Vlastima smeta opće mišljenje koje se nameće da se katastrofa na Baniji brže pa i kvalitetnije, barem na početku, rješavala s privatnim i nevladinim humanitarnim inicijativama i organizacijama, a sporije i neefikasnije putem vladajućih tijela (kakvo je nakon šest dana sastavljeni Stožer civilne zaštite) te putem Hrvatskog crvenog križa i robnih rezervi. Jednako tako ih je smetao i mogući zaključak zašto je to tako, a taj bi mogao biti da je država slabo organizirana i slabo efikasna i, još važnije, da građani sve manje vjeruju vladajućim tijelima i institucijama, tako i državi. I opet, zašto je to tako? Pa zbog iskustava koje smo stjecali godinama i pratili afere. I u Crvenom križu, i u robnim rezervama, ma gdje ih sve nije bilo? Svaka velika nevolja ovdje je prilika i za veliku korupciju, bilo da se obnavljaju kuće srušene u ratu, bilo da su srušene u velikom potresu.

Tjedan je tek počeo, a mi već imamo izjavu tjedna #banija. Njena autorica je članica Središnjeg odbora HDZ-a i potpredsjednica Europske komisije za demografiju i demokraciju, Dubravka Šuica #banija.„Mediji pokušavaju srušiti HDZ, a to se vidi iz toga što Banovinu zovu Banija“, nepogrešivo je targetirala neprijatelje Šuica na virtualnom sastanku predsjedništva HDZ-a #banija. Kako piše N1, cijeli sastanak prošao je u napadačkom tonu prema medijima, pa je zaključeno da su se mediji udružili s ljevicom i radikalnom desnicom s tvrdnjama kako je država loše reagirala nakon razornog potresa koji je pogodio Baniju #banija. A sve s ciljem kako bi umanjili ulogu vlade u pomoći Baniji te naštetili HDZ-u i vladi #banija. Istovremeno mediji koji pišu/govore Banija mogu se nabrojati na prste #banija. Stoga je nevjerojatno čuti da Banija toliko para uši tankoćutnim HDZ-ovcima koji su se usredotočili da slučaju tko će reći Banovnina, a tko Banija #banija.

HDZ-ova vladajuća garnitura Općinskog vijeća Jakovlje, mjesta nedaleko Zagreba, koncem protekle godine odbila je inicijativu za postavljanje simboličnog spomen obilježja tamošnjim Židovima koji su ubijeni u Drugom svjetskom ratu. Prijedlog za obilježavanje stradanja domaćih Židova, odnosno postavljanje takozvanog Stolpersteina ili, na hrvatskom, kamena spoticanja, pokrenula je Proksima – udruga za edukaciju i razvoj. "Prema podacima ni jedno od troje ubijene djece nije imalo prebivalište u Općini Jakovlje za vrijeme Drugog svjetskog rata kada su postali žrtve totalitarnog režima", hladno je konstatirano u Odluci koju potpisuje Marijan Capek, inače predsjednik HDZ-a Jakovlje. Odluka je zanimljiva i zbog spomenute formulacije u kojoj se navodi da su Spitzerovi ubijeni od strane "totalitarnih režima", čime se vješto izbjeglo reći da su za njihovu smrt krive ustaše i nacistički režim.

Godina kakva se, ostaje nam nadati se, više neće ponoviti, napokon je iza nas. Pored pandemije koronavirusa koja je zatvorila svijet i još uvijek ga drži zatvorenim, Hrvatsku su pogodila i dva snažna potresa. Upravo te dvije teme obilježile su i proteklu godinu na Lupigi, pa je tako u pregledu onoga što ste na našim stranicama najviše čitali 2020. godine gotovo polovica od 20 tekstova govori o pandemiji i potresu. Za vas smo napravili malu retrospektivu onoga što ste posebno primijetili na Lupigi 2020. godine - od najzapaženijih reportaža, izvještaja i intervjua, preko kolumni i komentara, pa sve do najviđenijh književnih i filmskih prikaza u našim rubrikama "Čitali smo" i "Gledali smo". Dakle, evo što vam je sve prošle godine „upalo u oči“ na našim stranicama.