Jedan od neuobičajenijih prosvjeda koje smo imali priliku vidjeti od početka pandemije koronavirusa zbio se ovog tjedna u Finskoj. Pred tamošnjim parlamentom skupilo se, prema policijskim procjenama, oko 1.500 kulturnih radnica/ka tražeći veću podršku kulturi u ovim pandemijskim uvjetima. 

Finska je, u usporedbi s Hrvatskom, ali i svim ostalim europskim zemljama, puno lakše podnijela prva tri vala pandemije. Naime, do današnjeg dana u Finskoj koja ima milijun i pol stanovnika više od Hrvatske, zabilježeno 959 smrtnih slučajeva povezanih s koronavirusom, dok je u Hrvatskoj od posljedica Covida-19 preminulo 8.080 osoba. Statistika pokazuje kako je stopa smrtnosti od posljedica zaraze koronavirusom u Finskoj jedanaest puta manja nego u Hrvatskoj. Nasuprot Hrvatskoj gdje je od početka pandemije bilo gotovo 360.000 zaraženih, u Finskoj ta brojka iznosi tek 93.000, odnosno gledajući na milijun stanovnika u Hrvatskoj je bilo 87.000 slučajeva, a u Finskoj samo 16.000. Što se tiče procijepljenosti i na tom polju Finska stoji bolje od Hrvatske. U toj je zemlji, prema podacima Our World in Data, barem jednu dozu cjepiva primilo oko 47 posto odraslog stanovništva, dok je u Hrvatskoj taj postotak nešto iznad 32 posto. 

Na dobre rezultate Finske, u odnosu na ostatak Europske unije, zasigurno je jedan od ključnih utjecaja imalo strogo ograničavanje javnih događaja. Tek prošlog mjeseca finska vlada je odustala od jednog dijela epidemioloških mjera na nacionalnoj razini te ovlasti prebacila na regionalnu upravu, tako da se u dijelovima zemlje gdje je povoljnija epidemiološka slika stidljivo počelo organizirati javna događanja. 

Most dignified demonstration ever today in front of the Parliament. Organisors of all kinds of cultural events have suffered tremendously during the pandemic, as have the artists of course. Their pain was expressed and felt. Respect! pic.twitter.com/VEMTECarpS

— Sirpa Rautio (@sirpa_rautio) June 3, 2021

U takvoj politici „lockdowna“ posebno je stradao kulturni sektor koji sada zahtjeva veće subvencije od onih koje je vlada odobrila u prethodnom razdoblju. Stoga su pred parlamentom ovog četvrtka, točno u podne, organizirali prosvjed koji je bio i svojevrsni performans, s obzirom da su se sudionici, njih dakle 1.500, strogo pridržavali fizičke distance te su svi prosvjednici stajali poredani pred parlamentom uz identičan, propisani, razmak. Među prosvjednicima je bio veliki broj afirmiranih umjetnica/ka, od književnica/ka, preko glumica/aca do poznatih glazbenica/ka. Svi zajedno predali su pisanu izjavu s popisom svojih zahtjeva.

Navodi se i kako su, prema podacima jedne od udruga u području organizacije javnih događanja, gubici u tom sektoru prošle godine premašili 1,9 milijardi eura, a da je kulturnim radnicima i njihovim organizacijama nadoknađeno samo četiri posto tih gubitaka. Pri tome oko 140.000 osoba nije moglo obavljati svoj posao, dok je njih 10.000 ostalo bez radnog mjesta. Posebno su ogorčeni što vladine subvencije kulturnjacima nisu bile ni blizu onih koje su dobili neki drugi sektori, poput prehrambene industrije. Smatraju da se radi o kontinuiranoj politici nejednakosti. Tek nešto optimizma najavljuje nadolazeće ljeto i dobra epidemiološka situacija posljednjih mjesec i pol, pa je odobreno održavanje nekih velikih festivala, poput Qstocka i Kuopio Rocka, na kojima se okuplja više desetaka tisuća posjetitelja. 

Prosvjed tijekom kojih su okupljeni simbolično bili obučeni u crno, potrajao je gotovo dva sata, a pred okupljene je izašao finski ministar znanosti i kulture, Antti Kurvinen, kako bi im se obratio, što bi moglo poslužiti kao uzor nekim hrvatskim ministrima koji prosvjednike iz svog sektora u pravilu zaobilaze u širokom luku.

Kako je pandemija utjecala na hrvatske festivale, kinematografiju, kazalište i književne radnice/ke možete pročitati u Lupiginim analizama na sljedećim linkovima. Veći prosvjed je, unatoč svemu, izostao.

U NEDOSTAJANJU FESTIVALA: Proputovao sam cijelu Europu, a da se nisam pomaknuo iz svoje radne sobe

KRIZA KOJA TRAJE: Koliko je pandemija „oštetila“ domaći film

BORBA ZA OPSTANAK: Nema povratka na staro

TEATAR U EGZILU: Koliko online predstave stvarno mogu zamijeniti živo kazalište?

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: screenshot/Twitter

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Hrvatska u koronakrizi"