RJEŠENJE JE TU, ALI TKO ĆE GA PRVI ISKORISTITI

Ovako bi se mogla obilježiti mjesta stradanja civila u ratu

ritn by: I.F. | 25.07.2021.
RJEŠENJE JE TU, ALI TKO ĆE GA PRVI ISKORISTITI: Ovako bi se mogla obilježiti mjesta stradanja civila u ratu
„S jedne strane ovo rješenje ostavlja poruku kako je svaka civilna žrtva nalik nama, a s druge kako su životi fragilni“, stoji u obrazloženju odabira pobjedničkog rada na natječaju za kreiranje umjetničkog rješenja za komemoraciju civilnih žrtava rata. Naime, tražilo se umjetničko rješenje koje se može postaviti na neobilježena mjesta stradanja civila tijekom rata devedesetih godina, a odabrano je ono koje je ponudila diplomirana arhitektica iz Pule, Isabell Radešić. U svojoj prijavi pulska arhitektica navela je kako njeno umjetničko rješenje predlaže skup reflektirajućih metalnih ploha rasprostranjenih diljem države u kojima promatrač vidi svoj vlastiti odraz „Elementi su fragmenti cjelokupnog spomenika i pojedinačno su nedovršeni, a oblikovani su tako da podsjećaju na komade razbijenog ogledala. Ne postoje identični elementi, ali su svi prepoznatljivi i jasni“, pojasnila je Radešić. .

Tek četvrt stoljeća nakon završetka rata u Hrvatskoj su civilne žrtve rata došle u fokus šire javnosti. Posljednjih tjedana žučno se raspravljalo o Zakonu o civilnim stradalnicima Domovinskog rata. Zakon kojim bi civilne žrtve napokon dobile mogućnost za kakvu-takvu satisfakciju napadan je svim raspoloživim sredstvima od strane saborskih zastupnika iz redova konzervativnih stranaka poput Domovinskog pokreta, Mosta i Hrvatskih suverenista koji su tvrdili da će „sporni“ zakon omogućiti privilegije „aboliranim četnicima“ i da je on u svojoj biti ništa drugo nego način da se „obeštetiti srpske agresore na Hrvatsku“. Unatoč tome zakon je izglasan u Saboru s velikom većinom. 

POSLUŠNA ŠUTNJA: A gdje je sada šator, gospodo?

Sasvim slučajno, gotovo istovremeno s raspravama o Zakonu o civilnim stradalnicima Domovinskog rata u Inicijativi mladih za ljudska prava (YIHR) odlučivalo se o natječaju za kreiranje umjetničkog rješenja za komemoraciju civilnih žrtava rata. Natječaj su u YIHR-u, inače jednoj od rijetkih inicijativa koja već godinama upozorava na obespravljenost civilnih žrtava rata, raspisali još početkom svibnja, na obljetnicu stradanja civila tijekom vojno redarstvene operacije Bljesak i granatiranja Zagreba, a ovih dana je izabrano i pobjedničko rješenje. 

„O stradanju, traumi, pamćenju, suživotu, toleranciji, solidarnosti i budućnosti umjetnost može i zna komunicirati više i bolje od riječi. Svjesni toga, želimo pružiti priliku kreativcima i kreativkama za realizaciju takvog društvenog doprinosa“, stajalo je u pozivu za prijavu na natječaj.

Naime, tražilo se umjetničko rješenje koje se može postaviti na neobilježena mjesta stradanja civila tijekom rata devedesetih godina, a odabrano je ono koje je ponudila diplomirana arhitektica iz Pule, Isabell Radešić. Njen rad je odabran među jedanaest prijavljenih umjetnica i umjetnika, arhitektica i arhitekata, ali i studenata. O najboljem rješenju odlučivala je petočlana komisija koju su činili akademska slikarica Zorana Unković, kulturni antropolog Tomislav Pletenac, umjetnički voditelj udruge Arterarij Romano Nikolić, konzervator restaurator Hrvoje Gregorić te diplomant Akademije likovne umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu Ante Pereza.

„Proces odlučivanja uključivao je dvije faze. Prva u kojoj su članovi i članice odabrali kandidate i kandidatkinje za uži krug te druga, u kojem je organiziran razgovor s kandidatima užeg kruga u cilju davanje prilike kandidatima da jasnije i detaljnije opišu svoje prijedloge, ideje, motivaciju te druge relevantne informacije koje su htjeli podijeliti“, objasnili su nam iz Inicijative mladih za ljudska prava složeni proces odabira, naglašavajući kako je rješenje Isabell Radešić izabrano jednoglasnom odlukom komisije i nagrađeno s novčanim iznosom od 6.000 kuna.

U svojoj prijavi pulska arhitektica navela je kako njeno umjetničko rješenje predlaže skup reflektirajućih metalnih ploha rasprostranjenih diljem države u kojima promatrač vidi svoj vlastiti odraz.

„Elementi su fragmenti cjelokupnog spomenika i pojedinačno su nedovršeni, a oblikovani su tako da podsjećaju na komade razbijenog ogledala. Ne postoje identični elementi, ali su svi prepoznatljivi i jasni“, pojasnila je Isabell Radešić, a kako bi izgledao neki od dijelova spomenika možete vidjeti na fotografiji, s time da je umjesto odraza na fotografiranom modelu ostavljena tek silueta.

Spomenik civilnim žrtvama
Umjetničko rješenje pulske arhitektice (FOTO: Isabell Radešić)

Petočlana komisija zaključila je kako se radi o „odličnom pristupu ideji komemoracije civilnih žrtava“, koje je pri tome lako čitljivo, dojmljivo, upečatljivo i trajno.

„S jedne strane ostavlja poruku kako je svaka civilna žrtva nalik nama, a s druge kako su životi fragilni“, naveo je u obrazloženju jedan od članova komisije koja se pri odlučivanju vodila kriterijima kreativnosti, umjetničke vrijednosti, izvodljivosti, inovativnosti i mogućnosti reprezentacije.

Nakon završenog natječaja Inicijativa mladih za ljudska prava zahvalila se svim kandidatima i kandidatkinjama na njihovoj kreativnosti i doprinosu prepoznavanja ove važne teme. No, gdje će i kada biti postavljeni ovakvi spomenici i hoće li uopće biti igdje postavljeni, zapravo nije poznato. Inicijativa mladih za ljudska prava pobjedničko rješenje dostavit će tijelima lokalne i područne samouprave, uz preporuke kako prikladno komemorirati civilne žrtve ratova na mjestu njihovi stradavanja, a takva su mjesta na području Republike Hrvatske, nažalost, vrlo brojna. 

„Na brojnim mjestima širem Hrvatske na kojima su stradali civili tijekom ratova devedesetih ne postoje nikakve oznake. Ne praveći razliku među žrtvama, želimo potaknuti lokalne vlasti da se odgovorno suoče s prošlošću i odaju počast svim civilnim žrtvama rata. Želimo takvu nepravdu ispraviti te pružiti primjer kako se u skladu s propisanim standardima ljudskih prava ne pravi razlika među žrtvama po bilo kojoj osnovi te kako je odgovorno suočavanje s prošlošću uvjet razvoja i napretka društva u sadašnjosti i budućnosti“, poručuju iz YIHR-a koji je raspisao natječaj u sklopu vrlo složenog i raznolikog projekta „4O: Otkrivanje, osvještavanje, osnaživanje i organizacija za ljudska prava“.

Za kraj se nakratko vratimo na Zakon o civilnim stradalnicima Domovinskog rata s čijim su konačnim izgledom u Inicijativi za ljudska prava ipak nezadovoljni. YIHR je, naime, zajedno s Documentom – Centrom za suočavanje s prošlošću, Centrom za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek i Centrom za mirovne studije izrazio žaljenje što u zakon nisu ušli neki konstruktivni prijedlozi.

Civilne žrtve
A koliko će čekati na spomenik na mjestu stradanja? (ILUSTRACIJA: YIHR)

„Civilne žrtve rata predugo su čekale te su zaslužile zakonsku zaštitu njihovih prava i obeštećenje, ali ovim je Zakonom propuštena prilika za kvalitetno, pravedno i obuhvatno rješenje, u skladu s ljudskim pravima”, objavile su ove četiri organizacije u zajedničkom priopćenju pozdravljajući izglasavanje zakona. No, smatraju da je bilo važno da se u zakonu predvidi mogućnosti povrata ili naknade parničnih troškova civilnim žrtvama koje su izgubile parnice u postupcima protiv RH temeljem Zakona o odgovornosti Republike Hrvatske za štetu uzrokovanu od strane pripadnika hrvatskih oružanih i redarstvenih snaga za vrijeme Domovinskog rata.

Naglašavaju i kako konačna varijanta zakona ne uključuje naknade štete za imovinu koju su nepoznati počinitelji uništili terorističkim aktima u razdoblju za vrijeme rata, s obzirom da je u Hrvatskoj postavljanjem eksplozivnih naprava ili paljenjem uništen veliki broj stambenih i poslovnih objekata hrvatskih građana u područjima na kojima se uopće nisu odvijale ratne operacije

Na koncu su apelirali da primjena zakona bude u duhu Ustava RH pri čemu bi se poštivala nacionalna ravnopravnost i jednakost u prepoznavanju svih civilnih žrtava rata, a kako ne bi došlo do diskriminacije na osnovu etničke pripadnosti ili nacionalnog porijekla.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: YIHR

Reflektor

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda

 Sadržaj ovog teksta isključiva je odgovornost udruge Lupiga

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. ČAROBNA FORMULA ZA IZBORNU POBJEDU: Samo truj i dalje!

    21.09.2021.

    Sofija Kordić

    ČAROBNA FORMULA ZA IZBORNU POBJEDU: Samo truj i dalje!

  2. DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Forsiranje loše prošlosti

    23.08.2021.

    Zdenko Duka

    DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Forsiranje loše prošlosti

  3. OTETO IZ TMINE: Žigosano medijsko zlo

    22.08.2021.

    Bojan Tončić

    OTETO IZ TMINE: Žigosano medijsko zlo

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije