Cijepljenje protiv COVID-a 19 u svim zemljama Europske unije ide presporo, s nepredvidivim krajnjim ishodom dostizanja procijepljenosti od 60 do 70 posto odraslog stanovništva, što bi, procjenjuje se, trebalo zaustaviti širenje virusa. Sada, kad su igri nove varijante koronavirusa, kao gotovo dominantni britanski soj koji se čak 50-ak posto lakše širi i smrtonosniji je, potrebna procijepljenost navodno bi trebala biti i viša - oko 80 posto. 

Globalno, Europska unija kao bogati dio svijeta ulagala je u razvoj cjepiva, ali zaključeni ugovori s farmakološkim kompanijama nisu precizni, neobavezujući su, loši. Zato sada cjepivo AstraZenece, umjesto u EU, odnosno Hrvatsku, odlazi u Saudijsku Arabiju i Južnoafričku Republiku, jer oni za ta cjepiva plaćaju višestruko više.

Trenutno su najviše procijepljeni stanovnici Izraela, Ujedinjenih Emirata, SAD-a, Velike Britanije, Bahreina, Srbije (iako tamo trenutačno epidemija ne jenjava, nego su brojke novozaraženih izuzetno visoke). Ali, tko će i kada procijepiti stanovništvo Afrike i najsiromašnijih dijelova Azije? Ako se pandemija jednog dana ne smiri na cijelom globusu, tinjat će i buktati i dalje. 

Pred neki dan europski povjerenik za unutarnje tržište, Thierry Breton, iznio je dosta optimističnu procjenu, najavljujući konačno povećanje količine cjepiva za EU. Pa je tako francuski nacionalni praznik 14. srpnja, pad Bastilje, uzeo kao simboličan datum kad "imamo mogućnost postizanja imuniteta na razini kontinenta". Bilo bi jako dobro kad bi bilo tako! Argumentirao je time da cjepiva stižu i da će između ožujka i lipnja za EU biti isporučeno između 300 i 350 milijuna doza cjepiva. Po njegovom očekivanju, 60 milijuna doza isporučuje se u ožujku, 100 milijuna u travnju, 120 u svibnju itd. Danas u Europi 55 tvornica proizvodi cjepivo.

Cjepivo AstraZenece, umjesto u Hrvatsku, odlazi u Saudijsku Arabiju i Južnoafričku Republiku, jer oni za ta cjepiva plaćaju višestruko više (FOTO: HINA/EPA/Remko de Waal)

Kao i u skoro svemu drugome, tako je i u sadašnjoj razini procijepljenosti Hrvatska među najlošijima u EU. Prema podacima od prije nekoliko dana na stranici Our World in Data o broju primljenih cjepiva u pojedinim državama, na 100 stanovnika u Danskoj je primljeno 18 doza, u Španjolskoj 16, Poljskoj, Italiji, Francuskoj i Njemačkoj nešto više do 15. Da ne govorimo o Mađarskoj koja cijepi i s ruskim i kineskim cjepivom pa raspolaže s ukupno 27 doza na 100 stanovnika. Lošije od Hrvatske (nešto više od 10 doza na 100 stanovnika) samo su Latvija i Bugarska koje su zaprimile oko 6 doza na 100 stanovnika. 

Ministar zdravstva Vili Beroš je prošlog četvrtka na sjednici Vlade naveo kako je dosad Hrvatskoj isporučeno 514.830 doza cjepiva. A zaključno s 29. ožujkom upotrijebljeno je 453.710 doza te je cijepljeno 367.458 osoba. Prvom dozom cijepljeno je 281.206 osoba, dok je drugom dozom cijepljeno 86.252 osobe. Prijavljeno je nešto više od 2.000 sumnji na nuspojave cjepiva.

Premijer Plenković sada najavljuje da je Pfizer spreman na tzv. akceleriranu dostavu, odnosno da prebaci dostavu određenog kontingenta cjepiva iz četvrtog u drugo tromjesečje kako bi se do ljeta pojačala dinamika cijepljenja. Ako stigne 10 milijuna doza onda bi, prema Plenkovićevom mišljenju, njih trebalo podijeliti među onim zemljama (kao što je Hrvatska) koje su „nastradale“ zbog velikog broja naručenih doza AstraZenece i njihove prespore dostave. Vidjet ćemo. 

Problem je i u tome što Hrvatska i cjepiva koja dobije ne troši pravovremeno, onako kako dolaze, nego je stalno u izvjesnom zaostatku. Glavni razlog tomu je prije svega nedovoljno efikasna organiziranost cijepljenja. Liječnici obiteljske medicine žale se da su preopterećeni i brojnim administrativnim poslovima i da bi bilo bolje da se cijepljenje provodi na većim punktovima, a ne u ambulantama opće medicine. To bi sigurno bilo efikasnije i brže, nego ovako da u toku redovnog radnog vremena liječnici obiteljske medicine i cijepe i obavljaju sav administrativni i ostali posao. No, velike dvorane koje bi bilo lako zakupiti za cijepljenje trebalo bi i platiti, trebalo bi platiti i prekovremeni rad zdravstvenog osoblja. Sada se najavljuje da će se na veliko Zagrepčani cijepiti u nekoj od dvorana Velesajma od 7. travnja. Vidjet ćemo i to.

Najviše zainteresiranih za cijepljenje je na sjevernom Jadranu i u zagrebačkoj regiji (FOTO: HINA/Mladen Volarić)

„Šteka“ i mikroorganizacija - očito niti raspodjela cjepiva unutar najvećih gradova nije zasad dobro pogođena jer u različitim četvrtima grada (barem u Zagrebu), postoje i veće razlike u starosti stanovnika. 

U posljednje vrijeme, nedovoljno pravovremenoj iskorištenosti cjepiva doprinose i odustajanja od cijepljenja cjepivom AstraZenece. Nepovjerenje prema AstraZeneci postoji u cijeloj Europi, ali poslije pozitivne procjene Europske agencije za lijekove (EMA) taj se trend mijenja, pa se političari kao Angela Merkel, ili kod nas Andrej Plenković, Gordan Jandroković i Vili Beroš - primjerno - cijepe baš AstraZenecom. 

Rezultati ankete HRejting koja je na uzorku od 1.400 od 15. do 17. ožujka provedena za Hrvatsku radioteleviziju (pouzdanost istraživanja 95 posto) pokazuju da se većina ispitanih želi cijepiti ili su već cijepljeni, ukupno njih oko 65 posto. Njih 38,2 posto želi se cijepiti čim prije bude moguće, a 15,6 posto ima želju cijepiti se tek onda kada vide kakve će biti posljedice na druge. Njih 25,5 posto ne želi se cijepiti, dok ih se gotovo 11 posto već cijepilo. Još je oko 10 posto neodlučnih. To su relativno ohrabrujući rezultati. 

Najviše zainteresiranih za cijepljenje je na sjevernom Jadranu i u zagrebačkoj regiji, Dalmacija za njima nešto zaostaje, a najmanji je interes u Slavoniji te srednjoj i gorskoj Hrvatskoj, ali postotak onih koji izričito izjavljuju da se ne žele cijepiti ipak ni u jednoj regiji ne prelazi 25 posto. 

Na samom početku cijepljenja, kad se nisu ni izdaleka očekivali ovakvi i slični problemi u proizvodnji i dostavi cjepiva za Europu, cilj Hrvatske je bio da do početka ljeta maksimalno procijepi stanovništvo (svakako više od 50 posto odraslih) kako bi mogli imati sigurnu turističku ljetnu sezonu. Jasno je sada da se to neće moći postići. Stalno se najavljuju veće i veće količine cjepiva, ali one ipak dolaze u osjetno manjim količinama od očekivanih. Tako da smo još daleko od vremena kad će u Hrvatskoj biti u ponudi više cjepiva nego što će biti onih koji će se htjeti cijepiti. Sada je još uvijek jako teško doći na red za cijepljenje i očito će dosta dugo trajati tzv. druga faza cijepljenja, u kojoj se prioritetno cijepe ljudi stariji od 65 godina te ljudi ozbiljno narušenog zdravlja. Možda je još pomalo apsurdno apelirati da se ljudi cijepe, a nema cjepiva. 

Daljnja kampanja ovisit će, kažu, "o dinamici cijepljenja i potrebama za dodatnim informacijama građanima"(FOTO: HINA/EPA/Abir Sultan)

Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) kao nositelj programa cijepljenja kod nas, izradio je i od siječnja provodi informativno-edukativnu kampanju kako bi se cijepilo što više ljudi pod poznatim naslovom „Misli na druge, cijepi se“. Nju je osmislio poznati dizajner i marketinški stručnjak Boris Malešević. Kako je primijetio politički analitičar i Lupigin suradnik Žarko Puhovski apel „Misli na druge, cijepi se“ nije dobro izabran jer bi bolje bilo „Misli na sebe i druge, cijepi se“. Da. Apel bi bio nešto dulji, ali bi bio uvjerljiviji jer ipak je svakome on sam na prvom mjestu. Licemjerno bi bilo tvrditi da su nam drugi važniji od sebe samih. Nekad i neki jesu, ali to su samo najvoljeniji. I kad stavljamo zaštitnu masku na lice, mi mislimo najprije da ćemo tako zaštiti sebe, a tek onda i druge. Tako je i s cijepljenjem. 

Kako su nas izvijestili iz HZJZ-a, autor kampanje i suradnici odrekli su se naknade za izradu koncepta, idejnih i grafičkih rješenja kampanje. Vidimo da voditelji u programima Hrvatske radiotelevizije nose promotivni bedž. Kampanja se prije svega vodi u programima HRT-a te tiskanim i internetskim izdanjima Hanza medije, kako kažu iz HZJZ-a, bez naknade. Agencija Mediafront koju vodi Bianca Matković uključena je, temeljem ugovora s HZJZ-om, u pripremu i plasiranje informacija na društvenim mrežama. Tvrtka Go to digital d.o.o. angažirana je u oglašavanju na svjetlećim oglasnim površinama na javnim mjestima, dok je s tvrtkom B-1 plakati ugovorena suradnja za oglašavanje u prostorima zdravstvenih ustanova.

Iz HZJZ-a javljaju da su „u skladu s daljnjim provođenjem programa cijepljenja predviđene i dodatne promotivne i informativne aktivnosti, a one će ovisiti o dinamici cijepljenja i potrebama za dodatnim informacijama građanima“. I to ćemo vidjeti!

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: HINA/Mario Gregov

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Hrvatska u koronakrizi"