijela istrage". 

I tako je završilo glasanje. Imamo europski zakon, za koji Hrvatska trenutno ne mari, a pitanje je i hoće li ikada mariti. Usvojeno je nešto što bi nam u teoriji trebao olakšati rad, ali mediji više nisu tema čavrljanja po strasburškim hodnicima, do neke nove prilike, a nama se i dalje ostaje boriti sa slobodu novinarstva i pravo da pišemo o onome o čemu moćni ne žele da pišemo.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Europski parlament

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Korak dalje: Izazovi europske Hrvatske"