Predsjednik KVARTA – udruge za suvremenu umjetnost iz Splita, Boris Šitum, krajem prošlog tjedna gostovao je u Društvenom centru Lastovo. KVART djeluje od 2006. godine na području splitskog kotara Trstenik, dijela modernog naselja Split 3. Šitum je tom prilikom održao predavanje „Ekologija zajednice“ na kojem je pokazao akcije u kojima je uz umjetnike sudjelovao velik broj stanovnika Trstenika: Svjetsku izložbu krokodila, kolektivnu sadnju krumpira u splitskoj Papandopulovoj ulici i Banku sperme, jedinu na ovom području. 

Sadnja krumpira (autohtone sorte zvane brkan) dogodila se u proljeće 2019. godine na malenoj zelenoj površini unutar betonirane ulice. Rast i razvoj krumpira prošao je neočekivano mirno, bez ikakvih incidenata. Štoviše, susjedi su pazili da prolaznici ne gaze po „vrtu“, a poziv na pažnju bio je istaknut i na vrtnoj tabli s natpisom na hrvatskom i engleskom. Na koncu je ubrano oko 60 kilograma ekološki proizvedenog krumpira, koji je potom spakiran u posebno dizajniranu ambalažu i podijeljen susjedima i prijateljima. Na kraju predavanja Šitum je najavio novu sjetvenu sezonu, ovaj put kupusa sorte Auris Elephanti ili „Slonovog uha“. Pokazao je i pripadajući vizualni identitet za koji je zaslužna umjetnica Karin Grenc. Predavanje se nastavilo uz diskusiju za okruglim stolom. 

Očigledno motiviran ambicioznim sjetvenim planom usred betona, razgovor je otišao u smjeru hvale i samohvale ovdašnje tradicije - sadnje lastovskog kupusa i brige o autohtonom sjemenu. Bitno je istaknuti kako sudionici okruglog stola nisu bili agronomi već otočani koji se tradicionalno i uspješno bave poljoprivredom. Život jednog lastovskog kupusa pokazao se kao vrlo dinamičan i zanimljiv.

Krumpir usred Splita 3 (FOTO: KVART)

Kupus počinje svoj život sijanjem u rasadu. Rasad češće ima oblik, primjerice, kašete od stiropora, dakle kutije od kakvog recikliranog materijala. Za potrebe ove priče, neka se kupus zasije iza prve kiše u osmom ili devetom mjesecu, makar može doslovno bilo kada. Uobičajeno je da se zasije u više etapa tako da ga se ima u raznim periodima godine. Treba spomenuti i to kako je u trenutku kad se zasadi u polje, kupus visok tek jedan prst. 

A pripreme za sadnju, objašnjavaju na Lastovu, idu ovako. Zemlju u koju se sadi poželjno je obogatiti gnojem, ali nipošto umjetnim. Samo domaći gnoj, kažu, dolazi u obzir. Pognojiti se može i puno prije sadnje. Naime, stajski gnoj, uvjereni su na ovom otoku, nije za „intravenozno, tj. instant“, već za dugoročnu prehranu biljke.

Kada se zemlja dobro natopila vodom, kupus treba nježno iščupati iz rasada. Okolnost da je zemlja u rasadu natopljena osigurava cjelovitije izvlačenje žila, naročito "špiruna" jer "špirun" drži kupus "dreto" (uspravno). Alat za pravljenje rupe za budući kupusov život je kolac. Kolcem se ubode rupa, rupa se također navodni, a onda se ubode sadnica. Kako to točno izgleda objašnjavao je okupljenima lastovski „specijalni konzultant“, Zdenko Barbić, na otoku poznat kao uzgajivač velikog broja domaćih životinja. 

Nakon što se kupus uspješno „primio“, postat će meta zečeva. Ovaj dio možda nije bitan za Papandopulovu ulicu, ali je bitan kada se govori o zaštiti okoliša. Radi zaštite kupusa od rečenih životinjica koriste se prepolovljene plastične boce, PET ambalaža, od jedne ili dvije litre koje se stavljaju nad biljke. Zečevi vole jesti kupus samo zimi, kada je kupus mali. Čim stasaju druge biljke, nije im više zanimljiv pa se tada plastika može skinuti, ali nipošto baciti jer će, tvrde domaćini, „valjati za dogodine“.

Nadalje, kako kupus buja, tako mu treba čistiti listiće odozdo prema gore. Tako će narasti visok. Listići se koriste za "zelje na tabak", dakle rezani kupus koji ide s "patatama", odnosno krumpirima i uljem. "Zelje na tabak" na Lastovu svemu može biti prilog.

Zalijevao-ne zalijevao, ljeti nastupa stagnacija kupusa, ali zato ujesen bukne. Tada se pojavljuju „ćimule“ – sredina ili srce kupusa. Počinju se brati s prvim ledom. Skidaju se cijelu zimu i spremaju "na sto načina". Što se više bere, to se on bolje pomlađuje, kaže Frano Škratulja, lastovski policijski inspektor i hobby poljoprivrednik. 

Boris Šitum i Korana Zavadlav (FOTO: Ivana Marčeta Frlan)

Kad se "dignu", tj. uberu ćimule, onda izlaze ćimulice, a iz njih izlazi cvijet. Neposredno prije no što se cvijeće rascvjeta, beru se grozdovi pupova koji se ovdje zovu „brokule“. U slučaju tempiranja s početka priče, pojavljuju se u rano proljeće. Par postotaka takvog kupusa se ostavlja da sasvim procvjeta kako bi se osiguralo sjemenje za iduću sezonu. Kupusi odabrani za sjemenje su oni najveći i najbolji. Nakon što se kupusove rascvjetane glave osuše, rastresu se, sjemenke se skupe i onda ponovno siju. 

Ostatak sada već umorenog kupusa se vadi iz zemlje, ali pravi Lastovci niti to neće baciti. 

„Ostatak ćemo dati kozama, ovcama, svinjama, komu bilo“, objašnjava Zdenko Barbić. 

Nimalo ne mareći za činjenicu da prema Nacrtu prijedloga Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja možda više neće postojati jednostavna mogućnost prodaje sjemena na komercijalnom tržištu, najavljena sadnja raštike i opisani dijalog rezultirali su velikodušnim načelnim dogovorom o suradnji. Sudionici rasprave donirat će sjeme i gnoj, a KVART će izmijeniti vizualni identitet i brendirati sjeme lastovskog kupusa.

Oba događaja organizirali su Udruga Dobre Dobričević, DVD Lastovo i Društvo arhitekata Dubrovnik. Događaji predstavljaju realizaciju projekta Društveni centar Lastovo (UP.04.2.1.07.0157) osnovanog s ciljem poticanja održivog gospodarskog razvoja i podizanja kvalitete života Lastovaca. Rad Centra temelji se na sudioničkom upravljanju. Interdisciplinarni i raznoliki program su uglavnom aktivnosti i mjere kojima se konkretno provodi EU Deklaracija „Pametni otoci”. Ukupna vrijednost projekta iznosi 1.269.638,89 kuna. Bespovratna sredstva osigurana su iz Državnog proračuna Republike Hrvatske (15%) i iz Europskog socijalnog fonda (85%).

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Pixabay