„Da je ovaj zakon na snazi, javnost bi bila prikraćena za cijeli niz afera“
Uoči saborskog glasanja o izmjenama Kaznenog zakona kojim se uvodi novo kazneno djelo neovlaštenog otkrivanja sadržaja izvidne ili dokazne radnje, Hrvatsko novinarsko društvo je hrvatskim građanima uputio otvoreno pismo koje je, uz Lupigu, supotpisalo još 17 medijskih redakcija. Zakon je u godišnjem izvješću objavljenom prošlog tjedna kritiziralo i Vijeće Europe upozoravajući da će, ukoliko bude usvojen, "dokrajčiti neovisno novinarstvo u Hrvatskoj i oblikovati novu eru medija pod državnom kontrolom, u neskladu s europskim standardima".
"Hrvatska Vlada pokušala je ograničiti pravo medija da zaštite svoje izvore i kritiziraju sudove i tužitelje”, stoji u priopćenju Vijeća Europe koje je očito zanemareno nakon što je u ponedjeljak zakon upućen na glasanje u Sabor.
STIŽE TRENUTAK ISTINE ZA JULIANA ASSANGEA: I ulog je visok
Uz izmjene Kaznenog zakona u Sabor su u istom paketu poslane i izmjene Zakona o kaznenom postupku te Zakona o zaštiti od nasilja. Na taj način su parlamentarci dovedeni u nezahvalnu situaciju da glasanjem protiv državne kontrole medija istovremeno glasaju i protiv uvođenja femicida kao i protiv definicije rodno utemeljenog nasilja predviđene izmjenama Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.
U nastavku pročitajte otvoreno pismo koje je potpisalo 18 hrvatskih medija:
Hrvatsko novinarsko društvo (HND) obraća se svim građanima i građankama Republike Hrvatske otvorenim pismom u kojem još jednom upozorava na pogubnost donošenja izmjena Kaznenog zakona – poznatog i kao „Lex AP“ – za slobodu medija i pravo javnosti da bude informirana, a koji je Vlada RH uputila Hrvatskom saboru na usvajanje.
Članak 307.a Kaznenog zakona „Neovlašteno otkrivanje sadržaja izvidne ili dokazne radnje“ za HND je neprihvatljiv te tražimo njegovo povlačenje.
Javnost mora znati da je uvođenje ovakvog zakonskog rješenja udar na novinarsku profesiju i javni interes te otvoreni napad na zviždače.
Da je takav Kazneni zakon trenutno na snazi, naše kolegice i kolege koji su danima objavljivali sadržaj poruka što su ih razmijenili bivša državna tajnica i izabrani glavni državni odvjetnik do sada bi već nekoliko puta bili saslušani na obavijesnim razgovorima.
Da je takav Kazneni zakon na snazi, hrvatska bi javnost bila prikraćena za cijeli niz afera koje su otkrile naše kolegice i kolege, a za koje građani i građanke moraju znati.
Iako je predlagatelj, kao jamstvo novinarima i novinarkama da neće biti izloženi represiji, u zakonski prijedlog ubacio javni interes kao razlog za isključenje protupravnosti te izrijekom isključio novinare kao moguće počinitelje, poticatelje ili pomagače u djelu neovlaštenog otkrivanja sadržaja izvidne ili dokazne radnje, to nije tako.
HND upozorava građanke i građane na zabrinjavajuću činjenicu da će se našim kolegicama i kolegama moći oduzimati mobiteli, laptopi i arhiva koja se u njima nalazi, kao što će se moći presretati i njihovi e-mailovi. Moći će im se pretraživati kuće i stanovi. U sklopu izvidnih radnji tužitelj, ili policajac, može pozvati novinara na obavijesni razgovor, i to ne jednom, nego toliko puta koliko smatra da mu treba. Može pribaviti izliste njegovih telefonskih kontakata, pozivati na razgovor kolege i urednike.
Kod ovakvog kaznenog djela cilj izvida je otkrivanje počinitelja, odnosno osobe koja je novinarima učinila dostupnim informacije od javnog interesa koje su se našle u određenom spisu, a novinarka ili novinar koji je objavio priču istražiteljima će biti trag od kojeg će krenuti.
Takvo postupanje rezultirat će time da će svaki potencijalni zviždač dobro promisliti prije nego što se obrati novinaru ako zna da će policija i tužitelji pretresati njegove kontakte i suradnike. Ako se to dogodi, svi ćemo ostati zakinuti za ključne informacije i HND je dužan na to ponovo upozoriti javnost.
HND poziva sve kolegice i kolege da i dalje objavljuju priče od javnog interesa profesionalno, kao što su to činili i dosad. HND će svakome tko se nađe pod udarom ovog zakona pružiti konkretnu pomoć.
Za Hrvatsko novinarsko društvo
Hrvoje Zovko, predsjednik
Chiara Bilić, potpredsjednica
Dragutin Hedl, potpredsjednik
Pismo supotpisuju:
Dražen Klarić, glavni urednik Večernjeg lista
Goran Ogurlić, glavni urednik Jutarnjeg lista
Ivan Buča, glavni urednik 24sata
Jelena Valentić, glavna urednica portala Telegram.hr
Sandra Lapenda Lemo, glavna urednica Slobodne Dalmacije
Andrea Radak, glavna urednica Novosti
Berislav Jelinić, glavni urednik Nacionala
Zdravko Milinović, glavni urednik Globusa
Igor Alborghetti, glavni urednik Expressa
Tihomir Ladišić, N1 Hrvatska
Silvija Šeparović, glavna urednica Yammata
Ines Brajević, glavna urednica Dalmatinskog portala
Dražen Majić, glavni urednik portala Istra24
Željka Gavranović, glavna urednica PlusPortala
Ivor Fuka, glavni urednik portala Lupiga
Davorka Blažević, glavna urednica portala Tris
Vedran Gvožđak, glavni urednik KAportala
Goran Gazdek, glavni urednik portala Virovitica.net
Lupiga.Com
Naslovna fotografija: Nikola Šolić/HND